Hapšenja koja su uzdrmala dvije države

Piše: Branimir Bradarić

Uhićenje desetorice pripadnika Hrvatskog vijeća obrane u Orašju, optuženih da su činili ratne zločine tijekom rata, u Hrvatskoj je izazvalo prava tektonska pomjeranja. O uhićenim osobama, koji svi imaju bosanskohercegovačko, ali i  hrvatsko državljanstvo, raspravljalo se i na redovitoj sjednici Hrvatskog sabora, Vlada Hrvatske, ministri u svojim redovitim aktivnostima, a hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sazvala je i Vijeće za nacionalnu sigurnost.

Kako god, sud u Sarajevu donio je odluku o jednomjesečnom pritvoru za svih deset privedenih osoba. U obrazloženju odluke piše kako je sud uvidom u podneseni dokazni materijal utvrdio da postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni počinili kazneno djelo za koje se terete.

U svezi ovoga slučaja, predsjednica Grabar-Kitarović izjavila je da su je uhićenja u Orašju iznenadila, jer se radi o području u kojem su se Bošnjaci i Hrvati zajedno borili za golu egzistenciju, za postojanje i za svoj život.

“Sada je potrebno trezveno postupiti i utvrditi činjenice, a ne se međusobno optuživati”, istaknula je ona, reagirajući i na brojne optužbe iz redova oporbe, koji optužuju vrh hrvatske vlasti radi ovih uhićenja.

Svaki zločin mora biti kažnjen

Iz oporbe podsjećaju kako je dva dana prije uhićenja u Bosni i Hercegovini boravio hrvatski premijer Andrej Plenković te mu postavljaju pitanje što je, zapravo, tamo radio. Ministar vanjskih poslova Davor Stier poručio je da je Hrvatska, u svezi ovoga slučaja, u stalnoj komunikaciji sa saveznicima u NATO-u i Europskoj uniji te da zajedno s njima koordiniraju buduće korake u politici prema Bosni i Hercegovini. Poručio je i da bez Hrvata u Bosni i Hercegovini nema niti Bosne i Hercegovine, niti europskog puta Bosne i Hercegovine, ali i da je, isto tako, jasno da bi bez europskog puta Bosne i Hercegovine bio ugrožen opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini.

“Svaki zločin mora biti kažnjen, ali se pravosuđe ne smije ispolitizirati. Nema mjesta za manipulaciju pravosuđem. Radit ćemo s institucijama susjedne države u ispunjenju standarda”, rekao je Stier.

Poslije uhićenja pripadnika HVO-a, iz Hrvatske se mogu čuti i poruke kako Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine radi selektivno, kao i da je ovo jasna poruka preostalim Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Dodatan problem predstavlja i strah da ovo nisu posljednja uhićenja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ponovno su se aktualizirale priče prema kojima Tužiteljstvo u Bosni i Hercegovini posjeduje tajni popis s nekoliko desetaka Hrvata iz Bosne i Hercegovine, ali i iz Hrvatske.

Umirovljeni hrvatski general Pavao Miljavac, koji je i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, rekao je da su postojale određene informacije kako će general HVO-a iz Orašja Đuro Matuzović biti uhićen, što se na kraju i dogodilo. Rekao je kako se pojavio dokument da je Sarajevo tijekom 2014. godine poslalo u Zagreb zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć u tom slučaju, ali da je sve stavljeno pod tepih.

‘Ne treba dizati paniku’

Miljavac tvrdi da posjeduju informacije o većem broju ljudi na popisima za uhićenje, ali i da je, zapravo, osnovni problem što su optužnice podignute na temelju dokumenata iz hrvatskih arhiva. Ističe i kako su upozoravali da po državnima arhivima vršljaju razni agenti, koji uzimaju dokumente bez selekcije. Poslije svega, očekuje kako će doći do novih uhićenja, ali i da ne treba dizati paniku.

I poznati hrvatski odvjetnik Ante Nobilo, koji je branio neke haške optuženike, mišljenja je kako će vjerojatno doći do novih uhićenja Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i da se može očekivati dizanje optužnica protiv i nekih hrvatskih građana.

“Mislim kako su ova uhićenja u Orašju početak serije uhićenja gdje će Hrvati biti osumnjičeni, a Srbi oštećena strana. Koliko znam, bh. Tužiteljstvo već nekoliko godina intenzivno radi na širokom području po ovom pitanju”, kaže Nobilo.

Dodaje i kako u slučaju uhićenja deset pripadnika HVO-a u Orašju nema ništa spornoga u činjenici što oni imaju i hrvatsko državljanstvo. Pojašnjava kako su oni, prije svega,, bh. državljani i da su i kao takvi uhićeni na području te države. Naime, bh. vlasti su mogle u svojoj državi uhititi građanina bilo koje države. Komplikacije se mogu dogoditi kod podizanja optužnica protiv građana koji imaju druga državljanstva i kada neka od država ne želi,i ili po svome Ustavu ne može izručiti drugoj državi svoga državljanina.

“U Hrvatskoj se postavljaju kriva pitanja o ovom slučaju uhićenja. Jedino pravo pitanje je postoji li osnovana sumnja jesu li uhićeni napravili kazneno djelo za koje se terete. Ako postoji, onda je postupak uhićenja opravdan. Uhićenima hrvatska država najbolje i najkvalitetnije može pomoći ako za potrebe njihove obrane otvori arhive, dostavi potrebne dokumente i pomogne. Sazivanje Vijeća nacionalne sigurnosti i rasprave političara su samo za dnevno političke stvari, koje nemaju nikakve svrhe”, kaže Nobilo.

Podignuto na stotine optužnica

Slučaj uhićenih pripadnika HVO-a, među kojima je i jedan general, prati se i u Bosni i Hercegovini. Glasnogovornik Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Boris Grubešić demantira optužbe iz Hrvatske, napominjući kako je, kada je riječ o nepristranosti, dovoljno pogledati njihovu web stranicu, koja puno toga govori. Grubišić demantira i špekulacije o tajnim spiskovima Tužiteljstva na kojima se nalaze imena Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a koji se sumnjiče da su počinili ratne zločine.

Politički analitičar iz Sarajeva Kenan Ešref Rašidagić mišljenja je kako se radi o stvarima koje se tiču pravosuđa, ali i da se i do sada pokazivalo kako je kod podizanja optužnica za ratne zločine najmanje jedna strana u Bosni i Hercegovini uvijek uvrijeđena.

“Ne znam čemu toliko drama oko tih optužnica, jer je Tužiteljstvo do sada podiglo na stotine optužnica. Lično mi je teško govoriti o svemu tome, jer te ljude ne znam, ali ako su činili zlodjela, za to sam da odgovaraju, a ako nisu, neka ih se pusti na slobodu. Bojim se kako cijela ova drama nije napravljena i za neke dnevno političke potrebe u Hrvatskoj”, kaže Rašidagić.

Ipak, dodaje kako su već sada, dan-dva poslije uhićenja u Orašju, odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske narušeni.

Politički analitičar Slavo Kukić, koji je i profesor na Ekonomskom fakultetu u Mostaru, kaže kako zastupa tezu kako svi oni koji su činili zlodjela u Bosni i Hercegovini trebaju za to i odgovarati.

‘Nismo odmakli od 1995.’

“Pripadaju li toj skupini i ovih deset uhićenih ljudi – ne znam, ali mogu reći da sam generala Đuru Matuzovića upoznao 1995. godine, dok je rat još trajao, i da je na mene ostavio dojam čovjeka koji ne bi mogao činiti zlodjela nad civilima i ratnim zarobljenicima. Stekao sam dojam o njemu kao časnom čovjeku, profesionalcu i koji poštuje sva pravila Ženevske konvencije”, rekao je Kukić.

Govoreći o porukama kako su uhićenja jasna poruka svim Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Kukić kaže kako, hipotetski gledano, ako se radi o uhićenjima koja nisu utemeljena na stvarnim djelima, da je to svakako ružna poruka. Za špekulacije o tajnim spiskovima Tužiteljstva kaže kako on nema informacija, ali i da osobe koje iz iznose, poput umirovljenog generala Miljavca, vjerojatno imaju više saznanja.

“Načelno sam da svi sudovi i Haag sankcioniraju sve koji su na bilo koji način ponašali se suprotno pravima Ženevske konvencije. Međutim, reakcije na uhićenja na ovim prostorima pokazuju kako ni danas nismo daleko odmakli od 1995. godine, bez obzira kojem Bogu se molimo. Kada se uhiti Srbe – reagiraju Srbi s obje strane Drine; kada se uhite Hrvati – reagiraju Hrvati i iz Bosne i Hercegovine, i iz Hrvatske; kada uhite Bošnjake – reagira bošnjačka politika. Nažalost, ostali smo u tim vremenima”, rekao je Kukić.

Izvor: Al Jazeera