Digitalni juriš na ISIL-ove vjetrenjače

'Terorističke i oružane grupe naći će i uz blokade druge načine djelovanja i kanale komunikacije', kaže Carić (Reuters)

Rast oružanih grupa kao što su Islamska država Irak i Levant (ISIL) i njihova popularnost među mladima širom svijeta toliko je alarmantan fenomen da su se i tehnološki divovi odlučili uključiti u “rat protiv terorizma” tako što će pokušati identificirati i spriječiti širenje online propagande takvih organizacija, što je potez s upitnom učinkovitošću i mogućim skrivenim namjerama, ističu stručnjaci.

Propaganda ISIL-a pratila je napredak društvenih mreža i uveliko je svoj razvoj temeljila na dijeljenju svoje online propagande, navodi vojni analitičar Denis Avdagić. Upravo koristeći se njom dolazila je i do stranih boraca, ali i radikalizirala uglavnom mlade ljude širom svijeta, od kojih su neki pokušali, a poneki i uspjeli izvesti terorističke napade.

“Međutim, treba reći kako su i klasični (mainstream) mediji itekako zaslužni za širenje terorističke propagande. Neselektivno i nekritičko prenošenje terorističke propagande i nasilnih poruka postala je naša svakodnevnica”, ocijenio je stručnjak za sigurnost.

Dezinformacija i propaganda

U posljednje vrijeme svjedoci smo zabrinjavajućih trendova u kojima se države bore protiv “dezinformacija” i “propagande”, kaže Carić, tako da je teško utvrditi šta je doista sporni propagandni sadržaj na internetu i šta dovodi do cenzure u ime “viših” ciljeva, te dodaje da je cenzura uvijek opravdavana upravo tim “višim” ciljevima.

“Države i njihovi sustavi redovito se koriste propagandom i lažima kako bi postigle svoje ciljeve, mediji se stavljaju u službu jedne političke opcije, koriste se iskrivljavanjem istine, lažima i demagogijom.”

Dovoljno je sjetiti se priče o iračkom nuklearnom oružju i drugim oružjima za masovno uništavanje koje su se na kraju pokazale kao laž i propaganda, kao i nedavnog iskustva sa pokušajima medijskog upliva kod Brexita ili američkih predsjedničkih izbora, dodaje on.

“Priča se uglavnom svodi na ovo: ako se ne slažeš sa našim stavom ili iznosiš suprotan, onda si u najblažem obliku demagog i lažljivac, a u gorem neprijatelj i izdajnik.”

Avdagić ističe da oružane i terorističke grupe, koristeći se društvenim medijima, regrutiraju, prikupljaju sredstva i šire strah i lažne “istine”.

Globalna prijetnja

“Pojava društvenih mreža, smartphonea i online komunikacijskih alata omogućila je teroristima da doista postanu globalna prijetnja ako to žele. I dalje imamo teroriste koji za cilj imaju djelovanje na uskom području, ali i one koji teror žele sijati diljem svijeta.”

Zbog toga kompanije Facebook, Microsoft, Twitter i YouTube pokreću program kojim bi se uspostavila baza podataka o jedinstvenim digitalnim “otiscima prstiju” spornih grupa kako bi se automatski identificirali videosnimci ili fotografije koje ove kompanije potom mogu ukloniti sa društvenih mreža.

Jedan od vodećih stručnjaka za informatičku sigurnost u Hrvatskoj Lucijan Carić pojašnjava da danas postoje brojne metode automatiziranog prepoznavanja digitalnih sadržaja, kao što su, npr., prepoznavanje slike i tona, uređaja na kojem je materijal snimljen, programa za obradu slike i slično, koje će digitalnim divovima omogućiti da prepoznaju karakteristične komponente nužne za otkrivanje propagande oružanih i terorističkih grupa.

Mnoge od tih metoda javno su dostupne na popularnim internetskim servisima i aplikacijama, kao, npr., prepoznavanje lica osoba.

Potezi koje pokreću internetske kompanije svakako će utjecati na širenje propagande i radikalizaciju, posebno mladih, smatra vojni analitičar Avdagić, međutim, takvi sadržaji neće u potpunosti time nestati.

“Potreban je i širi angažman, uključujući i klasične medije, sigurnosni, obrazovni sistem, vjerske zajednice i porodice. Samo širokim i uzajamnim djelovanjem možemo suzbijati i blokirati terorističku propagandu. Ali to neće iskorijeniti terorizam. On izvire iz nezadovoljstva, a to je već sasvim druga priča. Nezadovoljstvo nećemo iskorijeniti, a upravo ono može eskalirati, pa i radikalizirati se.”

Širenje propagande

Manja vidljivost propagandnih materijala neće značiti da ih nema, već će se oni širiti komunikacijskim kanalima koji neće biti pod nadzorom, dodaje.

“Nažalost, utjecaj ISIL-a rastao je i zbog sasvim nekritičkog prenošenja njihovih poruka u medijima. Na taj način sadržaji su dolazili i do onih koji ih nisu prije tražili / dobijali, ali su ‘besplatnom reklamom’ za njih saznali.”

Lažne vijesti

U borbi protiv propagande oružanih i terorističkih grupa jako je važno kako će se pristupati “lažnim vijestima” i onim “politički obojenim”, kaže Denis Avdagić.

Ako stvaramo atmosferu nepovjerenja prema “velikim” medijima, omogućavamo širenje propagande putem opskurnih, loše uređivanih portala i propagandističkih medija.

“No, veliki mediji također moraju postati odgovorniji i kritičniji. Edukacijska uloga medija mora se ponovno restituirati. Ne može se biti nepristrasan ili skrivati pod tepih (samocenzurirati). Mora se aktivno djelovati, komunicirati o terorizmu i njegovim posljedicama.”

Kako kaže stručnjak za informatičku sigurnost, terorističke i oružane grupe naći će i uz ove blokade druge načine djelovanja i kanale komunikacije, a poštenim korisnicima interneta ostat će nova ograničenja i cenzura.

“Prije svega, teroristi, glavni neprijatelji i razni drugi kriminalci (i ‘kriminalci’) protiv kojih se te kompanije nazivno ‘bore’ malobrojni su, dakle, zbog manjine maltretirate većinu i tako tu većinu okrećete protiv sebe, a ovim lošim dajete municiju jer se protiv njih borite cenzurom, koja može preći u nasilje i progon nad slobodom govora, ali i pojedinaca. To je često dobitna kombinacija za radikale. Osim toga, oni su odlučni, organizirani i fanatični, te ih ovakve ‘meke’ mjere ne mogu ni zaustaviti niti obeshrabriti.”

Terorizam je stvarna prijetnja i nikako ga ne treba potcijeniti, ističe Carić, no mnoge politike i metode borbe protiv njega pokazuju se ne samo pogrešnim i promašenim već i opasnim, jer zapravo pogoduju i potiču terorizam i terorističke grupe.

Sloboda govora

“Puno veća i šira prijetnja od terorizma jest stalno smanjivanje prostora slobode govora, kao i ograničavanje slobode pojedinaca u koje su uključeni svi, od država i njihovih sistema, do privatnih kompanija, pa čak i pojedinaca. Smanjenje područja slobode govora i ljudskih prava nikako ne može biti uspješno sredstvo borbe protiv terorizma, već upravo suprotno.”

Vojni analitičar Avdagić ističe da se svaki alat u komunikaciji može koristiti i za dobro i loše. “Nadzor nad sadržajem koji služi promociji terorizma neko sutra može zloupotrijebiti i za nadzor nad političkim aktivizmom, a to je onda ponor u koji ne želimo upasti. Jednako kao što se tehnologija za prisluškivanje treba koristiti isključivo kada je to nužno i opravdano, radi sigurnosne prijetnje ili kriminala, a znamo kako neki režimi to proširuju i za nadzor nad ‘političkim oponentima’.”

Carić navodi da je bitno znati i to da su Google, Facebook, Microsoft, Twitter privatne kompanije i one provode svoju politiku. “Sloboda govora kod njih često je ništa drugo do poza i fraza, jer kada se pobunite da vam narušavaju slobodu govora, oni kažu ‘To su naša pravila, prihvati ih ili otiđi’. Još je tragičnije da se njihova, rekao bih, priglupa politika, masovno zloupotrebljava protiv neistomišljenika lažnim prijavama za inače moguće legitimne prekršaje pravila ponašanja, rušenjem rejtinga pojedinih kanala ili osoba, raznim prevarnim metodama i slično.”

“U tim situacijama izgleda da se te kompanije više bore za ‘prava’ nasilnika, a manje za slobodu govora i istinu. U konačnici, ruše vlastiti kredibilitet i kvalitet sadržaja, upravo kako su svoj kredibilitet nedavno devastirale vodeće američke medijske kuće.”

Izvor: Al Jazeera