Atentat u Ankari: Izoliran incident ili organizirano djelo

Piše: Mohamed Afzaz

Toplina rusko-turskih odnosa samo što se nije ponovo vratila, a te dvije zemlje skinule sa sebe ogrtač napetosti; stavovi Ankare i Moskve počeli su se polako približavati u pogledu brojnih regionalnih pitanja, naročito Sirije, a onda se dogodio incident koji bi mogao poremetiti zbližavanje dvije države.

Posljednja nevolja dogodila se u Ankari gdje je izveden atentat na ruskog ambasadora Andreja Karlova. Turski policajac Mevlut Mert Altintas izveo je napad na ambasadora Rusije dok se obraćao okupljenima na otvaranju umjetničke izložbe koja je organizirana u saradnji između Ruske Ambasade i Općine Cankaya u glavnom gradu Ankari.

Obje države, i Rusija i Turska, poslale su ohrabrujuće signale o budućnosti njihovih odnosa nakon atentata. Ruski predsjednik Recep Tayyip Erdogan opisao je incident kao provokativan čin usmjeren na ometanje procesa normalizacije odnosa između dvije države, prije nego što je potvrdio kako je ovaj odnos od vitalnog značaja za regiju.

Sa druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin naglasio je da je cilj atentata osujetiti izmirenje rusko-turskih odnosa i mirovni proces u Siriji, a da će se na ovaj zločin odgovoriti jačanjem borbe protiv terorizma.

Ko stoji iza napada

Analitičari prate službene reakcije na atentat, kako bi potvrdili svoje stavove da ovaj incident neće vratiti rusko-turske odnose na sami početak, s tim da se njihovi stavovi razlikuju u pogledu pitanja ko stoji iza tog napada.

U tom smislu, opozicijski sirijski politički analitičar Bassam Jaara kaže da nije iznenađen atentatom na ruskog ambasadora u Ankari, jer je očekivao da će Moskva biti izložena bolnim udarcima, kako unutar same Rusije, tako i protiv njenih interesa u inostranstvu. Prema njegovim riječima, to je reakcija na užasne zločine koje Moskva čini u Siriji, a naročito u Halepu.

Jaara nije odbacio mogućnost, u izjavi za Al Jazeeru, da će se Moskva, prije ili kasnije, suočiti i sa drugim napadima na različitim mjestima. To bi, prema njegovim riječima, trebalo oduzeti adute Vladimiru Putinu i okončati njegovu aroganciju, pogotovo što ekonomska situacija unutar Rusije nije u stanju podnijeti bilo kakve utjecaje iz vana. 

Iako je Rusija nagovijestila kako postoji mogućnost da se iza atentata kriju strane sile u znak odmazde zbog pokušaja Moskve da ih udalji iz rata u Siriji, aludirajući na Sjedinjene Američke Države, Bassam Jaara odbacuje teoriju zavjere i čini se uvjerenim da hiljade Turaka žele ući u Siriji i stati u njenu odbranu.  

Također kaže: „Iako sa turske tačke gledišta postoji pretpostavka da se iza atentata krije grupa Fethullaha Gulena, ipak, više naginjem mišljenju da je izvršitelj slobodni građanin Turske koji je želio poslati poruku svijetu da mi nećemo ćutati o Putinovim zločinima.“   

Jaara je izrazio svoje uvjerenje da ovaj događaj neće utjecati na rusko-turske odnose jer ove dvije strane trebaju jedna drugu. Tako Moskva, prema mišljenju ovog analitičara, treba Ankaru kako bi se suprotstavila sankcijama nametnutim od strane Zapada, kroz daljnje jačanje ekonomskih i trgovinskih odnosa. Turska, s druge strane, treba Rusiju da ublaži svoju izolaciju i suoči se s efektima koji su uslijedili nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara u mjesecu julu.   

Policijska doktrina

Nasuprot tome, turski politički analitičar Mohammad Zahid Gul smatra kako je logici dosta bliža pretpostavka da se iza atentata na ruskog ambasadora krije neka organizacija, nego da je riječ o izoliranom incidentu.

„Prema podacima, i prema policijskoj doktrini i njihovim metodama nastave, teško da je policajac mogao izvršiti jednu ovakvu operaciju, koja je prva takve vrste u povijesti Turske, znajući da će to utjecati na interese njegove države“, kaže Gul.

Dodaje da se u podacima koje navode pojedini mediji ne odbacuje mogućnost da je atentator ušao na mjesto zločina sa krivotvorenim dokumentima, što je još jedan pokazatelj vjerovatnoće da se radi o organiziranom radu u tom incidentu.

Gul smatra da postoji još jedna pretpostavka, a to da iza ovog incidenta stoji grupa Fathullaha Gulena. Pogotovo nakon Putinovih izjava da ova grupa nastoji ugroziti rusko-turske odnose, pored njegove žurbe da ne prebacuje krivicu na Ankaru. Moguće je, ističe Gul, da su ovakve izjave zasnovane na informacijama koje je Rusija dobila od Turske ili drugim podacima koji su dostupni samoj Moskvi.  

I on je izrazio svoje uvjerenje da ovaj događaj neće utjecati na odnose između Moskve i Turske, već naprotiv, da će doći do bržeg približavanja ove dvije države, o čemu govori i tursko uključivanje Rusije u istragu o okolnostima ovog incidenta.  

Gul je, također, izrazio uvjerenje da ovaj napad neće utjecati ni na odnose između dvije države kada je riječ o njihovom približavanju u pogledu sirijskog pitanja.  

Treba napomenuti da su rusko-turski odnosi prolazili kroz različite faze, od zatezanja pa sve do približavanja. Međutim, do eskalacije napetost između dvije države dolazi zbog njihovih različitih stavova u vezi sa sirijskom krizom, a posebno nakon što je oboren ruski avion Suhoj u novembru 2015. godine te operacije ‘Štit Eufrata’ koju je Ankara pokrenula s ciljem protjerivanja ISIL-a sa sjevera Sirije. Ponovno približavanje ove dvije države rezultiralo je sporazumom o evakuaciji civila iz istočnog Halepa.

Izvor: Al Jazeera