Bosanski Petrovac – tamo gdje narodi žive ravnopravno

Bosanski Petrovac je rodni grad pjesnika Skendera Kulenovića i Ahmeta Hromadžića te slikara Jovana Bijelića i Mersada Berbera (Al Jazeera)

Bosanski Petrovac – najnerazvijenija, a istovremeno najbogatija općina u Bosni i Hercegovini, posljednjih se godina značajno pokrenula. Modernija općinska administracija, aktiviranje sela, završetak kanalizacionog sistema, elektrifikacija povratničkih naselja, nova radna mjesta u poljoprivredi, tekstilnoj industriji, uslužnim djelatnostima… rezultat su ulaganja samo u prošloj i ovoj godini vrijednih pet miliona eura.

Upravo je zbog tog i skrenuo pažnju na sebe rodni grad pjesnika Skendera Kulenovića i Ahmeta Hromadžića te slikara Jovana Bijelića i Mersada Berbera.

Bosanski Petrovac je smješten u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, između planina Osječenice, Klekovače i Grmeča, na nadmorskoj visini od 669 metara. Čine ga prostorne cjeline Petrovačkog i Bravskog polja, gdje se smjestio gradski dio, Vrtočko-Krnjeuško, Bjelajsko i Medeno polje, u kojima su 32 naselja. Nalazi se na raskrsnici puteva Bihać –  Jajce – Knin.

Još od Ilirskog doba

Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog ugovora 1995. godine, odvojeni su jugoistočni dijelovi i od njih je formirana opština Petrovac-Drinić, koja je ušla u sastav bh. entiteta Republika Srpska.

Prvi put se, prema historijskim dokumentima, spominje 1834. godine, kao Sankti Petri Eodem, a arheološka istraživanja upućuju na naseljenost još u Ilirsko doba, naročito u Rimsko, o čemu govore ostaci naselja na 34 lokacije. Tu je i srednjovjekovna arhitektura te i danas sačuvani stari grad Bjelaj i Kolunić.

U njemu su ispisane najsvjetljije stranice Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu. Izvršena je smotra najpoznatijih partizanskih-proleterskih jedinica, održana je Prva zemaljska konferencija Antifašističkog vijeća žena i Prvi kongres ljekara. Sa Medenog polja poletjeli su prvi avioni Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Bosanski Petrovac je dao 22 narodna heroja.

Nije ga mimoišao ni posljednji rat. Pretrpio je razaranja i oštećenja i gotovo svo stanovništvo je bilo protjerano i izbjeglo. Međutim, od 1996. godine neviđenom energijom krenulo se u obnovu života i povjerenja.

Uglavnom izbjegli i protjerani stanovnici su se vratili. Od oko 12.000 Srba, vratila se polovina, a od oko 3.000 Bošnjaka vratilo se njih oko 2.000.

Obnovljeni su stambeni i društveni objekti, obnovljene su sve džamije i gradu je vraćen simbol – Saborna crkva svetih apostola Petra i Pavla, sjedište Eparhije bihaćko-petrovačke Srpske pravoslavne crkve.

Nova radna mjesta

Danas ovdje život ravnopravno dijele sva tri naroda. Uzroci i posljedice za sve isti – nezaposlenost mladih, male penzije starijih, odlazak u druge zemlje. Narod, međutim, ponovo gradi dobre međusobne odnose i solidarnost.

Petrovčani kažu da ljudi i dalje teško žive, ali je napredak očigledan, posebno u protekle tri godine – što je i prekretnica u gradu koji je gotovo bio na izdisaju.

“Rekonstruirano je i izgrađeno oko 150 kilometara puteva, obnovljena je vodovodna mreža, izgrađene su kuće za socijalno ugrožene, nova javna rasvjeta, izgrađen je kanalizacioni sistem za prečišćavanje otpadnih voda u okviru WAT-sistema, jedan od najvećih projekata, čija je vrijednost pet miliona eura. Završeni su poslovna zona Gorinčani i trgovački centar Bingo sa 40 zaposlenih, uskoro će krenuti proizvodnja u tekstilnom pogonu Alma Ras, gdje će biti uposleno 80 osoba…”, govori prvi čovjek Petrovca Zlatko Hujić.

Najviše se očekuje od razvoja poljoprivrede, odnosno proizvodnje mlijeka i mesa, za što ovaj kraj ima resurse. Kompanija “Arifagić-Investment” gradi u mjesnom povratničkom području Krnjeuša tvornicu stočne koncentrirane hrane u nekadašnjoj (a u privatizaciji upropaštenoj) drvnoj industriji i farmu norveškog crvenog govečeta, gdje će posao dobiti najmanje 100 povratnika i nekoliko puta više u kooperaciji.

Lan i heljda za Evropu

“Ulaganja su već premašila milion i po eura, a dostići će i dvostruki iznos kada sve realiziramo. Plan je dalje širenje na ostala mjesna područja, na cijelo Petrovačko i Bjelajsko polje”, govori Jusuf Arifagić, direktor ove kompanije.

Ovo je područje posebno za proizvodnju lana i heljde.

“Lan je ljekovita biljka, njegovo ulje je veoma traženo i ovdje nam se otvaraju velike perspektive”, kaže Miodrag Latinović, pionir u ovom poslu, koji ulje lana plasira na evropsko tržište.

Nevsad Ramić iz općinske Službe za razvoj poljoprivrede podsjeća da je lokalna strategija razvoja proizvodnju lana i heljde stavila u fokus i svaki je dan sve više proizvođača.

Ova lokalna zajednica je među bogatijima kada je riječ o šumskim resursima, zbog čega je prijeratni razvoj i baziran na drvo-prerađivačkoj industriji. Međutim, zbog šuma, odnosno raspodjele dobiti od eksploatacije, Općina je pokrenula apelaciju i dobila presudu Ustavnog suda entiteta Federacija Bosne i Hercegovine kao lokalna zajednica koja je bila uskraćena za ta prava.

“Do sada smo od te raspodjele jedva dobijali 200.000 eura, iako bi po zakonu trebali dobijati nekoliko puta više. Primjena novog zakona omogućit će da dobijamo ono što nam pripada, a to će nam biti dovoljno za novi razvoj”, kaže načelnik Huljić.

‘Šarolika Bosna i Hercegovina’

Posljedica je ovo, kako kažu, maćehinskog odnosa Unsko-sanskog kantona i Federacije prema Bosanskom Petrovcu. Već godinama nemaju svoje predstavnike ni u Skupštini USK-a, niti u drugim institucijama, kao ni na nivou Federacije.

“To mora prestati i taj maćehinski odnos će još kratko trajati”, kategoričan je Hujić.

Posljednji lokalni izbori otkrili su još jednu dimenziju ovoga grada. Ovdje su glasali građani, a ne samo Srbi, Bošnjaci i Hrvati. Govori to izbor, po drugi put zaredom, a treći izborni ciklus, nezavisnog kandidata za načelnika Općine. Čak 12 od 13 stranaka koje su učestvovale na izborima ušlo je u sastav novog Općinskog vijeća.

“Šarolika Bosna i Hercegovina je došla do izražaja ovdje i mi smo ponosni što vjerska ili bilo koja druga individualna ili kolektivna odrednica ne igraju presudnu ulogu u društveno-političkom životu građana”, tvrdi Muhamed Dračić, novoizabrani vijećnik.

Da Petrovčani nisu opterećeni dominantno nacionalnim strankama pokazuje izbor nezavisnog kandidata za načelnika, a ne kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata i koalicije Stranke demokratske akcije i Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine. Prema popisu iz 2013. godine, Srba je u Petrovcu 54 posto, a Bošnjaka 43 posto.

U Bosanskom Petrovcu namjeravaju aktivirati resurse u turizmu, posebno planinskom, lovnom i zimskom. Konačno rješavaju elektro-energetsko napajanje zimskog centra Oštrelj, jedinog skijališta u Bosanskoj krajini, u čiju je obnovu i sadržajne kapacitete uloženo blizu dva miliona eura.

Ćilim s Bolića kolom

Mještani se vraćaju i tkanju poznatih petrovačkih ćilima s Bolića kolom, koji su zaštitni znak cijeloga kraja.

“S ponosom danas čuvamo tradicijske vrijednosti, ali i sjećanja na one koji su najviše dali ovome kraju – pjesnicima Skenderu Kulenoviću i Ahmetu Hromadžiću i slikarima Jovanu Bijeliću i Mersadu Berberu. Skenderova je rodna kuća danas Spomen-muzej, a Bijelićeva je Galerija sa jednom od najvrjednijih i najbogatijih likovnih zbirki – Bijelićevih djela”, kaže direktorica Centra za kulturu Milica Kecman.

Posebnu i nesvakidašnju atrakciju ovdje, a vezuje se za planine Klekovaču i Osječenicu, čini runolist. Veoma rijetka i zaštićena biljka ne samo na ovim prostorima, već i u Evropi. Može se naći samo na nepristupačnim kamenitim i planinskim liticama ove dvije planine, pa se poistovjećuje s nedirnutom prirodom.

Ovaj grad, koji se donedavno spominjao samo uz vremensku prognozu, u pravom značenju te riječi postaje dragulj u Petrovačkom polju podno Osječenice, Klekovače i Grmeča, s neokrnjenom prirodnom, kulturno-historijskom zaostavštinom i ljudima spremnim za rad i bolji život.

Izvor: Al Jazeera