Hoće li Njemačka zabraniti i treću stranku u historiji zemlje?

U historiji Njemačke su do sada samo zabranjene dvije stranke (EPA)
U historiji Njemačke su do sada samo zabranjene dvije stranke (EPA)

Piše: Harun Cero

Postupak protiv Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NDP) pred Ustavnim sudom Njemačke bi, u slučaju da dođe do zabrane te stranke, dokazao da u toj zemlji postoji ‘desni terorizam’, tvrdi politički analitičar Florian Hartleb, komentirajući nedavnu sudsku raspravu o zabrani te ekstremno desne stranke.

“Radi se o procesu protiv troje ljudi koji su godinama ubijali u Njemačkoj u duhu nacizma. Od te tri osobe samo je jedna ostala živa, a to je Beate Zschaepe, kojoj se trenutno sprema proces“, kaže on.

Hartleb smatra da su prepreke velike za zabranu NDP-a jer je taj postupak jedinstven u svijetu. Tvrdi da Ustav posebno štiti političke stranke.

Zabrana stranaka u Njemačkoj

Od 1950-ih u Njemačkoj pa do sada nije otvoren nijedan postupak za zabranu političke stranke, ali od osnivanja NPD-a se priča o njegovoj zabrani. Prvi put je pitanje zabrane te stranke pokrenuto 1968., ali do toga nije došlo. Stranka NDP se 1969. podijelila u dvije i tako izgubila na važnosti.

Tek krajem 1980-ih je ona opet dobila na važnosti. S druge strane, u Njemačkoj su kroz historiju zabranjene razne ekstremno desne organizacije i udruženja. Tako je u 1990-im zabranjena Slobodna njemačka stranka (FAP), ali nju Ustavni sud nikad zvanično nije priznao kao političku stranku. Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova je tu stranku tada zabranilo kao udruženje.

“U ovom postupku se ne radi samo o sadržajima koje ta stranka objavljuje i promovira, nego i o formalnim pitanjima. Tako je postupak koji je protiv NDP-a pokrenut 2003. propao. Da Ustavni sud drugi put zakaže u postupku protiv te stranke, bilo bi sramota“, kaže on.

NPD je u raspadu

Hartleb je mišljenja da je sadašnja uloga NPD-a u Njemačkoj zanemariva, iako je ekstremno desna scena svoju šansu vidjela u izbjegličkoj krizi.

“Porastao je broj kaznenih djela nad strancima otkako je izbjeglička kriza počela, posebno u Saksoniji. S druge strane, NDP je već godinama finansijski i strukturalno u raspadu. Jedan od vođa te stranke u Njemačkoj je nedavno preselio na Mallorcu i otvorio svoj kafić“, tvrdi on.

U historiji Njemačke su do sada samo zabranjene dvije stranke – Komunistička stranka Njemačke (KPD) i Socijalistička stranka Reicha (SRP).

Analitičar Hartleb je zaključio da nije isključeno stvaranje novih ekstremno desnih organizacija, kada bi se NDP zabranio, a to se desilo i kada je zabranjen KPD.

Ima puno razloga da se stranka NPD zabrani, iako je ona trenutno u ‘polusnu’, smatra njemački analitičar i profesor na Univerzitetu u Mainzu Juergen Falter.

“Sada ne postoje formalne prepreke za zabranu ove stranke, kao 2003. godine kada je također pokrenut sličan postupak“, ističe Falter.

On smatra da pitanje tzv. “V-ljudi“(radnika tajnih službi), koji su obilježili postupak u 2003. godini kada su izražene sumnje da ogranak NPD-a u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji upravo vode radnici tajnih službi, ne igra ulogu u ovom postupku.

“Pitanje radnika tajnih službi u toj stranci ne bi trebalo igrati ulogu, jedino ako sama stranka ne iznese neke nove informacije u vezi njih“, tvrdi Falter.

Za njega je zabrana NPD-a izvjesna i opravdana, jer je, kaže Falter, ta stranka ekstremno desna stranka koja je rasistička, protiv stranaca, protivpluralistička i protivparlamentarna.

“To sve nije u skladu sa demokratskim poretkom Njemačke. Oni razlikuju između “pravog Nijemca“ i njemačkog državljanina, koji nema njemačke korijene.

On ipak smatra da je ta stranka već dugo vremena u padu te da malo ko još glasa za NPD na nivou države i regija.

“Ta stranka bi jedino mogla profitirati od izbjegličke krize, ali samo kratkoročno. Moram, ipak, naglasiti da u regijama Saksonija i Mecklenburg-Vorpommern ta stranka ima nešto veći utjecaj. Čak je u tamošnjim regionalnim parlamentima. Tamo NDP predstavlja sponu između politički organiziranog esktremizma i huliganske scene“, tvrdi on.

Za zabranu trebaju čvrsti dokazi

Iako misli da je postupak zabrane stranke opravdan, tvrdi da je on skeptičan što se tiče toga.

“S jedne strane opasnost nastaje ako se Ustavni sud odluči da ne zabrani stranku, zbog njene (ne)važnosti. Onda ona dobija svoj pečat. S druge strane postoji opasnost da Evropski sud za ljudska prava, u slučaju da Ustavni sud Njemačke zabrani stranku, donese drugačiju odluku. To bi bila dobra promocija za NDP“, smatra Falter.

Politički analitičar je zaključio da se ekstremističke organizacije ne mogu skloniti zabranom stranaka jer ideologija i nakon toga postoji, ali da bi zabranom NDP-a ta scena bila znatno oslabljena.

Analitičar Cristoph Kopke i profesor na Univerzitetu za ekonomiju i pravo u Berlinu je nešto oprezniji nego Falter i smatra da je samo otvaranje postupka o zabrani NDP-a velik korak, jer je, za razliku od 2003., Ustavni sud odlučio da nema prepreka za zabranu te stranke.

Na upit da li postoji osnova za zabranu najstarije ekstermno desne stranke u Njemačkoj, kaže:

“Sud mora dokazati da ta stranka prati ideologiju nacista. Za to trebaju čvrsti dokazi. O tome šta bi se moglo desiti na evropskom nivou ne želim da predviđam, ali sigurno bi NPD, kada bi došlo do toga, pokušao pravno da se bori protiv njihove zabrane“, ističe Kopke i dodaje da zabranom stranke njeni pripadnici ne bi postali radikalniji nego što su sad.

Neonacisti, tvrdi on, postaju radikalniji i bez zabrane NDP-a. Također navodi da su se u prošlosti zabranjivala nacistička udruženja, koja je puno lakše zabraniti nego stranke, a da se ne može zaključiti da se kroz to ekstremno desna scena dodatno radikalizirala.

Kopke je zaključio da ekstremno desna scena ostaje problem, i kada bi se stranka zabranila, jer se tiče cijelog društva, ali da bi kroz zabranu NDP-a ona kratkoročno bila oslabljena.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Čak 77 posto anketiranih izjasnilo se za zabranu ekstremno-desne Nacionaldemokratske partije, koja u svojim redovima okuplja i neoanciste.

25 Nov 2011
Više iz rubrike TEME
POPULARNO