Šta u BiH misle o planu Grabar-Kitarović: Niko ne spominje treći entitet

Piše: Mladen Obrenović

Nova politička platforma Ureda hrvatske predsjednice prema Bosni i Hercegovini, bar po onome što se moglo čuti tijekom posjeta tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Zagrebu, podrazumijeva odustajanje od ideje trećeg entiteta. Tako se moglo iščitati iz izjava predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, ali i iz onoga što je, ne baš decidno i precizno, rekao predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović. Niti jedno od njih nije spominjalo treći entitet.

Nakon povratka članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevo, iz Čovićeve stranke, Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, nije se moglo doznati što o “novim vjetrovima” iz Hrvatske misle u toj stranci, jer nitko nije mogao komentirati posjet najviših državnih dužnosnika Zagrebu i ocijeniti glavne naglaske tamošnjih razgovora. No, učinili su to iz drugih stranaka.

Potpredsjednik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović pozdravlja poruke koje je čuo iz Zagreba, a posebno one “o nemiješanju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine”.

Podsjećajući kako u Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, koji s drugim građanima koji ne pripadaju nijednom od tih naroda “treba da izgrađuju Bosnu i Hercegovinu po svojoj mjeri, sa manje utjecaja sa strane”.

“Razumijem zainteresiranost Hrvatske za stanje u Bosni i Hercegovini i položaj Hrvata, ali te odnose primarno treba da rješavamo unutar Bosne i Hercegovine”, smatra Džaferović.

Za priču o trećem entitetu kaže kako je to “priča koja vodi Bosnu i Hercegovinu u daljnju etničku i teritorijalnu podjelu, nešto što je apsolutno neprihvatljivo”.

“Nema te reforme u Bosni i Hercegovini koja u budućnosti može proizvesti neku dodatnu dezintegraciju Bosne i Hercegovine – bilo teritorijalnu, bilo etničku. Moguće je provoditi samo reforme koje će voditi Bosnu i Hercegovinu u reintegraciju i tako reintegrirani možemo u Evropsku uniju. Nije to samo poruka Hrvatskoj, nego svima u Evropi i svijetu”, rekao je Džaferović.

Mehmedović: Odakle joj pravo?

Zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović malo je oštriji u stajalištima prema hrvatskoj predsjednici, upitavši “odakle joj pravo da se miješa u unutrašnje ustrojstvo Bosne i Hercegovine?”

“Činjenica je da ona ima nacionalno pravo da se brine o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali ne na ovako jedan grub način – da ona opredjeljuje šta je važno za Bosnu i Hercegovinu, a šta nije”, ukazuje Mehmedović.

Mehmedović: Svaka pomoć je dobrodošla

Parlamentarni zastupnik SDA Šemsudin Mehmedović priznaje i da je svaka pomoć iz Zagreba dobrodošla, pogotovo u pristupanju BiH euroatlantskim integracijama. Istodobno će prihvatiti svaku sugestiju ili primjedbu ako se „primijeti da Hrvati kao narod imaju manje prava od ostalih naroda“. Međutim, nastavlja, „ako se nastoji postići neka povoljnija pozicija za samo jedan narod, onda je to majorizacija i neprihvatljivo sa stanovišta ostalih građana BiH“.

 

Prema njegovom mišljenju, „Hrvati u Bosni i Hercegovini dijele sudbinu svih njenih naroda i građana, a njihov položaj će se rješavati ustavnom reformom kada dođe za to vrijeme”.

“Hrvati mogu postati manjina zbog eventualnog iseljavanja, s obzirom da im Hrvatska daje putne isprave i državljanstva. Zato se oni trebaju brinuti o Hrvatima na način da oni ostanu u Bosni i Hercegovini, da zajedno s ostala dva konstitutivna naroda i ostalim građanima dijele sudbinu, grade zemlju i prihvataju i doživljavaju ovu zemlju kao svoju”, smatra.

Iz HDZ-a 1990 ponavljaju kako je stav te stranke “oko uređenja Bosne i Hercegovine kroz priču o trećem entitetu odavno poznat”.

“Ne zanima nas Bosna i Hercegovina u kojoj Hrvati neće biti ravnopravni i konstitutivni na cijelom teritoriju – i u [entitetima] Federaciji Bosne i Hercegovine, i Republici Srpskoj. Treći entitet se dugo vremena pojavljivao kao jedan od okvira za razgovor oko ravnopravnosti i preustroja Bosne i Hercegovine. Što se mene tiče, on ostaje legitiman okvir, ali ne kao getoiziranje Hrvata već na cijelom području Bosne i Hercegovine”, kaže vršitelj dužnosti predsjednika stranke Ilija Cvitanović.

Uvjeren je i da će hrvatska predsjednica, ali i nova Vlada “učiniti sve da Hrvati dođu do ravnopravnosti i statusa, kakvu imaju i ostala dva naroda”.

“Ništa više, ništa manje. Ne govorim o brojnosti, nego o pravima, konstitutivnosti, odlučivanju, biranju… To su ključne stvari. Iskreno vjerujem da predsjednica Grabar-Kitarović ima istančan osjećaj i za Bosnu i Hercegovinu kao neupitno cjelovitu državu, i za Hrvate u Bosni i Hercegovinu”, kaže Cvitanović.

SDP BiH: Demantirali su skeptike

Posjet Zagrebu pratili su i u Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine, čiji potpredsjednik Miro Lazović kaže kako su izjave koje su uslijedile nakon susreta, pogotovo predsjednice Grabar-Kitarović, “demantirale sve one skeptike koji su smatrali da će se razgovarati i o trećem entitetu, ali i o daljnjoj podjeli Bosne i Hercegovine”.

“Posebno ohrabruje izjava Kolinde Grabar-Kitarović koja, osim demantija priče o trećem entitetu i podjelama, govori da će se Hrvatska zalagati i učiniti velike napore na postizanju potpune ravnopravnosti konstitutivnih naroda na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine”, ukazuje Lazović.

Lazović: Entičke podjele nisu korisne

Prema mišljenju Mire Lazovića, očito je „HDZ uvidio da daljnja etnička podjela BiH ne vodi ničemu korisnom, pa ni za hrvatski narod“.

„Samo jedna demokratska, cjelovita BiH ravnopravnih naroda i građana može značiti dobitak i za hrvatski narod, te zaustaviti daljnji odlazak bh. građana u kojem je procenat hrvatskih građana najevidentniji“, kaže.

 

“Treba dozvoliti Hrvatskoj da iskažu svoja razmišljanja kad je u pitanju status hrvatskog naroda, ali ne u političkom i teritorijalnom smislu stvaranja trećeg entiteta. Niti bilo kojoj drugoj zemlji u susjedstvu, pa ni Srbiji, ne treba dozvoliti da se miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, posebno kad je njeno ustavno uređenje u pitanju, a sve u kontekstu daljnjih podjela Bosne i Hercegovine – teritorijalnih ili etničkih”, zaključuje Lazović.

Dan uoči dolaska tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Zagreb, gdje su ih čekali susreti s najvišim predstavnicima hrvatskog državnog vrha, zagrebački Jutarnji list je objavio dijelove navodne nove političke platforme hrvatske predsjednice prema Bosni i Hercegovini. Nakon susreta na Pantovčaku, predsjednica Grabar-Kitarović nije uopće željela pričati o tome, a Čović je ocijenio kako je “netko želio prijateljsku posjetu učiniti zanimljivijom u javnosti”.

Navodna inicijativa podrazumijevala bi “jačanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, a zauzvrat će Hrvatska pokušati pomoći susjednoj državi u izlasku iz međunarodne izolacije i ubrzanju puta prema Europskoj uniji”. Osim toga, Hrvatska bi tražila osiguranje konstitutivnog statusa Hrvata, koji ne smiju postati manjina u Bosni i Hercegovini.

“Treba promijeniti Izborni zakon kako bi članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine mogli birati isključivo njihovi sunarodnjaci, a ne i birači iz druge dvije nacionalne zajednice. Pritom se neće tražiti osnivanje trećeg entiteta, koji zagovara dosta tamošnjih Hrvata. Možda su moguće neke promjene granica unutar kantona, no isključivo bošnjačko-hrvatskim političkim dogovorom i bez miješanja sa strane”, pisalo je, među ostalim, u Jutarnjem listu. Još su navedeni i gospodarska suradnja te prometni i infrastrukturni projekti.

Govorila o svemu što je u ‘platformi’

Iako nije pričala o spomenutoj platformi, Grabar-Kitarović je obećala kako će Hrvatska podržati Bosnu i Hercegovinu na putu u članstvo u EU i NATO. “Isto tako ćemo podržavati napore unutar Bosne i Hercegovine da sva tri konstitutivna naroda to zaista i budu na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, bez ikakvih pretenzija da se miješamo u njena unutarnja pitanja […] Naravno, Hrvatska je osobito zainteresirana za sudbinu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao jednog od triju konstitutivnih i jednakopravnih naroda, za njegov politički, gospodarski i svaki drugi napredak”, poručila je Grabar-Kitarović.

Govorila je i o nekim otvorenim pitanjima, gospodarskoj i drugoj suradnji, dakle o svemu što navodno stoji u spomenutoj platformi, a o kojoj nije željela govoriti.

Na istom tragu govorio je i Čović, spominjao novi izborni zakon kojim bi se osigurala jednakost sva tri naroda i spriječila mogućnost da predstavnike jednog naroda u zakonodavnoj vlasti biraju drugi. No, niti on, niti Grabar-Kitarović nisu spominjali treći entitet.

Kasnije će Čović dati i intervju Hrvatskoj televiziji, gdje je rekao kako će se “znati izboriti i oko trećeg [televizijskog] kanala i oko preuređenja Bosne i Hercegovine, jer ustavna jednakopravnost za hrvatski narod nema alternative”.

Na konkretan upit o preustroju Bosne i Hercegovine, odnosno trećem entitetu i imaju li Hrvati pravo na njega, odgovorio je diplomatski.

“Nama treba apsolutna institucionalna ustavna jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Kako ćemo to napraviti, to je isključivo do hrvatskog naroda, kao predlagača i partnera, s kojima moramo to usuglasiti. Nema nijedne prepreke da mi o tome razmišljamo i teško nas netko može motivirati da drugačije uopće dijelimo Bosnu i Hercegovinu”, odgovorio je Čović.

Izvor: Al Jazeera