Transplantacije organa u Hrvatskoj putokaz drugima

Samo prošle godine u Hrvatskoj je presađeno 213 bubrega, 141 jetara, 37 srcadi i osam gušterača (Igor Kralj / Pixsell)
Samo prošle godine u Hrvatskoj je presađeno 213 bubrega, 141 jetara, 37 srcadi i osam gušterača (Igor Kralj / Pixsell)

Piše: Branimir Bradarić

U današnjem svijetu biti prvi i najbolji u bilo čemu je iznimno teško, a održavati to prvo mjesto godinama gotovo je nezamislivo teško. Upravo u tome uspijeva Hrvatska, koja je već godinama u samome svjetskom vrhu prema broju obavljenih transplantacija organa računajući broj donora na milijun stanovnika.

Prema službenim podacima Ministarstva zdravstva, samo je tijekom 2015. godine u Hrvatskoj, zahvaljujući plemenitoj odluci o darivanju organa 169 preminulih darivatelja, priliku za presađivanje organa dobilo 399 pacijenata na listi čekanja.

„Sa stopom od 39 darivatelja na milijun stanovnika, Hrvatska je uz Španjolsku jedina zemlja na svijetu koja je dosad uspjela ostvariti tako visoku stopu darivatelja. Preliminarni podaci za 2015. godinu pokazuju povećanje broja darivatelja organa za 13 posto, te broja transplantacija organa za 10 posto u odnosu na prošlu godinu“, navode iz tog ministarstva.

Napominju i kako su ti rezultati odraz solidarnosti i visoke osviještenosti građana o važnosti osobne odluke svakog pojedinca o darivanju organa poslije smrti.

Transplantacije rade već 45 godina

Kada se govori o transplantacijama organa u Hrvatskoj, treba znati i kako je prva napravljena prije više od 45 godina u bolnici u Rijeci. Od tada se proširio broj bolnica gdje se obavljaju transplantacije, pa se tako ti zahvati obavljaju još i u kliničkim bolnicama Zagreb, Dubrava i Merkur, te onoj u Osijeku.

Prema službenim podacima, samo tijekom prošle godine presađeno je 213 bubrega, 141 jetara, 37 srca i osam gušterača. Pri tome su transplantacijski zahvati uspješno realizirani u pet licenciranih transplantacijskih centara i to Merkur (188 transplantacija), KBC Zagreb (147), Rijeka (30), Dubrava (14) i Osijek (12 transplantacija). Ističu i kako je kvaliteta transplantacijskih zahvata, zahvaljujući iskusnim multidisciplinarnim transplantacijskim timovima, na razini najboljih EU centara.

U isto vrijeme bilježi se izuzetan angažman svih bolnica u provedbi donorskog programa što je, kako se navodi, jedan od ključnih razloga ovakvih uspjeha. Kao najuspješnije donorske bolnice u prošloj godini istaknule su se KBC Rijeka s 31 darivateljem organa, KBC Split s 23 te Opća bolnica Varaždin s 18 darivatelja organa.

Podrška javnosti

„Naši rezultati plod su višegodišnjih napora i entuzijazma velikog broja zdravstvenih radnika te sustavne podrške ministarstva kao nacionalnog koordinacijskog i regulatornog tijela razvoju ovog programa. Zahvaljujući cijelom nizu poticajnih mjera, posljednjih šest godina u samom smo svjetskom vrhu prema stopi darivatelja i transplantiranih organa“, rekla je nacionalna koordinatorica za transplantacijski program dr. Mirela Bušić.

Dodala je i kako su u stvaranju pozitivnog ozračja i kulture darivanja organa važnu ulogu odigrali mediji, Hrvatska donorska mreža i sami pacijenti – primatelji organa (Hrvatska transplant udruga).

„Podrška javnosti prema darivanju organa je u našoj zemlji neupitna. Članovi obitelji, u većini slučajeva, nastoje poštivati želju preminule osobe o darivanju organa, a nerijetko i sami iniciraju razgovor o toj temi. Time iskazuju povjerenje i uvelike olakšavaju posao zdravstvenim radnicima, a svi pacijenti koji prime taj dar, vječno su im na tome zahvalni“, kaže dr. Bušić.

Početkom veljače ove godine u KBC Osijek obavljena je stota transplantacija bubrega, što je izniman rezultat ove slavonske bolnice. U toj bolnici s transplantacijama su počeli krajem 2007. godine. Mediji su zabilježili kako je jubilarni pacijent bio Dragan Jocković (39), koji je tijekom 10 prethodnih mjeseci išao tri puta tjedno na dijalizu.

Voditeljica transplantacijskog programa za bubreg u KBC Osijek Lada Zibar, inače specijalistice nefrologije, kaže kako je osnovni razlog ovako dobrim transplantacijskim rezultatima u Hrvatskoj činjenica da je cijeli program uređen i posložen.

Zakon o doniranju

„Imamo izvrstan zakon, uveli smo i bolničke koordinatore, a postali smo i članica međunarodne organizacije za transplantaciju organa Eurotransplant. Nikako ne smijemo zaboraviti niti stručne liječnike koji sve to rade“, kaže Zibar.

Naime, zakon o doniranju organa koji je na snazi u Hrvatskoj kaže kako je svaki građanin potencijalni donor organa nakon moždane smrti ukoliko se tome za života nismo izričito protivili i ako u registru nedarovatelja pri Ministarstvu zdravstva nije pohranjena pismena izjava. Unatoč zakonu, obitelj se uvijek pita za dozvolu i njihova volja se uvijek poštuje.

Članstvo u Eurotransplantu 2007. godine otvorilo je nove mogućnosti za hrvatski transplantacijski program, koji je postao među najboljima u svijetu. Naime, u njega je uključeno više zemalja Europe i u njemu su pohranjeni podaci svih pacijenata koji su na listama. Pri tome se više parametara, poput udaljenosti i podudarnosti, boduje, što se sve obavlja računalnim putem.

Kompjutorski program analizira podatke pacijenata na čekanju i donora kako bi se pronašao par koji najbolje odgovara i tako smanjila mogućnost da organizam odbaci novi organ. Drugim riječima, pacijent iz Hrvatske može dobiti bubreg iz bilo koje članice Eurotransplanta, ali isto tako i donirani organ u Hrvatskoj može završiti u bilo kojoj drugoj zemlji članici.

Liste čekanja

Takav način rada omogućio je da Jocković, pacijent iz Osijeka, bude svega četiri dana na listi čekanja za transplantaciju bubrega. Zabilježen je i slučaj od prije nekoliko godina kada pacijent u KBC Osijek transplantaciju nije čekao niti jedan cijeli dan proveden na listi čekanja.

Hrvatski model omogućio je da na listi čekanja za transplantaciju bubrega u Hrvatskoj trenutno ima nekih stotinjak osoba, a u osječkoj bolnici njih 14. Upravo radi takvih rezultata mišljenje je kako i ostale zemlje regije mogu iskoristiti iskustva iz Hrvatske i svoje programe napraviti po uzoru na Hrvatsku. To bi i pacijentima u tim zemljama omogućilo da kraće čekaju na transplantacije, kako bi dalje mogli nastaviti normalan život.

„Planiramo i dalje nastaviti istim tempom, ali se svakako i dodatno educirati i podići kvalitetu. Želja nam je da što većem broju pacijenata izađemo u susret i omogućimo im dalji normalan život koliko je moguće. Potvrđuje to primjer i od prošlog mjeseca, kada je jedna naša transplantirana pacijentica rodila“, zaključila je Zibar.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Gotovo 600 ljudi godišnje umre u Srbiji čekajući novi bubreg. Nedovoljan broj donatora organa tu državu je doveo na dno evropske tabele. Tek 3,5 donatora dolazi na milion stanovnika. Stručnjaci pozivaju državu da promijeni zakon i sistem doniranja organa učini efikasnijim.

Više iz rubrike TEME
POPULARNO