Brežuljak pun riba

Aquatika, Akvarij, Karlovac
Iz daljine Aquatika se čini kao prirodni brežuljak prekriven travom te ne narušava prirodnu vizuru obale Korane (Al Jazeera)

Piše: Tomislav Šoštarić

Na desnoj obali rijeke Korane u Karlovcu, gledano iz daljine, osim visokih reflektora stadiona, može se na čistini zamijetiti i zeleni brežuljak.

Iako se na prvi pogled čini da se radi o prirodnoj formaciji, u pitanju je Aquatika – jedini slatkovodni akvarij u Hrvatskoj, ujedno i najveći u ovom dijelu Europe.

Kamufliran po principu ‘zelenih krovova’, u unutrašnjosti krije imitaciju toka tipične krške rijeke. U njegovih 25 akvarija, od kraja listopada, kada je otvoren, nalazi se polovica od planiranih 100 vrsta riba i 5.000 jedinki kojih se može naći u Hrvatskoj – koja je sa svojih blizu 150 vrsta, uz Tursku s azijskim dijelom, ihtiofaunom jedna najbogatija zemalja Europe.

U manje od mjesec dana 13.000 posjetitelja

Aquatika je javna ustanova nastala u okviru projekta “Slatkovodni akvarij i Muzej rijeka Aquarium”, kojeg je sufinancirala EU sredstvima iz europskog Fonda za regionalni razvoj sa 36,2 od 36,7 milijuna kuna (4,81 od 4,88 milijuna eura), kolika je ukupna vrijednost projekta. Karlovac je osnivač ustanove, nositelj i investitor u projektu.

Promocija lokalnih proizvoda

Od popratnih sadržaja u akvariju – uz kongresnu dvoranu, igraonicu i knjižnicu – imaju i suvenirnicu. Popunjena je isključivo domaćim proizvodima, načinjenima u Karlovcu od lokalnih umjetnika i lokalnih obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstva (OPG) i kućnih obrta. Radovi nisu samo tematski, bitno je da se promovira lokalni rad i umjetnost i tako potpomaže lokalno gospodarstvo.

“Ja sam isključivo vezan uz rijeke, cijeli život se bavim ribolovom, fotografijom i slikarstvom, tako da je ovaj akvarij apsolutno pun pogodak za mene. Izrađujem čamce, školjke i svi proizvodi su autorski. Projekt mi je vrlo blizak, zato sam se uključio. Tematski mi je vrlo blisko, pa je ovo prilika za mene. A hit je i za cijeli kraj”, kaže Branko Rožman, čiji radovi se mogu naći u suvenirnici.

Ideja je, kaže ravnateljica Margarita Maruškić Kulaš, nastala 2008. godine. Nakon procedure, u rujnu 2014. godine započelo se s projektom, koji je završen zadnjim danom rujna ove godine. 22. listopada Aquatika je otvorila vrata i u rekordnom roku požnjela uspjeh, uz jaku promociju.

“Naši skromni planovi, koji su i zadani projektom, su da godišnje broj posjetitelja bude 12.000, međutim ciljevi su i ambiciozniji i od početka rada posjetilo nas je preko 13.000 posjetitelja. Godišnji plan je premašen u mjesec dana”, kaže Kulaš.

Akvarij se proteže na 8.000 kvadratnih metara, sastoji se od tri dijela povezanih podzemnom etažom. Između objekata nalazi se trg na kojem se planiraju razna događanja – konceptom se ne narušava prirodna vizura obale Korane te izgleda kao da je ‘ukopan’ u zemlju. No, spektakl se krije unutar brežuljka.

Na polovici puta

“U projektu je zamišljeno da ćemo imati 100 vrsta riba, od čega 40 endemskih vrsta u 25 akvarija i sveukupno 5.000 jedinki. Za sada smo negdje na polovici tog puta jer polako smještamo ribe – kada bismo ih smjestili sve odjedanput postoji mogućnost bolesti, tako da ribe unosimo postupno kako bi se one kvalitetno prilagodile i kako bi imali velik stupanj preživljavanja. Što se tiče endemskih vrsta, u procesu smo izlovljavanja, zajedno s partnerom iz projekta – Hrvatskim institutom za biološku raznolikost – još uvijek smo u postupku izlovljavanja endemskih vrsta jer se za njih dobiva posebna dozvola od Ministarstva zaštite okoliša i tek kad ih nađemo i imamo dozvolu, onda ih polako unosimo u akvarij”.

Od osam stalno zaposlenih, polovica je vezana izravno za funkcioniranje akvarija, brigu o ribama i posjetiteljima, koji uz lagano poniranje u podzemlje prate zvukovi nasnimljeni u prirodi koji pojačavaju dojam prirodnog ambijenta.

Viši stručni suradnik za stručne i tehničke poslove Goran Jakšić objašnjava da se ribe tretiraju određenim medikamentima prije nego dospiju u akvarij. Mortalitet je, kaže, vrlo nizak.

Ribe su dobro prihvatile hranu, od koje je neka prirodna – poput crva i planktona koje uzgajaju, a za predatore poput štuka i somova žive ribe – a neka ekstrahirana. No, niskom mortalitetu, vjeruje, pridonosi i njihov trud da akvariji budu maksimalno moguće biotopski.

Najveći blagoslov

“Njima je unutra dana određena brzina strujanja karakteristična za taj tok rijeke, što je fizikalni uvjet, kao i temperatura, određeni pH, otopljenost kisika, što je recimo kemijski uvjet, određeni biotop, znači sediment i flora koji su unutra, što je nekakav biološki uvjet”, kaže Jakšić.

‘Magnet’ za posjetitelje

Aquatika bi trebala biti magnet za posjetitelje, koji bi uz druge sadržaje mogli produljiti boravak. U TZ-u iduće godine planiraju pojačanu promociju – distribuciju promidžbenih materijala, uz naglasak na moderne tehnologije. Trenutačno je postavljeno osam ploča signalizacije na prometnicama, no nakon prometnog elaborata iduće godine planirat će se postavljanje dodatnih, ovisno koliko situacija dozvoli, kaže Bakarić. Očekuju i da će zainteresirani pojedinci, posebno restorani, prihvatiti poziv da prostor akvarija koriste za promociju i tako povećaju svoj promet, što je jedan od ciljeva projekta.

“Veseli da su se tri lokalne turističke agencije uključile još u fazi prije otvorenja objekta te objavile svoje programe, različite u smislu da svatko može pronaći program po svojoj mjeri. Turističke programe nude i naši licencirani turistički vodići, koji će za svaku skupinu krojiti posebnu rutu, a vode na engleskom, njemačkom, talijanskom, nizozemskom, francuskom, finskom, ruskom i slovenskom jeziku”.

Neki od endema koje pokušavaju nabaviti su ugrožene vrste – poput mladice, pastrve endema dunavskog sljeva, koje teže i do 50 kilograma, te svjetlice, koja spada među najugroženije ribe u Europi.

Iako se radi o projektu planiranom da bude turistički adut, ambicija je i znanstveni aspekt, u sklopu kojeg se želi očuvati vrste od izumiranja.

“Pošto imamo u akvariju i tamnu komoru, cilj nam je u bliskoj budućnosti te vrste mrijestiti u akvariju i vraćati ih natrag u prirodu. Mislim da je to najveći blagoslov ovog akvarija koji može biti – nešto što bi u vremenu možda trebalo utrnuti u prirodi, da bude vraćeno natrag”.

Uz riblji život u simulaciji njihovog prirodnog staništa, posjetitelji mogu razgledati i složen kompjuterizirani sustav održavanja.

“Možete vidjeti akvarijsku tehnologiju, ono što podržava ovaj sustav, što je opet jedna zasebna priča i što smatram da je, barem što sam ja vodio, mnogim ljudima bilo zanimljivo jednako kao i same vrste u akvariju”.

Turizam, znanost, obrazovanje…

Ciljevi projekta su višestruki – jedan od njih je da se unatoč turizmu očuva bioraznolikost na održiv način. Teži se i edukaciji, uključivanju u obrazovni i znanstveni sustav.

“Sada smo upravo u procesu uspostavljanja kvalitetne suradnje sa znanstvenim institucijama – Veleučilištem u Karlovcu, PMF-om u Zagrebu, Agronomskim fakultetom, Institutom Ruđer Bošković, fakultetom u Osijeku i Veterinarskim fakultetom u Zagrebu. Otvaramo se prema znanstvenom sektoru, pozivamo znanstvenike da ovdje istražuju i rade svoje znanstvene radove, organiziraju predavanja, konferencije koje ćemo i sami raditi u našoj kongresnoj dvorani”, navodi Kulaš.

Škole već dolaze – u obilasku je bio razred iz karlovačke gimnazije. “Sviđa mi se kako je uređeno, prema dolje, imitacija razine rijeke i imitacija okoliša sa zvukovima”, kaže Gabriela.

Zadovoljan je i razrednik Ante Brozović, profesor psihologije koji je učenike doveo zbog njihovog velikog interesa.

“To su vrste ribe koje možemo naći u našim rijekama, Karlovac je grad na četiri rijeke, ali ima i nekih egzotičnih. Nešto zanimljivo što učenici neće vidjeti negdje drugdje, vrlo poučno i kvalitetno izvedeno”.

Generator daljnjeg razvoja

Ostali posjetitelji stigli su uglavnom ciljano iz Zagreba. “Čuli smo za to pa smo došli pogledati. Oduševljeni smo da tak’ nešto ima Karlovac, treba mu. Izvrstan projekt i treba još takvih projekata za Karlovac oživjeti”, kaže Tamara.

U planu i Tesla

Ističući posebno projekte Starog grada Dubovca i Muzeja Domovinskog rata na Turnju, Mandić kaže kako očekuju da će veći broj posjetitelja Aquatike osjetiti potrebu obići u Karlovcu sve zanimljivo – Karlovac je i grad parkova, a tu je i Nikola Tesla pohađao gimnaziju, gdje čuvaju predmete s kojima je radio te razvijaju projekt kojim bi se u objektu pored škole bilo moguće upoznati s Teslinim boravkom u gradu. U nastajanju je, kaže, i projekt Tesla 22. stoljeća. Grad investitorima u smještajne kapacitete daje prioritet pri ishođenju potrebnih dokumenata i dozvola i službe su im, ističe, na raspolaganju.

“Naša očekivanja su da će se razvojem projekta na njega vezati i druge djelatnosti koje u turizmu mogu profitirati. Tu prije svega mislimo na smještajne kapacitete, ponude koje turisti i inače vole – od restorana, naših OPG-ova, svega onoga što Karlovac čini Karlovcem. Uvjereni smo da će ovaj projekt promovirati ne samo floru i faunu hrvatskih rijeka, nego i Karlovac”.

U upravi Karlovca, koji je dugo bio poznat kao tranzitno mjesto na putu do mora starim cestama, dok ga se sada autocestom ‘preleti’, kažu da intenzivno rade kako bi turiste dulje zadržali u gradu na četiri rijeke.

Iako je dojam da trenutačno priča Aquatike još nije sinergijski udružena s drugim sadržajima, predsjednik Gradskog vijeća Damir Mandić kaže da se s razvojem infrastrukture oko Aquatike neće stati iako to iziskuje ulaganja jer je, ističe, ona generator svega što namjeravaju razvijati u budućnosti na tom prostoru i razini cijelog grada.

“Valja spomenuti da je na lijevoj strani ovdje Foginovo, prvo registrirano riječno kupalište u Karlovcu, koje mi razvijamo već nekoliko godina. Isto tako je cilj zaokružiti cijeli ovaj prostor rijeke, odnosno ovaj prostor, jednom turističkom stazom. Valja znati i da valjda nigdje u Europi nema da na desetak minuta od centra grada imate jedno takvo organizirano kupalište kao što je Foginovo”, kaže Mandić.

Strateški projekti za zadržavanje turista

Aquatika je, navodi direktorica Turističke zajednice Karlovca Tihana Bakarić, jedan od četiri strateška projekta i prvi od njih koji je realiziran.

Uz njega planirani su Vojni kompleks na Turnju, prezentacijski centar inovacija Nikola Tesle te Pivski prezentacijski centar.

Karlovac bilježi stalni rast i broja noćenja i dolazaka – u 2015. je ostvareno 39.500 noćenja, u prvih devet mjeseci ove godine 35.000, a ima i zainteresiranih za stvaranje novih smještajnih kapaciteta.

“U manjoj mjeri očekujem da bi akvarij mogao doprinijeti povećanju broja noćenja odnosno povećanju prosječne duljine boravka, međutim taj indikator mora se promatrati kroz cjelovitu realizaciju svih projekata diferencijacije”, kaže Bakarić.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Zbog rapidnog širenja gljivične infekcije, ugrožene su žabe diljem svijeta. Naš reporter posjetio je laboratorij u Panami koji nastoji osigurati dugoročni opstanak tih vodozemaca.

Published On 08 Nov 2015

Delta Dunava najveća je močvara u Evropi i prirodno stanište jedinstvenih životinjskih i biljnih vrsta. No, industrijalizacija ponovo prijeti rezervatu, što je navelo rumunske aktiviste za zaštitu životne okoline da pokušaju očuvati ovaj prirodni dragulj u izvornom obliku. 

Published On 23 Sep 2012
Više iz rubrike TEME
POPULARNO