Turski predsjednički sistem – nova prilika, stari izazov

AKP mora dobiti podršku 376 zastupnika za promjenu Ustava (AP)
AKP mora dobiti podršku 376 zastupnika za promjenu Ustava (AP)

Piše: Khalil Mabrouk

Pokušaj vojnog prevrata u Turskoj od prije četiri mjeseca ponovo je istakao u prvi plan pitanje ustavnih promjena i usvajanje predsjedničkog sistema, s obzirom na do sada nezapamćenu podršku naroda i političko svrstavanje na stranu Vlade.

Na završetku konferencije vladajuće Partije pravde i razvoja, koja je održana u prošlu nedjelju, turski premijer Binali Yildirim je saopćio kako je njegova stranka završila posao oko prijedloga novog ustava i prelaska na predsjednički sistem. Dodao je da je on spreman podnijeti prijedlog Parlamentu što je prije moguće i njemu ostaviti odluku. Yilidirm je prošle sedmice obznanio da njegova Vlada radi na izradi novog ustava države, “koji će joj garantirati političku i ekonomsku stabilnost kroz predsjednički sistem”.

Međutim, da bi se ovaj cilj i ostvario, AKP mora dobiti podršku 376 zastupnika za promjenu Ustava, kada prijedlog bude iznesen pred Parlament u januaru naredne godine. U slučaju da se to ne ostvari, postoji mogućnost raspisivanja referenduma, uz uvjet da prijedlog dobije 330 zastupničkih glasova.

AKP ima većinu u Parlamentu, sa 317 zastupničkih mjesta, od ukupno 550. Partija nacionalističkog pokreta (MHP) ima 40, Republikanska narodna partija (CHP) 134, a Demokratska stranka naroda (HDP) 59 zastupničkih mjesta.

Prilika za promjenu 

Vođa opozicijske MHP Devlet Bahceli saopćio je kako njegova stranka “ne vidi ništa loše” u izlasku na referendum o uvođenju predsjedničkog sistema, dodavši da su Turskoj “hitno potrebne nove formule, o kojima će postojati dogovor u svjetlu globalnih dešavanja”.

U komentaru o aktualnom trenutku prijedloga, pisac i politički analitičar Moeen Naim kaže da AKP “insistira na promjeni ustava upravo u ovom trenutku jer osjeti stvarnu priliku za to, što se manifestira u povećanju stepena podrške naroda vladajućoj partiji i predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, s jedne strane, i pozitivnim reakcijama MHP-a na prijedlog o izmjeni Ustava, s druge strane”.

Naim smatra da je MHP “postao bliži u svojim stavovima AKP-u, koji je podržavao njihovo historijsko rukovodstvo i Bahcelijev pokret u suprotstavljanju unutrašnjim podjelama i raspadu koji je prijetio ovoj stranci”.

Također, ovakav stav Bahcelija smatra “neočekivanim i do sada nezapamćenim promjenama u stavovima ove stranke u pogledu predsjedničkog sistema, zbog osjećaja da je nužno zakonski učvrstiti trenutno stanje u Turskoj kojom vladaju stvarni predsjednik i potpredsjednik, odnosno premijer”.

Odsustvo političkog konsenzusa predstavlja prvi izazov pred ustavnim promjenama, kojima se protivi CHP.  Glasnogovornica ove stranke Selin Sayek Boeke kritizirala je stav MHP-a kada je riječ o izmjenama ustava, rekavši da ova stranka “obavlja ulogu alternativnog okvira za Vladu”.

Erdoganove težnje

Uprkos značajnoj promjeni u stavovima MHP u vezi s izmjenama Ustava, turski pisac Mustafa Ozcan smatra da to ne garantira da će prijedlog proći u Parlamentu. MHP i AKP zajedno imaju 357 glasova, što je nedovoljan broj za provođenje direktnih izmjena, a zajednički glasovi ove dvije stranke otvaraju prostor za sazivanje referenduma. Međutim, uspjeh nije zagarantiran, jer bi se moglo desiti da većina građana Turske glasa protiv ustavnih izmjena.

Ozcan kaže da ustavne promjene “nisu prioritet zajednice, ili opći zahtjev turske javnosti u onoj mjeri koliko je to ostvarivanje želje predsjednika Erdogana da se donese odluka o prelasku na predsjednički sistem vlasti. To odgovara njegovim težnjama i daje mu veće ovlasti i mogućnosti prilikom bavljenja brojnim pitanjima u kojima je njegova uloga, s obzirom na postojeći predsjednički sistem, ograničena”.

Ozcan je naglasio da će opcije AKP-a za usvajanje prijedloga o izmjeni Ustava “biti limitirane ukoliko ova odluka ne prođe sada, a gotovo jedina opcija bit će pribjegavanje prijevremenim izborima, kako bi povećali svoj broj zastupničkih mjesta u Parlamentu i time poboljšali šanse za usvajanje ustavnih izmjena i prelazak na predsjednički sistem u državi”.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Binali Yıldırım novi je predsjednik turske vladajuće, Stranke pravde i razvoja, odnosno AK partije.1405 od 1470 delegata sa pravom glasa dalo mu je podršku za čelno mjesto najjače političke opcije u Turskoj. 

AKP je u utrci s vremenom za izmjenu Ustava, za što im nedostaje 13 glasova, dok se čuju zahtjevi da se u njegovu izradu uključe sve političke i građanske snage u državi.

10 Nov 2015
Više iz rubrike TEME
POPULARNO