Pozornica crnogorska, stvaraoci svjetski

Ne bi se reklo da je Crna Gora kulturna provincija, kako se to često može čuti (KotorArt)
Ne bi se reklo da je Crna Gora kulturna provincija, kako se to često može čuti (KotorArt)

Piše: Veseljko Koprivica

Sudeći prema ovogodišnjim kulturnim manifestacijama, ne bi se reklo da je Crna Gora kulturna provincija, kako se to često može čuti, i ekonomski siromašna zemlja koja, kako tvrde ekonomski analitičari, ubrzano ide u dužničko ropstvo. Od ljetos je organizovano više festivala i sajmova na kojima su učestvovali brojni istaknuti kulturni stvaraoci iz regiona i država sa raznih meridijana.

Sticajem raznih okolnosti na tim manifestacijama dominirali su stvaraoci iz Bosne i Hercegovine.

U aprilu je održan XV međunarodni festival KotorArt, koji nosi predznak manifestacije od nacionalnog značaja. Uživa međunarodni ugled, okuplja velike svjetske umjetnike i kvalitetom i raznolikošću privlači najširu publiku. Tako je bilo i ovog puta. Na primjer, u okviru manifestacije Kotorski festival pozorišta za djecu prikazano je 15 žanrovski raznovrsnih profesionalnih predstava koje su izveli umjetnici iz Južne Koreje, Turske, Španije, Njemačke, Ukrajine, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bugarske itd. 

‘Književni plamen’ Klaudiju Magrisu

U prvoj polovini maja organizovan je II međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja, pod sloganom “Crna Gora čita”.

Sajam već čitavu deceniju pruža priliku ljubiteljima pisane riječi da na jednom mjestu pronađu ono što ih zanima, upoznaju se sa novim književnim naslovima i uživaju u razgovorima sa renomiranim piscima. Tokom prethodnih deset godina na Sajmu je održano više od 500 književnih promocija i zabilježeno oko 300.000 posjeta.

Ovogodišnji sajam, osim tradicionalnog izložbenog, prodajnog i umjetničkog segmenta, imao je i novinu –  prezentacije, promocije i edukativne radionice posvećene obrazovanju. Otuda novo ime – Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja.

Na njemu je Klaudiju Magrisu, jednom od najpoznatijih savremenih italijanskih pisaca, uručena međunarodna nagrada “Književni plamen”, čiji su osnivači nobelovac Mario Vargas Ljosa i IK “Nova knjiga” iz Podgorice.

Osim brojnih izdavača iz Crne Gore i regiona, promovisani su i književni opusi poznatih autora iz regije.

Pretposljednjeg dana septembra počela je “Mojkovačka filmska jesen”, najstariji filmski festival u Crnoj Gori posvećen glumcu. Nakon 36 godina poznata beogradska glumica Mirjana Karanović ponovo je bila gošća na toj manifestaciji, ovog puta kao rediteljka filma “Dobra žena”.

Na festivalu je prikazan i film “Smrt u Sarajevu, reditelja Danisa Tanovića. Film se bavi problemom današnje Bosne i Hercegovine u kojoj su zastupljeni različiti pogledi na istorijska dešavanja, poput atentata na austrougarskog prestolonasljednika Ferdinanda 1914. godine. 

Nagrada za najbolju mušku ulogu pripala je Izudinu Bajroviću upravo za ulogu u filmu “Smrt u Sarajevu.

Filmovi, predstave i sevdalinke

Prvih desetak dana oktobra u Podgorici je trajao Drugi internacionalni sajam knjiga, na kojem je učestvovalo 47 izdavačkih kuća i institucija koje se bave izdavaštvom, a zemlja gost sajma bila je Bosna i Hercegovina.

Značajan dio programa bio je posvećen sevdalinkama, stećcima, starim mostovima, rukopisima klasičnih djela, kao i savremenoj književnoj sceni BiH.

U okviru Sajma priređeno je autorsko veče počasnog gosta Dževada Karahasana.

Posjetioci su mogli da vide izložbu “Pišem ti bosančicom” ULUPUBiH-a. Tim povodom prikazani su i flimovi o stećcima i mostovima u Mostaru i Višegradu.

U okviru II internacionalnog sajma knjiga održani su i Veče narodne tradicije te koncert sevdalinki.

Međunarodni festival glumca Nikšić 2016. otvoren je 3. novembra i trajao pet dana. Publici je ponudio niz kvalitetnih pozorišnih produkcija na kojima su bila angažovana neka od najvećih glumačkih imena sa ovih prostora. Među njima su bili Zijah Sokolović, Voja Brajović, Sergej Trifunović, Lane Gutović, Miljana Prljete, Varja Đukić, Mirko Vlahović…

Nikšićka publika imala je priliku da vidi i predstavu Kokana Mladenovića “Koštana.

Festival je protekao u znaku vrhunskih glumačkih ostvarenja u kojima su Mirko Vlahović (Crnogorsko narodno pozorište) i Zijah Sokolović (sarajevsko Narodno pozorište) ravnopravno podijelili nagradu za najbolju mušku ulogu.

Nagrada za najbolji partnerski odnos na sceni pripala je Voju Brajoviću i Sergeju Trifunoviću u predstavi beogradskog Zvezdara teatra “Voz, dok je za najbolju žensku epizodnu ulogu nagrađena Ejla Bavčić Taraklija (sarajevsko Narodno pozorište).

Svojevrsno Potemkinovo selo

Kulturni centar “Nikola Đurković” iz Kotora ugostio je ovih dana kazališnu družinu “Kolarin” iz Dubrovnika, koja je izvela predstavu “Vjera iznenada”, u režiji Paola Tišljarića, rađenu po tekstu hrvatskog pisca francuskog porijekla Marka Bruerevića.

Na pitanje koliko je Crna Gora otvorena za regionalne kulturne programe i stvaraoce, Balša Brković, istaknuti crnogorski književnik i urednik kulturne rubrike u podgoričkim Vijestima, odgovorio je:

“Nisu baš tako jednostavne stvari… Naime, u Crnoj Gori su vrlo prisutni regionalni programi i stvaraoci, ali sve je to dobrim dijelom svojevrsno Potemkinovo selo. Kad kažem Potemkinovo selo, mislim na činjenicu da većina ovih programa ne ostavlja pravi trag. Odnosno, nije lako razdvojiti projekte iza kojih stoji autentični entuzijazam i potreba za regionalnom komunikacijom od onih programa koji služe samo kao neka vrsta ukrasa vladajuće ekipe. Kao u doba feudalizma, crnogorski gospodar voli da se pojavljuje u pozorištu, a pozorišna sala je idealan prostor za tu smiješnu feudalnu, dvorsku ekipu ‘umjetnika koji služe’.

S druge strane, postoje i pravi impulsi saradnje i stvaralačke komunikacije, poput Festivala internacionalnog alternativnog teatra (FIAT), ili nekih drugih manifestacija, poput Podgoričkog sajma knjiga, koje po pravilu muku muče sa finansijama.”

Brković od ovogodišnjih manifestacija održanih u Crnoj Gori posebno izdvaja:

“Festival internacionalnog alternativnog teatra (FIAT) nastavlja svoju misiju koja u raznim formama traje od kraja osamdesetih godina prošlog vijeka. Podgorički sajam knjiga (autentični, a ne onaj koji je napravila vlast u pokušaju da učini uslugu svojim podobnim piscima i pseudoizdavačima) doveo je u Podgoricu, kao i prethodnih godina, ne samo ozbiljne pisce iz regiona već i jednog Klaudija Magrisa… Grad teatar, otkad nije miljenik režima, odnosno, otkad je režim svoju izdašnu ljubav prebacio na ljetni festival u Kotoru, postao je zanimljiv festival sa regionalnim značenjem.”

Kaže da je sve u Crnoj Gori podređeno politici.

“Dok god ne budemo imali kulturu koja se sprda politici i političarima, ništa se neće pomjeriti naprijed. Živjećemo u ispraznosti dvorske kulture,” kaže Brković.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO