Izbori u CG – jednačina sa više nepoznatih

Na glasačkim listićima na izborima u Crnoj Gori biće 17 izbornih lista, četiri više nego prije četiri godine (Reuters)

Piše:  Veseljko Koprivica

U nedjelju će biti održani parlamentarni izbori u Crnoj Gori – deseti od uvođenja višepartijskog sistema, a četvrti od kako je Crna Gora postala nezavisna država.

Posljednji izbori, na kojima je glasalo 362.714 birača, održani su 14. oktobra 2012. godine. Koalicija Evropska Crna Gora – Milo Đukanović osvojila je 39, Demokratski front 20, Socijalistička narodna partija devet, Pozitivna sedam, Bošnjačka stranka tri, izborna lista manjinskog albanskog naroda dva i Hrvatska građanska inicijativa jedan mandat.

Kada su predate izborne liste za ovogodišnje izbore, na njima je bilo ukupno 110.000 potpisa birača, dok su politički subjekti, po sopstvenom priznanju, prikupili čak 163.000 potpisa, što je preko 40 odsto od broja birača koji izlaze na izbore.

“Ovaj nevjerovatan podatak, nezabilježen u političkoj praksi, pokazuje da je praktično svaki drugi aktivni birač u Crnoj Gori dao svoj potpis nekoj izbornoj listi”, saopštili su iz NVO Centar za demokratiju.

Crna Gora ima 51 registrovanu političku partiju i, u odnosu na broj stanovnika, po tome drži rekord u regionu. Pravo glasa na izborima 16. oktobra ima 528.817 građana.

Sedamnaest izbornih lista

Na glasačkim listićima biće 17 izbornih lista. Četiri više nego prije četiri godine. U međuvremenu se raspala vladajuća koalicija Demokratska partija socijalista – Socijaldemokratska partija, izdijelilo se nekoliko partija i sklopljene nove koalicije.

Demokratsku partiju socijalista predvodi  lider Milo Đukanović. Na listi Demokratskog fronta prvi je Andrija Mandić (Nova srpska demokratija), drugi  Nebojša Medojević (Pokret za promjene).

Velika koalicija Ključ (Demos, SNP, URA) predala je izbornu listu na kojoj prva tri mjesta zauzimaju Miodrag Lekić (DEMOS), Srđan Milić (Socijalistička narodna partija),  i Žarko Rakčević (Ujedinjena reformska akcija).

Na listi SDP-a prvi je njen lider Ranko Krivokapić. Na listi na čelnoj  poziciji je Aleksa Bečić. Socijaldemokrate Crne Gore, otcijepljeni dio od SDP-a Ranka Krivokapića, predvodi Ivan Brajović.

Prvi na listi Pozitivne Crne Gore je njen lider Darko Pajović, koji je i predsjednik Skupštine Crne Gore. 

Na izbornoj listi su i: Bošnjačka stranka, Albanska koalicija (Demokratska partija, Građanska inicijativa, Demokratski savez u Crnoj Gori i Građanski pokret  Perspektiva);  Albanci odlučni (FORCA-DUA-AA); Albanski demokratski savez; Hrvatska građanska inicijativa.

Dvojica ljekara iz Berana imaju svoje liste: dr Milovan Živković predvodi Srpsku listu, dr Smajo Šabotić je na čelu Stranke penzionera, invalida i socijalne pravde Crne Gore. Na izborima će učestvovati i Stranka srpskih radikala i Alternativa Crna Gora.

Na izborima kao favoriti slove Demokratska partija socijalista i koalicije Demokratski front  i Velika koalicija “Ključ”. Iako je zakonom zabranjeno saopštavanje rezultata istraživanja javnog mnijenja petnaest dana prije izbora, tokom kampanje i dalje se može čuti da će DPS imati do 40 odsto  podrške birača, nešto manje dvije koalicije Demokratski front i Ključ i da će u parlament još ući manjinske partije na osnovu zagarantovanih mandata.   

Više izvora tvrdi da se na ovim izborima očekuje izlaznost od preko 70 odsto, što cenzus penje na, za crnogorske prilike, ogroman broj od oko 11 hiljada glasova. Zbog toga se mnoge stranke neće domoći poslaničkih mjesta. 

Svi se nadaju pobjedi

“Demokratska partija socijalista nastupa sama, nastupa protiv svih, protiv ultrasrpskih i nazovi crnogorskih nacionalista koji bez obzira na svoje ideološke razlike, kada bi došli u poziciju da mogu imati većinu u odnosu na nas, ujediniće se za minut i po, jer ne postoji ništa što njih ideološki opredjeljuje u njihovom programu ili na njihovom strateškom političkom kursu. Ono što njih ujedinjuje je mržnja prema DPS-u, mržnja prema meni lično, nemam nikakav problem sa tim”, objasnio je lider DPS-a Milo Đukanović  na jednoj od brojnih konvencija vladajuće stranke.  

“Izbori u nedjelju su možda posljednja velika istorijska bitka koju Crna Gora bije za svoju budućnost”, kazao je Đukanović na konvenciji u Tuzima kod Podgorice.

On je rekao da se u nedjelju ne odlučuje ko će biti vlast, već hoće li biti Crne Gore. “Ulog je mnogo veći, branimo ono što smo osvojili 21. maja 2006. godine. Na ovim izborima branimo naše pravo na slobodu koje smo tada osvojili, pravo da odlučujemo o svojoj budućnosti”, poručio je Đukanović. 

Đukanović je kazao da aktuelni politički konkurenti DPS-a čine sve suprotno, slijedeći političku matricu ideologa balkanskih ratova.

Poslanička lista Demokratske partije socijalista i Liberalne partije bilježi snažan rast podrške i blizu je apsolutne većine i pobjede na izborima 16. oktobra, rekao je lider liberala Andrija Popović.

“Zabrinjavajuće je što su ovoga puta u takve projekte uvukli i navodno suverenističke partije URA i Socijaldemokratska partija koje su izgubile svoj građanski i suverenistički identitet, u odnosu na 2006. godinu kada se jasno znalo ko je za slobodnu Crnu Goru a ko za povratak u daleku prošlost”, kazao je Popović.

I  opozicija je sigurna u pobjedu. Dvije koalicije već krčme ministarske fotelje. Najavljeno je da će se Demokratski front, Ključ i Demokrate ujediniti pošto su njihove vođe prihvatile principe na osnovu kojih će nakon izbora 16. oktobra zajednički formirati vladu.

Velika koalicija Ključ ne želi drugu državu, već vladu, i spremni smo da sa drugim demokratskim, građanskim i opozicionim snagama pokrenemo proces promjena u Crnoj Gori, poručuje taj opozicioni savez.

Jedan od lidera koalicije Ključ Srđan Milić pozvao je “sve Crnogorce, Srbe, Bošnjake, Albance, Hrvate i sve druge, na objedinjenje građanskih i demokratskih opozicionih snaga  da 16. oktobra napravimo demokratski iskorak. Nema više, Crna Gora, vječitih vladara, ima samo demokratski izabranih i smjenjivih u službi građana”.

Žarko Rakčević, takođe jedan od lidera te koalicije,  kazao je da je Ključ pomiritelj, međunacionalni i međuvjerski sklad.

Prema njegovim riječima, Ključ je garant mirnih promjena, a DPS je garant iznevjerenih očekivanja i obećanja, uništavanja ekonomije, rasprodaje resursa, obračuna kriminalnih i narko-grupa.

Kandidat za poslanika koalicije Ključ Dritan Abazović kaže da je 16. oktobar istorijski datum za Crnu Goru jer će, kako je naveo, prvi put u istoriji vlast demokratski biti smijenjena.

Abazović je pozvao sve demokratske, građanske opozicione snage da se udruže da sruše režim, DPS i da “zajednički napravimo najbolji tim za Crnu Goru”.

To što su koalicija Ključ i Demokrate prihvatili tri glavna principa Demokratskog fronta dobar je osnov za saradnju nakon izbora i za formiranje zajedničke vlade, rekao je lider DF-a Andrija Mandić.

Demokratska partija socijalista  osvojiće najviše glasova na predstojećim izborima, ocjenjuje profesor Fakulteta političkih nauka u Podgorici  Ivan Vuković.

On  smatra mogućim da Pozitivna Crna Gora, Socijaldemokratska partija (SDP) ili Socijaldemokrate (SD) budu “jezičak na vagi” prilikom formiranja buduće Vlade.

“U zavisnosti od toga koliko ubjedljiva bude njegova pobjeda, DPS bi mogla doći u situaciju da sama, odnosno u koaliciji s programski bliskim strankama, formira narednu vladu, ili, pak, da ostane u manjini u odnosu na one partije koje obećavaju njeno “razvlašćivanje”. U tom smislu, dosta toga bi moglo zavisiti i od izbornog rezultata SD-a i Pozitivne Crne Gore i, moguće, pojedinih manjinskih stranaka”, objasnio je Vuković.

Vuković je, govoreći o tome da li DPS može osvojiti dovoljno glasova da sama, ili sa manjinskim partijama formira vlast, podsjetio da ta partija prvi put, nakon dvije decenije, nastupa samostalno na parlamentarnim izborima.

Vuković je kazao da je teret predizborne kampanje DPS-a gotovo u cijelosti iznio predsjednik stranke Milo Đukanović.

Zanimljivo je da je predsjednica žena Evropske narodne partije, najjače političke asocijacije u EU i dugogodišnja poslanica u Evropskom parlamentu Doris Pak, poželjela Socijaldemokratskoj partiji Crne Gore i njenom lideru Ranku Krivokapiću uspjeh na izborima, saopšteno je iz SDP-a.

Najviše se govorilo o državi

Politički subjekti su u periodu od 14. do 30. septembra, dakle u prvom dijelu kampanje, najviše govorili o državi, u različitom kontekstu, dok su ekonomija, zapošljavanje i druga životna pitanja bila manje zastupljena, pokazala je analiza koju je uradio Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Analizom je obuhvaćeno osam političkih subjekata, koji su u posmatranom periodu imali više od 20 narativa – Demokratska partija socijalista (DPS), Demokratski front (DF), Koalicija Ključ, Socijaldemokratska partija (SDP), Demokrate, Pozitivna, Socijaldemokrate i Bošnjačka stranka (BS).

Ostale partije nisu bile dovoljno prisutne u javnosti pa se CEDEM nije u analizi bavio njihovim narativima.

Interesantno je, kako je CEDEM saopštio, da su kriminal i korupcija mnogo manje prisutni nego što je to bilo na ranijim izborima.

“Evropska unija je, takođe, mnogo manje prisutna. Ovo su, od 1997. godine, prvi izbori gdje nijedna partija u svom sloganu ne koristi prefiks Evropa i evropski, što je indikativno s obzirom na to da se nalazimo u fazi evropskih integracija”, saopštila  je ta NVO.

Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić obećao je da će DF kada dođe na vlast svim građanima otpisati dugove za struju, vodu i druge dažbine. Đukanoviću i “njegovim tajkunima” poručio je “da nema mjesta gdje mogu sakriti novac koji su opljačkali od građana Crne Gore”.

Upozorenje na nemire

Uveliko se govori da će opozicija ukoliko ne pobijedi organizovati proteste i da su neredi mogući tokom izbora.

Policija ima informacije da za vrijeme izbora može doći do pokušaja izazivanja nereda i njihove eskalacije, kazao je direktor Uprave policije Slavko Stojanović, poručujući da će, ukoliko se to dogodi, njihovi službenici efikasno i energično odgovoriti.

Stojanović je juče sa svojim pomoćnicima i saradnicima održao prošireni kolegijum Uprave policije u Podgorici.

Prema njegovim riječima, nakon analize planiranih aktivnosti, kolegijum je zaključio je da su službenici policije spremni da odgovore svim bezbjednosnim izazovima u cilju zaštite bezbjednosti građana, što je prioritet, i da se incidenti, koji bi bili učinjeni od bilo kojih lica ili grupa, neće dozvoliti. 

“Ovo iz razloga što operativna saznanja ukazuju na to da može doći do pokušaja izazivanja nereda i eventualno njihove eskalacije, na što će, ukoliko se dogodi, policija imati efikasan i energičan odgovor shodno policijskim ovlašćenjima”, kazao je Stojanović.

Ministar unutrašnjih poslova, Goran Danilović, saopštio je da ni on ni Vlada ne znaju ništa o procjenama da za vrijeme izbora može doći do pokušaja izazivanja nereda i poručio da direktor Uprave policije, Slavko Stojanović preuzima odgovornost za sve što bi se tog dana moglo desiti.

Izvor: Al Jazeera