SDP između ‘dimnjačara’ i ‘Plenkovića juniora’

Davor Bernardić, Ranko Ostojić, SDP, Socijaldemokratska partija, Hrvatska
Bernardić (lijevo) i Ostojić demonstrirali su stranačko zajedništvo, no neki smatraju da se SDP osramotio (Davor Javorovi? / Pixsell)

Piše: Tomislav Šoštarić

Nakon Zorana Milanovića, poznatog po velikim količinama političke strasti i ‘agresivnosti’, spremnosti na verbalne ratove pa i obračune s neistomišljenicima u vlastitoj stranci, Socijaldemokratska partija Hrvatske novog će šefa u subotu birati između mladog, ali iskusnog Davora Bernardića te Ranka Ostojića, prekaljenog stranačkog kadra, bivšeg ministra unutarnjih poslova i bliskog Milanovićevog suradnika, kojega je na kraju utrke podržao i sam bivši šef.

Nakon prvog kruga izbora prošlog vikenda veće šanse ima Bernardić sa 46 posto osvojenih glasova, dok je Ostojić dobio povjerenje gotovo 23 posto članova . Drugi krug se održava jer niti jedan od njih nije osvojio natpolovičnu većinu.

Nakon objave rezultata, ‘finalisti’ su demonstrirali stranačko zajedništvo zaključivši kako je ‘pobijedio SDP’.

Nezainteresiranost članstva i ‘potop’ ženskih kandidata

No, politički analitičar Žarko Puhovski smatra da SDP, zbog izlasnosti članstva od tek 50 posto i ‘potopa’ ženskih kandidata, ne da nije pobijedio, nego je izgubio – prvenstveno zato što se osramotio.

“Nedopustivo je za ozbiljnu političku stranku da joj se dogodi da joj je manja izlaznost na stranačkim izborima negoli na izborima za parlament gdje se pojavljuje tzv. opća publika. Članovi stranke morali bi biti više zainteresirani i svjesni problema, a očito to u SDP-u nisu. Drugo je velika sramota za SDP da su tri kandidatkinje skupa osvojile dva posto. Dakle, to je pokazalo da ono o čemu se govorilo da postoji kao prednost SDP-a – unutrašnja demokratičnost i, recimo, jedna posebna orijentacija na prava žena – očito nije istina”, kaže Puhovski.

Znakovitost Pernara kao jedine oporbe

Na nacionalnoj političkoj razini, smatra Puhovski, neće biti bitnih posljedica ishoda izbora u SDP-u jer je stranka zaokupljena unutarnjim problemima te je jedina oporba vlasti – što smatra da govori dovoljno o stanju hrvatskog parlamentarizma – Ivan Pernar, a i Most se na trenutke ponaša kao oporba. Na nacionalnoj razini svoju šansu SDP, kaže, treba tražiti na dobrim rezultatima u pojedinim gradovima na lokalnim izborima te onda ‘odozdo’ ugrožavati sadašnju vlast koju u dogledno vrijeme, kaže, SDP ipak može zamijeniti jedino ako građani kažu ‘nećemo ove, nego bilo koga drugoga’. A to možda otvori vrata i drugom mandatu HDZ-a.

“Vidjet ćemo prije svega kakva će biti ova Vlada, mi još ništa ne znamo o njima. Plenković je čovjek koji je svoju karijeru napravio na tomu da nam ne kaže ništa, pogotovo ne što on misli o nečemu i to mu je zasad uspijevalo, ali kad-tad će tomu doći kraj i to veoma skoro i on će se morati opredjeljivati – morat će biti za jedne protiv drugih, a onda ćemo vidjeti kako će stvar izgledati. Međutim, neovisno o tomu, oni bi morali biti jako ne samo neuspješni nego, da tako kažem, antipatična vlada da bi SDP u dogledno vrijeme takav kakav je mogao doći na vlast”.

Ono što Puhovski smatra posebno problematičnim u slučaju ‘osvajača’ prvog kruga Davora Bernardića, jest to što on sebe trenutačno smatra istovremeno kandidatom za šefa stranke i funkciju gradonačelnika Zagreba, na kojoj želi zamijeniti Milana Bandića.

“To jednostavno nije moguće i ne razumijem kako mu to ne uspijeva netko rastumačiti da to nije moguće, da je sramota za predsjednika jedne nacionalne stranke kakva je SDP da sebe smatra kandidatom za gradonačelnika pa makar i glavom ogrebao. Dakle, on je ili kandidat za premijera ili nije ništa. To pokazuje da su njegovi horizonti skučeni, da nisu izašli izvan okvira Zagreba i to bi mu trebala biti ograničavajuća činjenica, ali s obzirom na frenetičnu podršku iz Rijeke on za sada dobro pliva i ima velike šanse za pobjedu”.

Puhovski: Stranci treba ‘dimnjačar’

U dogledno vrijeme, smatra Puhovski, SDP ne da nema šanse obnašati vlast, nego neće biti niti dovoljna jaka oporba, toliko potrebna kao korektiv vlasti. I to zato što joj je na unutarstranačkom planu potrebna neka vrsta “dimnjačara”.

“Netko tko bi probio kanale unutrašnje komunikacije, nekog tko bi sebe shvatio kao privremenog kandidata dok se otvaranjem unutrašnjih kanala komunikacije ne stvori mogućnost za nove, prave ljude, koji sad naprosto ne mogu doći do riječi jer je sve u stranci blokirano i komunikacija ne postoji. To onda znači da bi u tom pogledu imao značajnu prednost Ostojić, koji sebe ne doživljava kao veliku političku zvijezdu ili karizmatičnog vođu i koji bi bio spreman takvu funkciju prihvatiti, po mojem sudu”.

Osim novih ljudi, Puhovski napominje kako je važno uzeti u obzir i da se mnogo priča o tome ide li SDP više ili manje lijevo, pri čemu se zaboravlja da Milanović, kako kaže, nije bio socijaldemokrat, a ne vidi ni po čemu Bernardić jest.

“On je čovjek koji se suprotstavljao samo unutar stranačkih tijela, ali u javnosti se ni po čemu nije istakao i zato je pitanje shvaćaju li ljudi u SDP-u da je formula veoma jednostavna – ili SDP ide na lijevo, što znači da nikad neće biti većinska stranka, ali da bi možda s nekim u koaliciji mogli doći na vlast, ili nastavlja Milanovićevu ideju, kako je on zvao liberalnog kalvinizma – u pokušaju da dobije većinu – ali tada ne može biti lijeva stranka. Dakle, ili mogu biti ljevica ili mogu dobiti većinu”.

Bernardić ‘premlad za prijelazno rješenje’

S druge strane Bernardić, iako sebe doživljava mladim, dok po političkom stažu to nije, vjerojatno bi, procjenjuje Puhovski, nastavio praksu začepljivanja unutrašnjih kanala.

“Bernardić je naprosto premlad da bi bio prijelazno rješenje, to je da tako kažem biologijska činjenica kod njega. To što je on po mnogo čemu star i iskusan političar, on je po godinama premlad da bi bio dvije-tri godine i otišao nekamo, nema ni kamo otići na koncu. Drugo, potpuno je jasno da je Bernardić pokazao dobru organizacijsku sposobnost unutar stranke, uz svoje suradnike oko Komadine, i uspio je svoju stranu dovesti na izbore. A oni koji su bili protiv njega nisu uspjeli svoju stranu dovesti na izbore”.

Puhovski procjenjuje da Ostojić ima šanse samo ukoliko oni koji ga podržavaju uspiju podignuti izlaznost za 20 posto što, smatra, nije nemoguće, ali je vrlo teško.

Bernardić je, kaže, pokazao značajne organizacijske sposobnosti – no, to ne znači da je najbolji izbor za šefa najveće oporbene stranke.

“To su sposobnosti koje se traže od drugog čovjeka u stranci, a ne od prvog. Ako je postojala opasnost s [Toninom] Piculom da dobijemo svo troje ljudi koji vode državu iz Brisela – predsjednicu države, premijera i šefa oporbe – onda s Bernardićem postoji opasnost da dobijemo [Andreja] ‘Plenkovića juniora’ na čelu SDP-a. Plenković senior ima smisla na čelu HDZ-a – da ga umije, da ga popravi, da ga uljudi – ali na čelo SDP-a koji je u oporbi treba biti netko tko je jači na riječima i oštriji”.

Milanović se može pokazati kao najuspješniji 

Prvi zadatak novog šefa stranke, a analitičar Slaven Letica smatra da je s trenutačnom prednošću gotovo nemoguće da to ne bude Bernardić, biti će definiranje oporbene politike u Saboru – podjela uloga, zaduženja i kompetencija – te općenito definiranje pozicije SDP-a u političkom spektru.

Letica: SDP ne ovisi o sebi

Letica naglašava da je, iako mnogi smatraju da se HDZ ne mora bojati za budućnost uz ovakav SDP, u Hrvatskoj to varljiva teza. Svakih nekoliko godina se ponavlja situacija velikih očekivanja da će nova vlast, a to su danas Plenkovićev HDZ i Most, biti uspješna. No, ako se pokažu neuspješnima što, kaže Letica, nije nemoguće, onda će birači kao gotovo uvijek do sada glasovati ‘protiv’ umjesto ‘za’ i tražiti utočište velikim ili najvećim dijelom u SDP-u, bez obzira kakav on bio, ili u nekoj ‘trećoj opciji’. Ipak, bliska budućnost SDP-a, smatra, ne ovisi zapravo o njemu samom, tko god bio na čelu stranke.

“Ona zavisi više od uspješnosti Vlade Andreja Plenkovića, nego od vlastite uspješnosti ili neuspješnosti. Znači, ako Plenković uspije ostvariti ono što je najavljivao – stope rasta BDP-a u prosjeku iznad 4-5 posto, smanjenje javnoga duga i zaustavljanje procesa odlaska ljudi iz Hrvatske – onda se SDP-u ne piše dobro. Međutim, trenutno su šanse 60:40 da to neće uspjeti ostvariti. Onda će po ‘difoltu’ SDP opet, kao oporbena stranka, biti u dobroj poziciji”.

No, napominje, to neće biti lako jer ne samo da Bernardić u kampanji nije ponudio ništa novo, nego i zato što je SDP, kao i stranke ljevice općenito u Europi, u nezavidnoj situaciji kod birača.

“Lijeve stranke danas u cijeloj Europi su svedene negdje na ispod 25 posto, čak i u nordijskim zemljama gdje su tradicionalno bile vrlo moćne i vladale praktički 50 godina, danas su na od 25 do 33 posto. Tako da se može dogoditi jedan paradoks da Zoran Milanović, protiv kojeg su mnogi od njih govorili i javno i u kuloarima, može biti najuspješniji predsjednik SDP-a u zadnjih 10-ak i u budućih 10-ak godina”.

Opći je trend, kaže, da poziciju lijevih stranaka, a koje su bile interesni zastupnici i ‘glasnogovornici’ manjina, socijalno ugroženih, nezaposlenih, radnika itd., sada preuzimaju ‘anti-establišment’ stranke ljevice – u Hrvatskoj, kaže, supstituti SDP-a na neki način žele postati Živi zid i Most.

Problem intelektualne artikulacije

U slučaju trijumfa Bernardića, kaže Letica, jasno je da on ne može biti isti tip stranačkog vođe kao što je bio Milanović.

No, njegov osnovni problem bio bi, smatra, intelektualna artikulacija vrijednosne i političke pozicije stranke jer SDP, odnosno lijeve stranke općenito, više nemaju na svojoj strani – kao što je do sada uvijek bilo – vodeće intelektualce koji bi se bavili, primjerice, pitanjima socijaldemokracije.

“Znači da Davor Bernardić mora stvoriti jedan tim ljudi koji će mu definirati što je to socijaldemokracija u javnim politikama, u ekonomskoj politici, u zdravstvenoj politici, u socijalnoj politici, u razvojnoj, investicijskoj, trgovačkoj itd., pa sve do monetarne i porezne politike. To je velik intelektualni zadatak, kojeg on i ovaj tim oko njega ne mogu napraviti. Prema tome, mogu ili unajmiti nekoga da to napravi ili, što bi bilo bolje za stranku, da među mladim intelektualcima i znanstvenicima pronađu nekoga tko bi mogao to, dakako uz suradnju s njima, artikulirati na ne više od 30-ak stranica”, zaključuje Letica.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Dva su kandidata – aktuelni lider Zoran Milanović i Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan.

Published On 01 Apr 2016
Više iz rubrike TEME
POPULARNO