Susret hrvatskih i srpskih ratnih veterana u Novom Sadu?

Piše: Branimir Bradarić

Tijekom Domovinskoga rata gledali su se preko nišana i trudili kako bi jedni drugima nanijeli što veće gubitke. Mnogi od njih su taj dio svoga života završili ranjeni, bez dijelova tijela i gotovo svatko od njih s suborcima i prijateljima koji nisu preživjeli. Samim tim i njihov bilo kakav kontakt, kao i razgovori, izostajao je gotovo 25 godina. Radi se o umirovljenim hrvatskim braniteljima iz Domovinskoga rata i srpskim veteranima koji bi, nakon 25 godina, uskoro mogli sjesti za isti stol i razgovarati o nekim gorućim pitanjima koja su i danas otvorena.

Niz tema za razgovor  

Takvu mogućnost nedavno je najavio predsjednik Udruge Specijalne policije iz Domovinskoga rata Josip Klemm rekavši kako su u tijeku pripreme za razgovore s predstavnicima srpskih veteranskih udruga. Sastanak bi se trebao održati uskoro ali je još uvijek nepoznata njegova lokacija. Prema riječima Klemma tijekom razgovora razgovaralo bi se o nizu tema poput pitanja nestalih, karti minskih polja, povrata kulturnoga blaga iz Hrvatske koje se i danas nalazi u Srbiji.

„Ne moramo razgovarati o uzrocima rata, tko je bio agresor, a tko žrtva jer je i međunarodna zajednica jasno rekla da je Republika Srbija izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku. Međutim, mi se trebamo okrenuti budućnosti. Puno stvari imamo za riješiti i dijalog je potrebno započeti. Nakon ovoga potaknut ćemo državne institucije, predsjednicu Republike Hrvatske kao i Vladu RH da krenu u jedan dijalog sa Republikom Srbijom“, rekao je Klemm.

Kazao je i kako je teško zaboraviti sve tragedije koje su se dogodile tijekom Domovinskoga rata kao i da svi zajedno, radi budućnosti dvije države, moramo pronaći i smoći hrabrosti i početi razgovarati.

I njegov sugovornik s druge strane, predsjednik Udruženja vojnih veterana Srbije Mile Milošević, zalaže se da se susret nekadašnjih „zakletih neprijatelja“ održi što prije. Govoreći o razlozima susreta kazao je i kako „svi moramo raditi da se takav rat više nikada ne dogodi“ i da će to biti njihov zadatak u budućem periodu. Rekao je i da je spreman ispričati se za sve žrtve.

Veterani mira

„Mi se moramo ispričati žrtvama sa svih strana. I mi vašim i vi našima. Moramo se boriti da više nikada rata na ovim prostorima i žrtava ne bude. To će viti naš cilj. Da postanemo veterani mira“, rekao je Milošević.

Prema njegovim riječima srpske boračke udruge podržavaju ovu inicijativu, a navodno kako su na podršku naišli i u resornom ministarstvu. Milošević je rekao kako su srpske veteranske udruge pokušavale i ranijih godina organizirati sastanak s predstavnicima braniteljskih udruga iz Hrvatske ali da do sada nije bilo uspjeha.

„Pomirenje su pokušali i političari s obje strane, moje zemlje i vaše. Očito to nije išlo dobro, bili su slabi rezultati. Uvjeren sam da ćemo mi, ratni veterani, donijeti puno bolje rezultate i da ćemo raditi puno bolje, čvršće i iskrenije na pomirenju“, rekao je Milošević.

Obojica su mišljenja kako bi razgovor nekadašnjih ratnika i neprijatelja bio jaka poruka svima drugima i da bi takav susret zasigurno doveo do novih, drugačijih i kvalitetnijih odnosa između dvije države.

 Udruge protiv

Međutim, optimizam Klemma i Miloševića ne dijele predstavnici brojnih braniteljskih i stradalničkih udruga iz Hrvatske. Dobar dio njih protiv je jednoga takvoga razgovora bez obzira gdje se održavao. Jedan od prošlih ministara branitelja u Vladi RH Predrag Matić, koji je bio branitelj Vukovara i proveo je devet mjeseci u srpskim logorima, ne vidi razloga niti smisla za jedan takav sastanak.

Matić kaže kako je svaka inicijativa za nešto pozitivno hvale vrijedna ali i da ne vidi razloga kako bi predstavnici udruga sastajali se i razgovarali o stvarima za koje nemaju mandat niti imaju instrumenata da ih riješe.

 „To nije njihov posao. Gospodin Milošević, kao i druge srpske udruge, svoja saznanja o minskim poljima ili gdje su pokopani nestali branitelji i civili trebaju javiti svome ministarstvu, a onda oni da te informacije proslijede u Hrvatsku nadležnim ministarstvima. Takav je način rada svugdje u svijetu i tako bi i oni trebali raditi“, rekao je Matić.

Dodaje i kako je upitna vjerodostojnost Klemma kao i Miloševića te da bi se susret predstavnika udruga trebao svesti „na kuhanje fiša i igranje karti“.

„Sve drugo je neprovedivo. To što oni govore je za crtani film“, istakao je Matić.

Niti Zdravko Tomac, nekadašnji ministar u Vladi demokratskog jedinstva Hrvatske koja je bila aktualna u vrijeme Domovinskog rata, ne podržava održavanje jednoga ovakvog susreta. Prema njegovim riječima agresija na Hrvatsku traje i dalje, a bilo kakvo organiziranje sastanka dok „traju napadi na Domovinski rat nema smisla“.

„Organiziranje jednoga ovakvoga susreta u vrijeme kada se ne zna istina o nestalim civilima i braniteljima, je vrijeđanje svih tih žrtava“, poručio je Tomac.

Slično razmišljaju i predstavnici braniteljskih udruga iz Vukovara koji su na svojoj koži najbolje osjetili sve strahote rata, a među kojima su i mnogi od njih završili po srpskim logorima. Oni navode kako ih nitko nije na bilo kakav način prethodno upoznao sa ovom inicijativom i da su sve zapravo doznali iz medija.

Postoje institucije

„Ne podržavamo taj sastanak niti on, po nama, ima bilo kakvoga smisla. Da su htjeli razgovarati mogli su to 1991. godine ali tada nisu željeli nego su išli tenkovima i avionima na nas. Možda je netko od tih osoba, koje bi sada razgovarale, tukao nas po logorima. Ni tada nisu razgovarali nego su nas devet mjeseci tukli. Treba znati da je 300 ljudi ubijeno u logorima. Klemm sav taj pakao nije prošao za razliku od nas“, rekao je predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskoga rata Grada Vukovara 2013. Danijel Rehak.

I Franjo Šoljić, predsjednik Udruge Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskoga rata Grada Vukovara, koja je bliska Stožeru za obranu hrvatskoga Vukovara, nije za jedan ovakav sastanak. I oni su za njegovu moguću organizaciju doznali iz medija pri čemu ih nitko nije na bilo koji način upoznao s sadržajem mogućih razgovora niti bilo čime drugim. Šoljić kaže kako nisu za nikakav sastanak koji organiziraju i dogovaraju slobodni strijelci.

„Za takve razgovore postoje državne institucije nadležne za te stvari i koje bi trebale odraditi svoj dio posla. Uostalom, zato i postoje izbori. Imamo predsjednicu države, Sabor, premijera, ministarstva koji su i obvezni baviti se s tim poslom. Samim tim niti jedna udruga ili pojedinac nema se te stvari što petljati niti može iza nečega takvoga stajati. I da nešto dogovore pa i potpišu koga to obvezuje i tko bi to mogao provesti“, rekao je Šoljić.

Međutim, i pored mišljenja iz dijela braniteljskih udruga u Hrvatskoj pripreme za susret branitelja iz Hrvatske i boraca iz Srbije se nastavljaju. Kao prva lokacija za taj sastanak spominjan je Novi Sad da bi se sada spominjala Hrvatska ali se još uvijek ne zna točna lokacija. Za sada se ne zna niti točan termin sastanka niti tko će na njemu sudjelovati.

Izvor: Al Jazeera