Grčki arhiepiskop za odgodu izgradnje džamije u Atini

Piše: Shadi al-Ayoubi

Grčki arhiepiskop Jeronimos smatra kako nije odgovarajuće vrijeme za izgradnju džamije u Atini, te je pozvao na odgađanje ovog koraka, uzimajući u obzir, kako kaže, novonastale uvjete u državi.

Jeronimos pojašnjava da je pozitivno gledao na izgradnju džamije u Atini, ali da se kod njega pojavila izvjesna rezerviranost zbog posljednjih događaja kojima svjedoči država, s tim da nije precizirao prirodu ovih događaja. 

Kaže: „Možda je najbolje odgoditi ideju o izgradnji džamije sve dok se ne vidi ostaju li muslimani u državi, jer u tom slučaju imaju pravo na džamiju. Ali, ako napuste državu, onda za džamijom nema potrebe.“

U intervjuu za jednu lokalnu stanicu, Jeronimos je postavljao pitanja poput: „Šta će ta džamija tačno predstavljati: samo džamiju ili mjesto gdje će se učiti o islamu?“, želeći time ukazati na to da će prisustvo džamije dovesti do nesuglasica između samih muslimana koji pripadaju različitim pravcima u islamu. 

U svom intervjuu je ukazao i na to da je prisustvo izbjeglica u Grčkoj pokušaj nekih poznatih centara da promijene grčki jezik, religiju i svijest. Navodi kako postoje određeni pokušaji da se promijeni helensko nasljeđe i pravoslavna religija u državi, smatrajući da se muslimanski imigranti ne mogu integrirati u pravoslavni sistem.  

Rezerviranost

Izjave grčkog arhiepiskopa Jeronimosa reflektiraju negativno raspoloženje konzervativnih skupina u grčkoj javnosti spram izgradnje džamije u Atini. Zvanični rok za izgradnju ove muslimanske bogomolje je sve bliži, nakon što je grčko pravosuđe odbacilo žalbe.

Također, ove izjave odslikavaju i utjecaj dolaska izbjeglica i njihovog ostanka na grčkoj teritoriji, budući da se prethodno govorilo o imigrantima i muslimanskoj zajednici koja živi u državi.

Nedavno je 15 osoba u Atini „okupiralo“ lokaciju na kojoj je predviđena izgradnja džamije. Grčka policija je privela demonstrante, dok su demonstracije imale značajnu podršku neonacističke stranke Zlatna zora.  

Profesor kulture religija na Univerzitetu u Atini Michalis Marioras, u izjavi za Al Jazeeru, kaže da su se okolnosti i potrebe muslimana promijenile. On smatra da je možda bolje legalizirati mjesta za obavljanje molitve koja trenutno postoje od izgradnje velike džamije koja neće služiti svima, prema njegovim riječima.    

Marioras, koji je bio savjetnik u odboru za izgradnju džamije, kaže kako predlaže da se muslimani Atine nastave okupljati u alternativnim prostorijama koje će dobiti dozvolu i biti tretirane kao zvanična mjesta za obavljanje molitve.

Ukazao je i na to da, kako vrijeme odmiče, ovo pitanje postaje sve složenije, naglasivši da projekat izgradnje džamije više nije relevantan za muslimansku zajednicu, te da se njihovi glavni problemi ogledaju u tri tačke: predstavljanje, organizacija i obrazovanje muslimanske zajednice.

O tome predstavljaju li izjave arhiepiskopa Jeronimosa stav Grčke pravoslavne crkve, Marioras kaže da najviša vlast u Grčkoj crkvi pripada Svetom arhijerejskom sinodu na čijem čelu stoji arhiepiskop atinski i sve Grčke, te da on ima svoju težinu i utjecaj među klerom, s tim da treba imati u vidu da će ljevičarska vlada nastaviti sa ovim projektom.  

Neophodan korak

Politički analitičar Constantinos Filis, pak, smatra da izgradnja džamije predstavlja neophodan korak za sve strane. Muslimanima treba službeno mjesto za obavljanje molitve, dok grčka država želi da muslimani budu na legalnim mjestima iz sigurnosnih razloga i radi sprječavanja njihovog priključivanja radikalnim pokretima.

Filis za Al Jazeeru kaže da arhiepiskop svojim izjavama pokušava predstaviti sve stavove unutar Crkve, budući da postoje mišljenja koja se protive prisustvu džamije, stoga on želi napraviti balans između stavova sveštenstva te kako postoje brojna pitanja koja opterećuju odnos između Crkve i države, kao i da izjave arhiepiskopa o odgađanju izgradnje džamije neće ostaviti utjecaja na državu. 

Do kašnjenja sa izgradnjom džamije, čiji je projekat u  predgrađu Votanikos predložen 2006. godine, a grčke vlasti ga odobrile, došlo je zbog „žalbi koje su podnesene protiv njene izgradnje“, zatim birokratskih prepreka i političkih kalkulacija.

Izvori u grčkom Ministarstvu nacionalnog obrazovanja i vjerskih pitanja ne isključuju mogućnost da će doći do novih pokušaja pribjegavanja sudskom rješavanju ovog pitanja kako bi se projekat ponovo ugrozio. 

Izvori iz ovog ministarstva kažu da u Grčkoj postoji oko dvije stotine hiljada muslimana, s tim da nije precizirano obuhvata li ovaj broj i izbjeglice koje su došle u zemlju tokom dvije protekle godine.  

Izvor: Al Jazeera