Hrvatska će dobiti almanah najzaslužnijih muslimana

Početkom 2017. godine svjetlo dana u Hrvatskoj trebao bi ugledati “Islamski enciklopedijski almanah”, najznačajniji  i najveći projekt Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, koji se realizira povodom 100 godina priznanja islama u toj zemlji.

Enciklopedijski almanah će izaći u dva toma, u kojima će na otprilike 1.600 stranica s 1.700 ilustracija i 1.200 enciklopedijskih članaka biti navedeni i objašnjeni pojmovi, događaji, ali i osobe koje su na bilo koji način i na bilo kojem području pridonijeli razvoju i stvaranju Hrvatske kroz povijest do današnjih dana.

Aktivnosti i doprinos

Kako kaže Nermin Botonjić, pomoćnik glavnog urednika i začetnika projekta, muftije Aziza ef. Hasanovića, te šef njegova ureda i tajnik Mešihata, projekt je u završnoj fazi.

Almanah ostaje ‘živ’

Nakon prikupljanja podataka uslijedio je zahtjevniji dio, koji se odnosio na selekciju imena i pojmova s obzirom na to da je prikupljena građa bila iznimno velika. Pitanje odabira pojmova bilo je jedan od zahtjevnijih izazova, ali svakako najveći je bio, kaže Botonjić, odabir osoba jer uza sav trud uvijek postoji mogućnost nenamjernog izostavljanja nekoga tko je dao značajan doprinos, a za koga nisu znali.

“Kako bismo u potpunosti uklonili mogućnost zaborava na neku značajnu osobu, pojam ili događaj, donijeli smo odluku da ostavimo almanah ‘živim’, tj. da se može dopuniti u elektronskoj verziji, koja će biti dostupna u drugoj fazi realizacije ovog projekta.”

“Završili smo s prikupljanjem podataka, a proteklu godinu i više, zajedno s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, intenzivno se uređuju jedinice, što je u završnoj fazi. Trenutno se vrše provjere pojmova, a i prve stranice ćemo početkom idućeg tjedna uputiti na grafičku pripremu, prijelom i ostalo kako bismo bili spremni za tisak. Početkom iduće godine, Enciklopedijski almanah povodom 100 godina islama u Hrvatskoj će izaći iz tiska te je predviđena i promocija ovog značajnog djela”, kaže Botonjić.

Struktura knjige, zbog čega se i naziva enciklopedijskim almanahom, nije klasična enciklopedijska. Osim što su zadovoljeni standardi potrebni da bi se radilo o enciklopedijskom djelu, knjiga sadrži i drugu dimenziju – povijesni prikaz razvoja Islamske zajednice u Hrvatskoj.

“Enciklopedijski almanah sadrži imena osoba i njihove biografije koje prikazuju njihov doprinos u pojedinom području. Na ovaj način želimo prikazati kako i u kojim sve poljima su muslimani bili aktivni i koji su doprinos razvoju, ne samo Zajednice, nego i društva u cjelini dali. Zatim pojmove koji su vezani uz islam s pojašnjenjima kako bi se čitatelji mogli informirati o temeljnim pojmovima te pojašnjenje pojedinih događaja značajnih za razvoj Islamske zajednice u Hrvatskoj”, navodi Botonjić.

Razbijanje predrasuda

Iz knjige će, ističe, biti razvidno da ne postoji gotovo nijedna grana znanosti, područje kulture, sporta, političkog djelovanja ili bilo kojeg drugog društvenog angažmana, u kojima nema nijedan musliman ili muslimanka koji su ostavili zapažen trag.

Stoga je, kaže, teško i nezahvalno pored velikog broja umjetnika, znanstvenika, sportaša i drugih zaslužnika, izdvojiti neko ime. No, sva će biti navedena.

“Neki su dali veći, a neki manji doprinos, međutim i u ovom dijelu je teško bilo praviti usporedbe, budući da je nečiji doprinos na lokalnoj razini bio izniman, ali kad ga sagledavate u široj slici možda ostalima i ne baš toliko, pogotovo kada imate imena svjetskog ugleda. Međutim, mi smo se trudili da ni takve ne izostavimo jer su nekad i tako relativno mali doprinosi za širu zajednicu i društvo na lokalnoj razini bili vrlo važni. Svakako, nekoliko imena ćemo naglasiti, ali to bih ostavio za promociju”.

Izniman kulturni i civilizacijski projekt

Šunjić ističe kako je bilo iznimno profesionalno i ljudsko iskustvo te povlastica kroz rad na projektu naučiti toliko novoga o drugoj kulturi, što, kaže, oplemenjuje i obogaćuje. U samom knjižnom formatu ova knjiga neće biti posebno obimna, no ističe kako se radi o iznimnom civilizacijskom i kulturnom projektu, koji koristi i muslimanima, ali i onima koji to nisu da bi im islam i njegova tradicija i značaj u Hrvatskoj postali bliski.

“To mogu više potvrditi gospoda iz Mešihata, koji su bolji poznavatelji takvih publikacija na ovim prostorima i koji tvrde da ovakvo nešto u posljednje vrijeme, a to znači onda zapravo do sada, nije napravljeno, pa čak ni u BiH. Sama ne mogu procijeniti tu razinu, ali mogu reći da knjiga kao takva iznimno pridonosi poznavanju drugih kultura – ne samo muslimanima, nego i ljudima koji ne pripadaju toj vjeri i ateistima. Mi smo se čak i jezično trudili da tako knjigu prilagodimo, pa smo donosili dvostruke nazive za neke nepoznatije termine i islamska vjerska ili civilizacijska područja.”

Jedan od motiva kod izrade ovog djela, pojašnjava, bio je ponuditi i informacije kojima će se moći koristiti i nemuslimani – o islamu se u današnje vrijeme, navodi, mnogo govori i piše, ali uz mnoge nedostatke, dijelom zbog neznanja, a dijelom zbog postojećih intencija da se islam prikaže na ovaj ili onaj način.

“Naša je želja približiti islam svima kako bismo dali svoj doprinos u razbijanju predrasuda, ali i potakli na razmišljanje. Tako će čitatelji u almanahu moći naći pojmove o temeljnim istinama vjere, o šerijatu, islamskoj filozofiji, islamskoj kulturi i civilizaciji, te o pojmovima koji se danas često pogrešno tumače. Ukratko, na jednom mjestu sve ono najvažnije što bi netko o islamu trebao znati kao dio općeg znanja o nečemu. Nismo se libili uvesti i pojmove koji nemaju u osnovi veze s vjerom ni vjerskim propisima, ali su općeprihvaćeni kao dio prakse pojedinih muslimana ili dinastija, te smo to i naglasili kako bi čitatelji mogli razlučiti što je dio politike primjerice ili nekog cilja pojedine vlasti/dinastije, a što je vjerski propis”.

Činjenje društva boljim

Djelo je, naglašava, namijenjeno svima, a posebno onima koji se bave kreiranjem javnog mišljenja, onima koji donose odluke te svakome tko želi dobiti informaciju o islamu općenito i muslimanima u Hrvatskoj.

A pokazuje, kaže, i spremnost muslimana da se integriraju, ali da pritom ne gube svoj identitet. Njihova uključenost u društvene tokove, kaže, najbolje tomu svjedoči te pokazuje i da je društvo u Hrvatskoj spremno gajiti bogatstvo koje nose različitosti.

“U konačnici i ovo djelo, točnije osobe koje su navedene, ponajbolje govore o tomu. Pored navednoga, značaj ovog djela je i u očuvanju sjećanja na osobe i događaje kako bi, ne samo članovi naše zajednice, već i ostali mogli svjedočiti da, unatoč izazovima i tegobama s kojima su se muslimani u pojedinim razdobljima susretali, nikada nisu odustajali od želje i namjere da svojim doprinosom učine društvo boljim”, zaključuje Botonjić.

Ankica Šunjić, pomoćnica ravnatelja Leksikografskog zavoda i – zajedno s Ivom Mandušić i Martinom Kokolari – urednica u projektu, kaže da se radi o zahtjevnom poslu.

Šarolika građa

U prvom redu, kaže, zbog specifične građe koja je vrlo šarolika i pokriva mnogo šire područje od 100 godina, zbog čega su morali ‘odskočiti’ od uobičajene forme enciklopedije.

Tiraž samo 1.000 primjeraka

U Mešihatu, koji je pokretač i – uz donacije te druge izvore sredstava – financijer projekta, zahvaljuju na entuzijazmu i predanosti svim suradnicima koji su dali svoj doprinos, a kojih ima više od 50. Uz Leksikografski zavod i njegovog ravnatelja Antuna Vujića te Ankicu Šunjić i cijeli tim koji je radio na projektu, potporu je dao Znanstvenoistraživački institut “Ibn Sina”, koji je suizdavač, te hrvatsko Ministarstvo kulture. Mukotrpan posao, kaže Botonjić, bilo je prikupljanje podataka, u čemu su posebno pomogli glavni imami i imami, muallimi, džematlije, poznanici, prijatelji zajednice te posebno Kemal Mujičić i Ida Alić te djelatnici Zavoda.

“Pozivam sve zainteresirane da se jave s ciljem pretplate na Enciklopedijski almanah jer će biti tiskan u samo 1.000 primjeraka, a budući da se danas enciklopedije i slične publikacije obično izdaju u elektronskoj formi, ovo je iznimna prilika doći do jednog jedinstvenog primjerka.”

“Leksikografi koji rade na njoj zapravo formalno niti obrazovno, ali možda ni u svom vjerskom smislu, ne pripadaju. Najlakša je ta zanatska leksikografska građa koju mi s lakoćom obavljamo, ali stvar je bila u tome da mnogo natuknica koje vi preuzimate iz enciklopedije ili pišete nove, zapravo nisu dovoljno dobre ako nemate dodatak što to zapravo znači za tu zajednicu u Hrvatskoj. Recimo, članak Hrvatska – vi možete preuzeti članak o položaju i slično, međutim što su danas muslimani u Hrvatskoj, koji je njihov pravni položaj, kako su uklopljeni i drugo, svi ti podaci morali su se nadopisati i smisliti poveznice kako bi ta enciklopedija imala smisla”.

Izazov su bili i vjerski pojmovi, koje je kao svoju zadaću preuzeo Mešihat, ali i arapska transliteracija i transkripcija, za koju je angažiran mladi stručnjak Edin Muftić, koji će biti i njihov budući kolega.

“U izvornoj građi došlo je puno članaka koji su izvorno turcizmi, primjerice jogurt, ćelav, jorgovan…To je sve nepotrebno u ovoj enciklopediji, to je išlo van i osmišljena je natuknica koja se naziva ‘jezični dodiri’ i u toj natuknici objašnjeno je, recimo, kako je arapski jezik, odnosno turcizmi ili svi orijentalni jezici, koji su prinos dali hrvatskom jeziku i što je danas sve ono što mi danas govorimo u svakidašnjem jeziku i životu, a da možda znamo ili ne da je riječ o toj tradiciji”.

Budući da u svojim enciklopedijama već imaju mnogo građe potrebne za ovaj projekt, Mešihat se, kaže, obratio Zavodu, koji je svoju građu ustupio.

No, onda se javila potreba da novu građu koja se pojavljivala u Zavodu leksikografski urede. Kako se ona pojavljivala, bilo je potrebno produžiti rokove izlaska iz tiska, predviđene ranije za prosinac.

“Projekt je zapravo osmišljen u iznimno kratkom vremenu i trebao se dovršiti u kratkom vremenu. Nešto je to malo produženo upravo zato što Mešihat provjerava vjerske pojmove. Kako je građa tražila sve više i više, kako ulazite u taj prostor sve više i više, otvaraju vam se mogućnosti i nije se htjela propustiti prilika da se s malim zakašnjenjem napravi puno bolja i puno sadržajnija knjiga”, zaključuje Šunjić.

Izvor: Al Jazeera