Ko Vukovaru želi ukrasti Luku i Dunav

Gradska uprava protivi se izgradnji Kanala (Ustupljeno Al Jazeeri)

Prve ideje o izgradnji kanala Dunav – Sava pojavile su se prije više od tri stotine godina, a još je Marija Terezija imala planove o izgradnji ovoga projekta i povezivanju dvije rijeke. Ipak, desetljeća i stoljeća su prolazila, a od kanala nije bilo ništa. Projekt je ponovno aktualiziran u vrijeme Vlade Ive Sanadera kada se krenulo i u izgradnju neophodne projektne dokumentacije i brojnih studija koje zahtijeva jedan tako veliki projekt.

Iako još nisu osigurana neophodna sredstva, prvi radovi na izgradnji kanala su započeti sa „savske“ strane. Započelo se s kopanjem kanala, ali ne u punom profilu kako to zahtijeva projekt koji bi omogućio i da veliki riječni teretni brodovi plove tim kanalom.

Projekt nosi naziv Višenamjenski Kanal Dunav – Sava. Kanal bi započinjao kod Vukovara, uz samu Luku Vukovar koja je i najveća riječna luka uopće u Hrvatskoj. Bio bi dugačak 61,5 kilometar i završavao bi kod Slavonskog Šamca na rijeci Savi. Gradilo bi se 27 mostova kao i nova Luka Vukovar, Transportno-logistički centar Vuka, kao i nova Luka Vukovar koja bi bila izmještena i nosila bi naziv Bazenska luka Bršadin.

Procjene kažu kako je za izgradnju Kanala potrebno osigurati približno 800 milijuna eura, odnosno šest milijardi kuna. Radi se o novcu kojega Hrvatska nema pa bi se tako on pokušao osigurati iz EU fondova.

Studije izgradnje Kanala kažu kako bi se u toj luci godišnje pretovaralo oko četiri milijuna tona tereta, kao i da bi realizacija projekta omogućila zaposlenje 25.000 radnika. 

Kanal bi omogućio navodnjavanje 33.000 hektara poljoprivrednog zemljišta kao i 36.000 hektara šumskih površina. Spriječio bi i moguće poplave, a omogućio bi i povezivanje istoka Slavonije sa Zagrebom i onda željezničkom prugom s lukom Rijeka na Jadranskom moru.

Gradsko vijeće Vukovara protiv

Kolikogod te brojke bile impresivne, Gradsko vijeće Vukovara donijelo je jednoglasan zaključak, a što je u Vukovaru jako rijetka pojava, kako su oni protiv realizacije toga projekta. Najviše se protive najavljenom izmještanju Luke Vukovar nekih devet kilometara u dubinu na područje između Bršadina, Nuštra i Pačetina. Mišljenja su kako bi to značilo kraj Luke Vukovar kakva je sada.

„Izgradnja višenamjenskog kanala Dunav-Sava, Transportno-logističkog centra Vuka i Bazenske luke Bršadin protivna je interesima grada Vukovara i svih njegovih građana. Izgradnjom kanala dovela bi se u pitanje ekološka ravnoteža i ugroženost režima podzemnih voda, što posljedično dovodi u opasnost šume hrasta lužnjaka i ekosustav još neistražene šume Spačve, zatim ugroženost i nedostatak pitke vode, opasnost od isušivanja i opasnost od poplava“, rekao je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava (HDZ) koji se snažno usprotivio realizaciji ovoga projekta.

Grafički prikaz Luke Vukovar

Kazao je i kako, zapravo, izgradnja Kanala ne donosi ništa dobroga ni Vukovaru, ali ni Vukovarsko-srijemskoj županiji pa niti Republici Hrvatskoj.

„Najveću korist od izgradnje toga Kanala imala bi susjedna Bosna i Hercegovina jer bi se na taj način „otvorila“ luka Šamac. U isto vrijeme vukovarska luka bi izgubila jako puno. Zato nam nije jasno koji su razlozi tolikog insistiranja toga Kanala. Mislim da s pravom pitamo tko Vukovaru želi oduzeti njegovu veliku stratešku prednost i Luku Vukovar. Pitamo se i tko nam želi ukrasti Dunav“, istakao je Penava.

Opasnost za Luku Vukovar

I direktor Luke Vukovar Tomislav Mihaljević ne krije kako je protiv izgradnje Kanala i izmještanja Luke Vukovar. Pojašnjava to i raznim brojkama, ističući kako u Hrvatskoj trenutno ne postoji tih četiri milijuna tona tereta koji bi se pretovarali u novoj vukovarskoj luci.

Otprije je poznato kako je Luka Vukovar najveća riječna luka u Hrvatskoj, čija je velika prednost i što je Dunav kod Vukovara plovan 365 dana u godini. Najbolje rezultate poslije Domovinskog rata luka je zabilježila tijekom 2006. godine, kada je s tri dizalice pretovareno 915.000 tona tereta.

S ekonomskom krizom i gubljenjem željezne rudače koja je prevožena za Željezaru Zenica, broj pretovarenih tona u vukovarskoj luci osjetno je pao, iako su u međuvremenu osigurali dodatnu dizalicu. Tvrdi i kako s trenutnom opremom, otvorenim i zatvorenim skladištima kao i manevarskim mogućnostima, Luka Vukovar može pretovariti do 1,5 milijuna tona tereta.

„To je dovoljno za sljedećih 20-30 godina. U međuvremenu treba se razmišljati o širenju luke, ali uz Dunav jer još ima prostora. Sve drugo bi bilo pogubno za Luku Vukovar. To nije samo naše mišljenje nego i potencijalnih partnera koji ne žele da ulažu jer strahuju od Kanala. Protiv je i struka, ali i ekolozi i šumari“, kaže Mihaljević.

Sukobi unutar HDZ-a

Kako god, projekt izgradnje Kanala Dunav-Sava je dodatno zakomplicirao već komplicirane odnose između vukovarskih gradskih vlasti iz reda HDZ-a, i županijskih vlasti te samoga župana Vukovarsko-srijemskog Bože Galića, koji je također iz HDZ-a. Izgovorene su i neke teške riječi pa su najavljene i privatne tužbe.

“Postavlja se i pitanje tko zastupa interese izgradnje Kanala koji ne donosi ništa dobro. Izgradnju zastupa građevinski lobi, mafije, ljudi s kriminalnim dosjeima, osuđenici, optuženici i nažalost Božo Galić. Izgradnja kanala je agresija na Vukovar, egzistenciju građana koja ugrožava budućnost djece“, rekao je predsjednik vukovarskog HDZ-a Damir Barna.

Podsjetio je i kako Galić u tri svoja mandata kao župan nije omogućio obnovu O.Š. Nikole Andrića, izgradio Ekonomsku školu kao niti dvoranu Strukovne škole.

Reagirao je i prozvani Galić, podsjetivši kako se radi o državnom strateškom projektu te da su napravljene sve potrebne studije i istraživanja.

„Kanal je od velikog značenja za razvoj poljoprivrede, odvodnje, navodnjavanja, vodnog gospodarstva, obrane od poplave, riječnog i kombiniranog prometa,  a samim time izuzetno je važan za razvoj Vukovara, i cijelog našeg kraja. Studije i istraživanja govore kako bi taj Kanal bio prvi kvalitetan korak u stvaranju prometnog koridora Podunavlje – Jadran, koji bi uz plovnu magistralu Europe (Rajna – Majna – Dunav) bio najpovoljniji kombinirani put od Jadrana do srednje Europe, kao i veza Hrvatske rijekom Dunavom do crnomorskih luka, čime bi značajno ojačala strateška pozicija Luke Vukovar“, rekao je Galić.

Plenković ima zadnju riječ

Pročelnik za gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije Zdenko Podolar smatra kako gospodarstvo istoka Hrvatske izgradnjom Kanala može samo profitirati jer on otvara brojne nove mogućnosti koje trenutno ne postoje.

„Radi se o nacionalnom projektu gdje je jedan dio radova već i započeo. Mislim kako od njega svi možemo imati koristi i konačno ovaj dio Hrvatske pokrenuti s mrtve točke“, rekao je Podolar.  

U međuvremenu je reagirao i vinkovački HDZ, inače najjača podružnica ove stranke u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja je očekivano stala iza župana Galića. O svemu je već izviješten i predsjednik HDZ-a i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji će morati vrlo brzo donijeti konkretne odluke, odnosno nastavlja li se realizacija projekta izgradnje Kanala Dunav – Sava ili se od njega odustaje. U isto vrijeme morat će i srediti stanje unutar stranke u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje će jedna od strana, kako se u narodu kaže, izvući deblji kraj.

Izvor: Al Jazeera