Vodu u Sarajevu ‘truju’ bakterije, redukcije i građevinari

Piše: Vedrana Maglajlija

Zagađenost, redukcije, gradnja velikih naselja bez dozvola, divlje deponije te plan da se smanje vodozaštitne zone – neki su od razloga zašto je ugroženo vodosnabdijevanje i voda koju piju građani Sarajeva, upozoravaju nevladine organizacije koje se bave zaštitom okoliša.

Analiza vode u rijeci Bosni pored Rimskog mosta na Ilidži pokazala je ljetos da ona čak nije ni za kupanje, a pronađena je i opasna bakterija, koja je prije 23 godina izazvala paniku u SAD-u, i to 300 metara od postrojenja koje uzima vodu iz Bosne, pročišćava, hloriše i šalje vodovodu, ističu iz nevladinog udruženja Eko akcija.

Posljednja u nizu prijetnji, tvrde, odluke su koje se pokušavaju usvojiti u Kantonu Sarajevo, koje će za posljedicu imati smanjenje vodozaštitnih zona, što će, dodaju, omogućiti gradnju na tom području i ugroziti vodu koju građani piju.

“Ako se to desi, mi imamo graditelje već sljedeće godine. Na Ilidži je veliki pritisak graditelja, ima investitorskog interesa, ne ulazim u to ko gradi. Naš problem nije investitor, nego što ulaganje novca samo eksponira to koliko su kod nas zakoni rastegljivi kao žvaka, novac može prokrčiti sve”, kaže Anes Podić iz Eko Akcije.

Mali dio vodozaštitne zone Sarajevsko polje nalazi u bh. entitetu Republika Srpska, a kako nisu usklađeni propisi s entitetom Federacija Bosne i Hercegovine, Kanton Sarajevo pokušava donijeti svoje.

Federacija je 2012. godine donijela novi pravilnik kojim se određuju mjere zaštite za izvorišta vode. Prema njemu, granice vodozaštitne zone smanjene su nekoliko puta u odnosu na ranije utvrđene.

Nakon toga brzo se okončala izrada Elaborata zaštite i utvrđivanja novih granica vodozaštitne zone u Sarajevskom polju, kojeg Vlada Kantona Sarajevo usvaja 2014. godine. Prije nekoliko dana Skupština Kantona donijela je i izmjene Zakona o vodi.

“Usvojene izmjene su vrlo kratke, a suština je da se će se donijeti privremena odluka na osnovu tog elaborata, jer se entiteti nisu mogli dogovoriti. Sve što treba je to da ta privremena odluka bude odobrena u Skupštini [Kantona Sarajevo]. Onda imamo situaciju da će se, na osnovu odluke, promijeniti regulacioni planovi, bit će dozvoljena gradnja na mjestima gdje sada nije”, tvrdi Podić, dodajući da je Elaborat izradio Institut za hidrotehniku.

Vodozaštitne zone višestruko smanjenje

Iz ovog instituta kažu da je sve urađeno prema federalnom pravilniku iz 2012. godine, prema kojem su “zahtijevani obuhvati zona manji”.

“Ali, s obzirom na složene hidrogeološke uvjete i kako bi se održao postojeći stepen zaštite, predloženo je da se druga i treća zona zaštite izvorišta tretiraju kao jedinstvena zone i za nju se propisuju stroge zabrane i ograničenja”, navodi Dalila Jabučar iz Instituta za hidrotehniku.

Kako objašnjava Podić, vodozaštitna zona Sarajevsko polje podijeljena je u četiri zone i definirano je šta se u kojem pojasu smije ili ne smije raditi.

“Da li tu smije stoka da pase, da se gradi benzinska pumpa, da se neko tu bavi poljoprivredom, to je način da se zaštiti voda. Prva zona je pojas neposredno oko izvorišta, zagrađeno ogradom, tu ne smije niko ući, druga zona je, također, vlo stroga i nema gradnje, nema kanalizacije. Treća i četvrta zona su, po novom pravilniku, smanjene višestruko.”

S druge strane, iz Instituta za hidrotehniku kažu da je u Elaboratu istaknuta potreba o hitnom usvajanju odluke o zaštiti izvorišta. Navedeno je i više od 40 mjera o zaštiti.

Vlada KS osigurala pa otkazala kredit za popravku

Vlada Kantona Sarajeva još 2008. odlučila je da sredstva potrebna za rekonstrukciju vodovodne mreže osigura putem kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) – proces koji je trajao šest godina, kažu iz udruženja Eko akcija.

U trenutku kada su dobijene sve potrebne saglasnosti i kada je kredit konačno trebao postati operativan, navode, Skupština KS ga je odbila.

“U pitanju je bila 2014, godina socijalnih nemira ali i izbora pa se može pretpostaviti da su zastupnici ovim htjeli demonstrirati namjeru nezaduživanja”, kaže Podić, dodajući da u oktobru 2015. godine vlada KS ponovo pokreće pregovore sa EBRD-om – za kredit u istom iznosu kao i ranije.

Iz KJKP Vodovod i kanalizacija potvrđuju da je bilo predviđeno da se Projekat sanacije vodovodnog sistema finansira iz kredita EBRD-a.

“Međutim, kako je poznato, Ugovor o zajmu između BIH-EBRD iz 2010. godine je otkazan od strane Kantona i banke. Novi pregovori Kanton-EBRD vezano za finansiranje projekata sanacije vodovodnog sistema su u toku”, kaže direktor Nezir Hadžić, dodajući da je planiran kredit u tri tranše – svaka po 10 miliona eura.

Uzimajući u obzir vijek trajanja cjevovoda od 40 godina, trebalo bi svake godine izmijeniti 2,5 posto dotrajale vodovodne mreže – za 1.200 kilometara mreže u vodovodnom sistemu Sarajeva. 

“Dakle, ako se ne pokrene proces provođenja predloženih mjera, kvalitet vode na izvorištu se može ugroziti. Izvršena je i procjena troškova provođenja ovih mjera. Za petogodišnji period iznosi oko 20 miliona konvertabilnih maraka [oko 10 miliona eura], uz dodatnih 130.000 KM [65.000 eura] za redovni monitoring kvaliteta i količina vode kojom se prihranjuje izvorište”, objašnjava Dalila Jabučar.

Kako dodaje, naravno da postoji opasnost od zagađenja vode, koju povećava svako odlaganje mjera zaštite izvorišta.

“Laboratorija u sklopu Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija Sarajevo svakodnevno vrši fizičko-hemijske i mikrobiološke analize. I voda za piće je ispravna. Govorim o vodi iz centralnog vodovodnog sistema, odnosno o onoj koju pijemo.”

‘Buroj Ozon pored izvorišta vode’

Međutim, Podić podsjeća da su prije šest godina u Vrelu Bosne pronađene fekalije, što je posljedica, dodaje, izgradnje velikog apartmanskog naselja na Bjelašnici bez okolišne dozvole.

Vodu koju pijemo ugrožavaju i nove gradnje velikih naselja, ističe. Kao primjer navodi turističko naselje Sarajevo Resort u Hadžićima te planiranu izgradnju ogromnog naselja Buroj Ozon u Trnovu – od koje nijedno, tvrdi, nema okolišnu dozvolu.

Ovo nam je potvrđeno i iz federalnog Ministarstva okoliša i turizma.

“Za turističko naselje Buroj Ozon u općini Trnovo i Sarajevo Resort u općini Hadžići Ministarstvu okoliša i turizma investitor nikada nije niti podnio zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, niti je izdata okolinska dozvola. Investitor se nikada nije obratio Ministarstvu, niti upitom ili dopisom.”

“Mi izvore prekomjerno crpimo, pa je planirano da se Bijela rijeka, gdje će se graditi Buroj Ozon, koristi kao alternativni izvor iza 2020. godine. Naselje će se graditi tačno u tom slivnom području Bijele rijeke, a vi kada imate naselje s nekoliko desetina hiljada stanovnika na svega nekoliko stotina metara udaljenosti od tih izvorišta – to može dovesti do trajnog onečišćenja”, kaže Podić.

Ističe da je, prema analizama Zavoda za javno zdravstvo, prije nekoliko mjeseci kod Rimskog mosta pronađena bakterija Clostridium Perfringens, koja ima dvije osobine – “jedna je da je indikator postojanja ameba, a druga da pokazuje da je zagađenje antropogenog porijekla, znači da je do ljudi ili stoke koja tu pase”.

“Ona je 1993. godine izazvala epidemiju u američkom gradu Milwaukee. Od 1,2 miliona stanovnika većina se razboljela, jer je voda bila zaražena ovom bakterijom koju mi sad imamo u Bosni. Kada su pregledali svoj proces prečišćavanja, sve je bilo u redu, međutim, hlor ovoj bakteriji ništa ne može, ona je jako otporna i preživi nekoliko mjeseci u tlu u podzemnim vodama. Svega 300 metara uzvodno od Rimskog mosta nalazi se postrojenje koje uzima vodu iz Bosne, pročišćava, hloriše i šalje vodovodu. Mala greška u procesu pročišćavanja i mi nju imamo u vodovodu, imamo u našoj vodi.”

Iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo do pisanja teksta nisu odgovorili na naš upit o ovome, niti o tome koliko se voda testira godišnje te kakva je njena kvaliteta.

‘Redukcije kao u Nigeriji’

Međutim, iz Eko akcije tvrde da se mjesečno uradi 20 analiza, što, dodaju, nije dovoljno, jer bi na godišnjem nivou trebalo biti 700 do 800 kontrola, i to u idealnoj situaciji – bez redukcija.

“Svjetska zdravstvena organizacija navodi da su padovi pritiska itekako zdravstveni rizik, jer svaki put kad nestane vode u vodovodu, vi unutar cijevi imate ne baš pravi vakuum, ali imate negativan pritisak u odnosu na zemljište. U SAD-u je došlo do slučajeva da se u vodovodu pojavljivao antifriz iz kotlova za centralno grijanje, jer je bio, tako da kažem, ‘usisan’. Vodovodi svugdje gledaju da redukcija bude što manja ili, kada se dese, da se voda prvo kontroliše, pa da se može piti”, kaže Podić.

Iz Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća Vodovod i kanalizacija potvrđuju da se nakon prekida u vodosnabdijevanju dešava da se voda iz slijepih krakova u unutrašnjim instalacijama povlači nazad u instalacije i zbog toga voda može biti kratkotrajno mutna ili žuto-smeđe obojena.

“Građanima se preporučuje da nakon prekida u vodosnabdijevanju puste vodu da teče pet do deset minuta, zavisno od dužine untrašnjih instalacija, kako bi se isprale unutrašnje instalacije i došla svježa voda iz cjevovoda. Da je na česmu došla sviježa voda iz cjevovoda može se prepoznati po tome što je voda bistra i što je osjetno hladnija”, kaže direktor Vodovoda Nezir Hadžić.

Međutim, dodaje da analize nakon redukcija potvrđuju da je voda zdravstveno ispravna. Kako tvrde iz ovog preduzeća, Sarajevo gubi 70 posto vode zbog zastarjele vodovodne mreže.

“To znači da mi imamo gubitke na nivou Nigerije. Sto litara [vode] ako krene sa izvora do korisnika dođe 25 litara, a nadležni kažu da se to dešava zbog starih cijevi”, ističe Podić.

Iz udruženja Eko akcija kažu i da niko ne kontrolira šta se dešava u vodozaštitnim zonama, niti da postoje neke oznake šta tu nije dozvoljeno.

Izvor: Al Jazeera