Novo otkriće u hrvatskoj ‘dolini mamuta’

Piše: Branimir Bradarić

Na prvi pogled Mohovo, selo na obalama Dunava nedaleko od Iloka, sasvim je obično selo čiji se stanovnici suočavaju s uobičajenom svakodnevicom ovoga dijela krajnjeg istoka Hrvatske. Međutim, dolina u kojoj se nalazi Mohovo, prema paleontološkim nalazima, krije velike tajne i moglo bi predstavljati iznimno bogato paleontološko nalazište. Naime, u svega nekoliko godina na područja sela pronađena su dva zuba mamuta pa su mještani, kao i mediji, ovaj prostor uz obale Dunava već nazvali „dolinom mamuta“.

Slučajni nalazi

Interesantno je kako je oba zuba, i to sasvim slučajno, pronašao Goran Popović (23), kuhar po zanimanju, koji ne krije kako ga paleontologija počela veoma zanimati. Prvi zub pronašao je u dvorištu obiteljske kuće u listopadu 2012. godine, i to prilikom obavljanja zemljanih radova, a drugi prije nekoliko dana.

„Išao sam u okolicu nekadašnjeg seoskog ribnjaka kako bih brao šipak za kućne potrebe. Dok sam išao okolo, iz zemlje je virio, po meni komad, neke čudne kosti. Odmah mi je to privuklo pažnju, pa sam nožićem, koji sam imao uz sebe, počeo polako da ga čistim. Nisam ga mogao nikako izvući iz zemlje pa sam otišao po ašov i otkopao ga pažljivo“, kaže Popović, govoreći o nalazu od prije nekoliko dana.

Zub je konačno nekako uspio izvaditi iz zemlje i potom odnio kući gdje ga je oprao i očistio. Nalaz zuba mamuta, koji je težine oko tri kilograma, odmah je prijavio i o Muzej grada Iloka kao i Prirodoslovni muzej u Zagrebu. Zub je u komadu i veoma dobro očuvan.

„Znao sam da se radi o zubu mamuta jer oblikom izuzetno sliči zubu kojega sam pronašao 2012. godine samo što je ovaj znatno veći. Očigledno je kako je riječ o znatno većoj životinji“, ističe Popović podsjećajući kako je na sličan način pronašao i prvi zub.  

Zub na istraživanju

Tada ga je taj nalaz puno više iznenadio jer do tada nije imao takvih iskustava. Naime, tijekom radova naišao je čvrsti komad ‘nečega’, a nije bio metal. Uz pomoć interneta, kaže, ubrzo je shvatio da je pronašao zub od mamuta i da se zapravo radi o rijetkom pronalasku. Nalaz je prijavio u Muzej grada Iloka i Prirodoslovni muzej u Zagrebu gdje je zub i završio na daljem istraživanju. Uz zub pronašao je još neke sitnije kosti kao i kost za koju se ispostavilo da je pripadala vunastom nosorogu.

„Rekli su mi kako je taj prvi zub star oko 20.000 i više godina. Neke prve preliminarne informacije govore kako je ovaj drugi zub još i stariji. Ta dva nalaza ukazuju kako su nekada, na ovim prostorima, živjeli mamuti“, tvrdi Popović.

Stariji mještani Mohova i nisu previše iznenađeni nalazima Popovića. Prisjećaju se kako se u okolici sela ranijih godina prošloga stoljeća moglo vidjeti više velikih kostiju koje su očigledno pripadale nekada nekim velikim životinjama. Ni tada, a ni do sada, nisu obavljena paleontološka istraživanja tih područja kako bi se utvrdilo ima li još takvih nalaza u okolici. Nakon prvoga pronalaska Popovića na teren su izašli i iz Prirodoslovnog muzeja ali do bilo kakvih istraživanja nije došlo. Najavljena je njihova posjeta i nakon ovoga nedavnog nalaza.

Nalazi stari preko 20.000 godina

Dražen Japundžić iz Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu kaže kako su upoznati s oba nalaza kao i da su preliminarna istraživanja okolice Mohova bila predlagana ali da nisu nikada obavljena.

„Nadam se kako ćemo sada ipak krenuti u istraživanja, jer pronađena dva zuba od dva primjerka vunastog mamuta ukazuju kako bi ovo područje moglo biti bogato paleontološkim nalazima“, kaže Japundžić.

Dodaje i kako nalazi mamuta na ovim prostorima i nisu prevelika novost ali i da su u isto vrijeme iznimno vrijedni jer se nalazi mamuta starih preko 20.000 godina ne nalaze baš svaki dan. Do sada su nalazi mamuta ranijih godina pronađeni na području Iloka, Šarengrada, Vukovara… Svi oni starosti su od 20.000 do 30.000 godina.

„Istraživanje koje smo obavili pokazalo je kako je prvi zub mamuta, koji je pronađen u Mohovu, pripadao vunastom mamutu. Zub se nalazi u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu i biti će prebačen u Muzej grada Iloka gdje će biti dio stalnoga postava. Istražit ćemo i kojoj vrsti mamuta je pripadao ovaj drugi zub, koliko je star i koji će također biti vraćen u iločki muzej“, rekao je Japundžić, dodajući kako bi najnoviji nalaz mogao ubrzati odluku o početku paleontoloških istraživanja na području Mohova i okolice.

Ravnateljica Muzeja grada Iloka Maja Novaković kaže kako je do sada zabilježeno više nalaza iz toga doba kao i da u stalnom postavu Muzeja grada Iloka je već izložen jedan zub mamuta i još nešto kostiju.

„Poznato je kako je područje oko Iloka i okolnih naselja, među kojima je i Mohovo, veoma bogato arheološkim i paleontološkim nalazima. Uostalom i naš stalni postav govori o tome“, ističe Novaković.

Privatna istraživanja

I ona ukazuje kako svih ovih godina izostaju preliminarna paleontološka istraživanja područja koja pokriva ovaj muzej iako su ukazivali na bogatstvo nalaza. Mišljenja je kako bi se više lokaliteta trebalo barem preliminarno istražiti putem sondi ili georadara. Na taj način bi se pokazalo treba li nastaviti raditi dalje ili ne. Takva istraživanja moguća su samo s Prirodoslovnim muzejom jer muzej u Iloku nema niti stručnjaka niti resursa za takve poslove.

U isto vrijeme javlja se i problem što građani kada nešto i pronađu kopaju sami i obavljaju nekakva privatna istraživanja. Pri tome se uvijek javlja i problem mogućnosti prodaje na crnom tržištu, a onda i zakonskih kazni.

„Apeliramo na građane da kada nešto pronađu pozovu stručnjake iz muzeja kako bi se nalaz pravilno otkopao, zabilježio, zapisao, fotografirao… Potrebno je i ishoditi svu potrebnu dokumentaciju. Samo na taj način se lokalitet može registrirati pri Ministarstvu kulture. Bilo kakav samostalan rad nas onemogućava u svakodnevnom radu“, ističe Novaković.

Komentirajući Mohovo kao „dolinu mamuta“ Novaković kaže kako su te drevne životinje sigurno živjele na tim prostorima što i pokazuju značajni nalazi u zadnjih nekoliko godina.

„Nalazi su tu i govore, već sad, puno. Na svega par stotina metara zračne linije pronađena su dva zuba i to vjerojatno od dvije različite životinje. Radi svega toga neophodno je obaviti istraživanja kako bi se utvrdilo koliko ima takvih nalaza i gdje se sve nalaze. Samo na taj način moći ćemo vidjeti koliko su ti nalazi devastirani od vremena, prirode, ljudi… Nakon toga se ti nalazi mogu iskoristiti u muzejskom ili pak turističkom smislu“, zaključila je Novaković. 

Izvor: Al Jazeera