Sanski Most: Stanovnici odlazili i tokom SFRJ, a pogotovo sada

Migracija lokalnog stanovništva uslovljena je prvenstveno ekonomskim faktorima (Ustupljeno Al Jazeeri)

Piše: Fahrudin Vojić

Smješten na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, od glavnog grada udaljen nešto više od dvije stotine kilometara, Sanski Most je gradić koji leži na devet rijeka sa bogatom historijom i kulturnim naslijeđem.

Kako su i urbane i ruralne sredine doživjele teška razaranja uslijed ratnih djelovanja, prvi prioritet koji se nametnuo je bila izgradnja svih vrsta infrastrukturnih objekata, od saobraćajnica do privatnih kuća i javnih ustanova.

Sanski Most postaje jedno od najvećih gradilišta u okolini, što uslovljava i ubrzan razvoj građevinske operative koja je u poslijeratnom periodu bila okosnica privrednog razvoja. Paralelno s tim pokrenut je razvoj i u drugim privrednim granama, najviše na bazi kapitala i znanja domaćih stručnjaka koji su povratkom iz iseljeništva započeli vlastite biznise u Sanskom Mostu.

Samoodrživi razvoj i jaka privreda

„Zahvaljujući tome, danas imamo situaciju da je preko 90 posto postojeće privrede Sanskog Mosta zasnovano na znanju i kapitalu ljudi iz dijaspore koja je prepoznata kao strateška razvojna komponenta i najveći razvojni potencijal lokalne zajednice. Strukturu privrede Sanskog Mosta predstavljaju proizvodni subjekti iz metaloprerađivačke, drvne i prehrambene industrije uz ogroman potencijal za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje i turizma zasnovanog na iskorištavanju prirodnih resursa i bogatog kulturno – historijskog naslijeđa.

Privreda je uglavnom izvozno orijentirana gdje niz domaćih privrednih subjekata svoje visokokvalitetne proizvode plasira na zemlje zapadne Europe upravo na bazi partnerstava iz dijaspore koja je ujedno i najveći promotor Sanskog Mosta u svijetu. Rezultati rada se najbolje vide kroz zvaničnu statistiku i makroekonomske parametre koji pokazuju da je u posljednje četiri godine prisutno stalno povećanje broja zaposlenih, povećanje uvoza i izvoza, a jedna smo od rijetkih općina koja ima pokrivenost uvoza izvozom u iznosu od 178 posto“, kaže Faris Hasanbegović, načelnik Općine Sanski Most.

Bogata kulturna scena

Sanski Most je, prije svega zbog svojih prirodnih ljepota i srdačnih ljudi, divan grad za živjeti. Ali nažalost taj ekonomski momenat od svih krajiških gradova pravi gastarbajtere. Kada je u pitanju kultura, prof. Fikret Kurtović, muzičar i kulturni radnik ističe da se nakon ratnog perioda moralo krenuti ispočetka sa stvaranjem kulturnog ambijenta.

“U svom malom okruženju pogotovo zbog ratnih događanja potpuno iseljen grad u periodu oslobođenja 1995. godine imao je 519 stanovnika. Morali smo od početka kao da je grad tek tad nastao, formirati udruženja, institucije, ustanove kulture, događaje, manifestacije, tradiciju itd. Nedostatke smo nadoknađivali i nadopunjavali na jednostavan način. Ono što nemamo mi smo dovodili iz drugih gradova i država i tako stvaran je kulturni ambijent za domaće snage i u skladu sa vlastitim kapacitetima i mogućnostima.

Tokom 1997. godine, započeli smo manifestaciju ‘Ljeto na Sani’ kroz koju smo u bogatijim godinama doveli najznačajnije goste iz književnog, filmskog, muzičkog, scenskog i zabavnog života, a tokom svih ovih godina domaćim snagama dajemo motiv i priliku javnog predstavljanja u približno tri sedmice svakodnevnih događaja uglavnom na otvorenom. Odskora smo ponovo u posjedu Kina ‘Sana’ gdje već uspostavljamo pozorišnu i filmsku scenu. Inače uslijed devastacije nekadašnjih objekata kulture, nedostatak prostora nas prati cijelo to vrijeme do danas”, ističe Kurtović

Problem migracije

Uzimajući u obzir da je Sanski Most i tokom proteklog perioda, koji seže decenijama unazad, bio izraženo migraciono područje, ovaj problem je danas izraženiji više nego prije, a migracija lokalnog stanovništva uslovljena je prvenstveno ekonomskim faktorima. Lokalna uprava, kako navodi, čini sve što je u njihovoj mogućnosti da spriječi ili barem umanji ovaj negativan trend kroz poboljšanje ambijenta poslovanja i investiranjem u poboljšanje kvalitete života i otvoranja mogućnosti zaposlenja mladih ljudi na području Sane.

„Iako Sanski Most u ovom problemu nije izoliran slučaj, već je negativan migracioni trend karakterističan za cijelu BiH, jedna od osnovnih zadaća lokalne uprave će upravo biti dodatno unaprjeđenje povoljnog poslovnog ambijenta s ciljem proširenja postojećih i realizacije novih investicija. Poseban akcenat u narednom periodu će biti na dodatnom unaprjeđenju poslovne infrastrukture, proširenju seta lokalnih poticajnih mjera, te razvoj novih privrednih sektora na bazi transfera znanja i tehnologija od strane naših stručnjaka nastanjenih izvan BiH. Da smo na dobrom putu svjedoči i činjenica da je Sanski Most od 2013. godine, nosilac BFC certifikata za povoljno poslovno okruženje koji je dodijeljen u od strane Njemačkog instituta za međunarodnu saradnju (GIZ)“, ističe Hasanbegović

“Što se tiče Sanskog Mosta i zašto je tako visoko na ljestvici odlazaka iz ovog dijela BiH, moram istaći da je i u periodu Jugoslavije bilo puno Sanjana vani. Nekoliko faktora doprinosi tome. Prije svega Sanski Most prije nije bio industrijski grad i nije imao nikad radnih mjesta za sve svoje građane. A sada u novoj situaciji uvjetovanoj ekonomijom, mnogi imaju svoj privremeni oslonac u rodbini, prijateljima u dijaspori, dok neki imaju i druge razloge, ali apatija koja zahvata bosanskohercegovačko društvo je puno složenija i širega spektra da bi sad o tome govorili”, mišljenja je Kurtović.

Uprkos bogatim prirodnim, turističkim i poljoprivrednim resursima, Sanski Most i dalje ostaje prva općina u Krajini po broju migracija…

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO