Željko Stipić: Nedopustivo četničko slavlje u BiH

Piše: Harun Cero

“Šta mislite kada bismo mi Hrvati išli u Posušje da obilježavamo neki tamo dan ustaša ili kada bi Bošnjaci obilježavali dan Turske? Za mene je to u ovom vijeku neprihvatljivo“, kazao je za Al Jazeeru delegat Kluba iz reda hrvatskog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske Željko Stipić, nakon što je danas odbijen prijedlog Kluba Bošnjaka da se osudi napad pripadnika Ravnogorskog pokreta na novinare televizijskih ekipa N1 i FTV u Višegradu.

Nakon odbijanja prijedloga, delegati hrvatskog naroda su napustili sjednicu, a oni iz reda bošnjačkog naroda su morali ostati jer su ranije pokrenuli mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa Zakonom o suzbijanju korupcije, organiziranog i najtežih oblika privrednog kriminala u RS-u, a koji je kasnije bio predmet rasprave na toj sjednici.

“Htjeli smo da se napad na novinare u Višegradu barem razmatra, pa da i mi pošaljemo neku poruku mladim generacijama. Nedopustivo je da 500 četnika iz Srbije dođe i slavi po BiH, što bi se također odnosilo na neko veličanje od strane drugih naroda u BiH. Za nas povratnike, Hrvate i Bošnjake, to nije normalno. Dao sam do znanja i predsjedavajućoj Vijeća naroda Nadi Tešanović da se ona ispred Hrvata trebala oglasiti povodom toga“, ističe Stipić.

Petrović: ‘Previše je napada da bi se raspravljalo o tome’

Potpredsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske i delegat Kluba iz reda bošnjačkog naroda Kemal Čamdžija tvrdi da su oni predložili da se rasprava o, kako kaže, “četničkom orgijanju po Višegradu” stavi na dnevni red današnje sjednice.

“Nakon glasanja, mi i Hrvati smo bili za, ali nije bilo potrebne većine da [se prijedlog] uvrsti u dnevni red. Mi bi tada također, kao i Hrvati, napustili sjednicu, ali smo pokrenuli mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o korupciji, pa nismo mogli. Imali smo tri amandmana, ali pošto su četiri delegata iz reda hrvatskog naroda izašla, nije postojao kvorum. Nakon toga smo zatražili da se sjednica prekine. Nastavak je u ponedjeljak“, kaže Čamdžija.

Predsjedavajući Kluba iz reda srpskog naroda Pero Petrović tvrdi da su oni dopunu dnevnog reda dobili na samoj sjednici i da to nije način da se ubacuju tačke dnevnog reda.

Dodaje da, kada bi se raspravljalo o napadu u Višegradu, moralo bi se raspravljati o svim sličnim napadima, kojih je u BiH “na pretek”.

“Mi osuđujemo svaki napad one vrste kao što je to bio u Višegradu. U pitanju je bila procedura. Da je ranije to odrađeno kako treba, ne bi bilo nikakvih problema. Mi smo zato bili uzdržani povodom toga. Ali, također smatramo da nije Vijeće naroda mjesto gdje se takvi napadi osuđuju. Ravnogorski pokret se čak izvinio novinarima. Takvih napada u BiH, nažalost, ima dosta sa sve tri strane i česta su pojava“, zaključio je Petrović.

Napad na novinare

Pripadnici i simpatizeri  Ravnogorskog pokreta Višegrad okupili su se u nedelju u tom gradu kako bi odali počast četničkom vođi Dragoljubu Draži Mihailoviću u Draževini.

Nakon tog okupljanja su u blizini Višegrada fizički napadnute ekipe televizijskih kuća N1 i FTV.

Ekipa N1 iz Sarajeva je višegradskoj policiji prijavila napad na njihovu novinarku i snimatelja, a policija u Višegradu je ubrzo nakon toga identifikovala i pronašla osumnjičenog za napad.

On je pušten na slobodu uz prekršajni nalog za fizički napad i grubo vrijeđanje novinarke i snimatelja N1. Naređeno mu je da plati kaznu od 600 konvertibilinih maraka (300 eura).

Ravnogorci su se u velikom broju okupljali i prethodnih godina, na zaprepaštenje povratnika i porodica žrtava u gradu u kojem je tokom rata u BiH ubijeno gotovo 3.000 Bošnjaka, od čega 128 djece.

U Višegradu je i prošle godine održan skup posvećen Mihailoviću, a vlast bh. entiteta Republika Srpska tada nije reagirala.

Ikonografija i odore su tada, kao i na najnovijem skupu, podsjećale na devedesete godine prošlog stoljeća, kada su pripadnici paravojnih formacija u Višegradu ljude žive spaljivali, silovali i mučili.

BiH nije definisala šta su fašistička obilježja i organizacije. U državnom Parlamentu je bilo pokušaja da se usvoji zakon koji bi ih zabranio, a predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata” Bakira Hasečić je za Al Jazeeru povodom okupljanja pripadnika i simpatizera Ravnogorskog pokreta Višegrad kazala da se ne smije dozvoliti rehabilitacija četničke ideologije u BiH.

Izvor: Al Jazeera