Nakon referenduma očekuje se ozbiljno sankcioniranje RS-a

Dodikova politika proizvela je političku krizu u Bosni i Hercegovini (Reuters)
Dodikova politika proizvela je političku krizu u Bosni i Hercegovini (Reuters)

Piše: Jasmin Agić

Sprovođenje neustavnog referenduma u Republici Srpskoj, kojim je rukovodstvo entiteta nastojalo, uprkos izričitoj zabrani Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Dan Republike učiniti važećim praznikom izazvalo je reakcije neodobravanja gotovo svih političkih i pravnih subjekata u BiH.

Potez, na koji se odlučio entitetski predsjednik Milorad Dodik, za posljedicu ima stvaranje nove političke krize u BiH. Ali, takvo ponašanje lidera SNSD-a nije nimalo neočekivano i ono je dio duge i dobro smišljenje strategije, kaže bivši predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović.

„Milorad Dodik je u kontinuitetu, posljednjih godina, vodio politiku u kojoj nema dobitka za Republiku Srpsku osim ako država BiH ne izgubi i njegova igra sa referendumom, koji je organizirao nakon odluke Ustavnog suda o njegovoj zabrani, sa tim referendumskim pitanjem, dovela ga je pred zid. Zid koji će odlučiti da li je Dodik toliko jak da sruši ustavni poredak BiH i Ustavni sud, ili će on pasti kao politička figura, koja nije vodila računa o svim primjedbama koje su došle od međunarodnih institucija, američke administracije, PIK-a, Venecijanske komisije, a koji su svi rekli da se mora poštovati ustavni poredak zemlje. Ignorisao je preporuke i organizovao je referendum, i sada će morati snositi određene posljedice, ako se želi sačuvati ustavni poredak BiH i međunarodni ugled zemlje“.

Organizovanje referenduma ima strašne posljedice, naročito na očuvanje mira, na evropski put Bosne i Hercegovine i posebno na uspostavljanje normalnih međunacionalnih odnosa u zemlji između Srba i Bošnjaka, kaže akademik Mirko Pejanović upozoravajući da je činom organizovanja referenduma predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ugrozio ustavni poredak države. Pejanović upozorava da će, ako se pitanje referenduma nastavi tretirati kao političko pitanje, doći do daljnjeg povećanja političkih tenzija u zemlji. Jedino rješenje za izlazak iz krize jeste depolitizacija problema i njegovo potpuno vraćanje u pravne okvire.

„Očekivati je da se, ipak, pokrene racionalan odnos prema odgovornosti za provođenje odluke Ustavnog suda u Republici Srpskoj i da izraz te racionalnosti bude pokretanje odlučivanja u NSRS-u, kojim bi se donosili zakoni i odluke na temelju kojih bi se pristupilo provođenju odluke Suda i primjeni te odluke u zakonskim rješenjima u parlamentu RS-a“, jasan je Pejanović.

Pozivanje na odgovornost

Ono što je za očekivati, ako postoji ozbiljna namjera da se zaustavi djelovanje Milorada Dodika, koje je protivustavno i usmjereno protiv normalnog funkcioniranja države Bosne i Hercegovine, kažu sagovornici Al Jazeere, jeste pozivanje na političku odgovornost organizatora referenduma i pokretajne ozbiljnih mjera sankcionisanja takve vrste ponašanja. Miro Lazović smatra da u sprečavanju daljeg produbljivanja krize glavnu riječ moraju voditi domaće pravosudne institucije uz snažnu podršku međunarodne zajednice.

„Pa sigurno da će se morati određene sankcije uraditi. Republika Srpska sa ovom politikom pokazuje da je remetilački faktor odnosa u BiH i regionu. U tom kontekstu, međunarodna zajednica će morati povući određene poteze. Ona će se bazirati na domaće institucije, koje su zadužene za zaštitu ustavnog poretka. U tom kontekstu i razumjevam zahtjev za smjenom glavnog tužioca BiH, jer je ocijenjeno da je upravo ta sprega između Tužilaštva i vlasti RS-a bila evidentna u sprečavanju otkrivanju koruptivnih radnji“, kaže Lazović koji ne isključuje i mogućnost političke izolacije entiteta zbog ponašanja njegovog rukovodstva.

„Očekujem da će se međunarodna zajendica bazirati da od domaćih institucija traži da se sankcionišu oni koji su radili mimo odluka Ustavnog suda i koji su kršili zakon. Očekujem da će se i prema Republici Srpskoj povući potezi koji mogu voditi možda izolaciji, ili u najgorem slučaju postavljanju pitanja da li je ovakav ustavni poredak BiH kočnica napretku BiH, odnosno njenim evropskim integracijama.“

Pritisci na Dodika bili „verbalni, mlaki i neodređeni“

Ponašanje entitetskog rukovodstva je zabrinjavajuće ponajviše zbog činjenice da se na odluku o sprovođenju referenduma došlo uprkos mnogobrojnim političkim pritiscima međunarodnih institucija koje djeluju u BiH. Ali, ti pritisci su bili, kaže akademik Pejanović, „u znatnoj mjeri verbalni, neodređeni i mlaki, i nisu doveli do stvarnih efekata, nije došlo do racionalnog odnosa prema odgovornosti prema vladavini prava, odnosno do provedbe odluke Ustavnog suda, a time i ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma“. Po njegovom mišljenju, pritisci treba da se pojačaju i da budu koordinirani, jer je to jedini način da se spriječi „opasna“ politika Milorada Dodika, a kada kaže ‘pritisci’ misli, između ostalog, i na konkretne mjere sankcija prema ciljano odabranim ljudima i institucijama u Republici Srpskoj.

„Očekivati je, također, da odabrane mjere pritiska, koje će značiti i određene sankcije, budu prije svega usmjerene na vodstvo Republike Srpske, ili na dijelove rukovodstva, koji su najodgovorniji za neprovođenje odluke Ustavnog suda. To je, prije svih, predsjednik RS-a Milorad Dodik, zatim to je Kolegij Skupštine i parlamentarne stranke u Republici Srpskoj. Svi ovi pristisci i sanskcije treba da spriječe ugoržavanje mira, treba da spriječe ugrožavanje ustava BiH i ugrožavanje međunacionalnih odnosa i započetog procesa integracije bih u Evropsku uniju“, zaključuje Pejanović.

Karadžićeva ratnozločinačka logika

Univerzitetski proofesor iz Sarajeva Enver Kazaz kaže da je održavanje referenduma u Republici Srpskoj pokazalo dvije važne stvari i u njegovoj interepretaciji političkih zbivanja, a obje su izrazito negativne za politiku, koju vodi Milorad Dodik.

Organizovanjem referenduma Dodik  je „uspio sprovesti vraćanje Karadžićeve ratnozločinačke logike, kao legitimne, u društveno polje“, ali činjenica je da je odziv bio ispod svih očekivanja, koje je rukovodstvo entiteta imalo.

„Dakle ono što je važno imati u vidu, kada je u pitanju referendum u Republici Srpskoj jeste da je 55 posto građana entiteta izašlo na referendum, a to znači da 45 posto građana ne podržava Dodikovu radikalnu politiku. Ako ima imalo pameti u bošnjačikim političkim partijama, prije svega u  SDA-u, a ja ne vjerujem da je ima, barem ne kod lidera partije Bakira Izetbegovića, tih 45 posto građana Republike Srpske mogli bi biti osnov za izgradnju multietničke politike u BiH. To bi bio put za izlazak iz ustavne krize u kojoj se nalazi zemlja. To je najvažnija poruka referenduma. Sve ostalo je naguravanje između dvojice lidera od kojih je jedan tobože patriota, a drugi tobože, ili stvarni separatist“, kaže Kazaz.

Po njegovom mišljenju, Dodikova politika destabilizacije zemlje odraz je političkih odnosa svjetskih sila čiji se interesi isprepliću preko teritorija Bosne i Hercegovine, a jedini efikasan način da se politika Milorada Dodika kazni može izazvati nesagledive posljedice na cijelu državu. Stoga je skeptičan da će ekonomske sankcije biti uvedene institucijama vlasti i drugim organima uprave u Republici Srpskoj.

„Ono što je vrlo jasno to je da međunarodna zajednica u BiH vodi rat i to preko leđa BiH. Na jednoj strani su zapadne zemlje, a na drugoj strani je Rusija. BiH je talac međunarodnog okršaja na njenom prostoru. Da bi se kaznio Milorad Dodik najefikasniji način bile bi ekonomske sankcije Republici Srpskoj, ali to bi izazvala lančanu reakciju koje bi imale strašne posljedice na privredu (bh. entiteta) Federacije BiH. Valentin Inzko je najavio zamrzavanje imovine. Sve su to sankcije koje pokazuju nemoć zemalja članica PIK-a da zaštiti dejtonski poredak Bosne i Hercegovine od Dodikove politike“, zaključuje Kazaz.

Jačanje pravosudnog sistema

Kakve god bile namjere međunarodne zajednice prema političkom ponašanju Milorada Dodika one moraju biti jasne i brzo provodljive. Ali, želi li Bosna i Hecegovina da se izgradi kao savremena i moderna država ona mora svim snagama jačati izgradnju pravosudnog sistema, jer je to jedini istinski garant njene opstojnosti. Zaključujući razgovor za Al Jazeeru Miro Lazović kaže da budućnost Bosne i Hercegovine leži u jačanju njenih pravosudnih institucija, a sva ostala rješenja su polovična i političke prirode, što znači da su kratkoročna i nedovoljna.

„Vidite, želim da vjerujem da BIH i pored sviih slabosti posjeduje dovoljno snage, a ponajprije da su Tužilašto i Sud u stanju zaštiti ustavni poredak. Ako to ne bude tako, BiH ulazi u stanje anarhije u kome niko neće poštovati pravosudni sistem i ponašaće se u skladu sa svojim političkim motivima. Ustavni sud i Tužilaštvo moraju pokazati da zakoni u BiH funkcionišu i da se svi oni, koji krše ustavne odredbe, moraju sankcionisati, ukoliko se želi uspostaviti jedna stabilnost i sigurnost i, prije svega, povjerenje, koje je kod građana poljuljano, kad je u pitanju pravosudni sistem. Pravosudni sistem je najslabija karika i u tom smislu očekujem da se moraju početi primjenjivati zakoni i ustavne odredbe i da se moraju sankcionisati svi oni koji krše ta pravila“.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO