Tvrđava Evropa i žilet-žica sve bliži Zapadnom Balkanu

Piše: Mladen Obrenović

Za manje od pola godine granice slobodne Europe za izbjeglice s Bliskog istoka i sjevera Afrike postale su granice “tvrđave Europe”, a žilet-žice protežu se na stotinama kilometara crte razgraničenja Mađarske s Hrvatskom i Srbijom, odnosno Slovenije i Hrvatske. Uvođenje novih pravila za prihvat izbjeglica u Austriji, koje su neminovno dovele do uspostave istog režima i u Sloveniji, Hrvatskoj te cijelom balkanskom rutom, kretanje izbjeglica samo otežavaju.

Uz sve to, na vlast je u Hrvatskoj došla konzervativna vlada, čiji je stožer Hrvatska demokratska zajednica, a njezini najviši predstavnici, uključujući predsjednika Tomislava Karamarka, otvoreno su se zalagali za zaustavljanje izbjegličkog vala slanjem vojske na granicu. Stoga se otvorenim postavlja pitanje hoće li, nakon inauguracije vlade Tihomira Oreškovića, u kojoj su HDZ-ovi i ministri Mosta nezavisnih lista, na granicama Hrvatske prema Srbiji, potom vjerojatno i prema Bosni i Hercegovini, osvanuti žilet-žica.

Žica je već na granicama

Julija Kranjec iz zagrebačkog Centra za mirovne studije i Inicijative “Dobrodošli!” podsjeća kako je žica na granici već surova realnost hrvatskih granica, jer je Hrvatska, kao država članica Europske unije, od drugih država te zajednice naroda ograđena žilet-žicom. Svjesna je da tu ogradu nisu postavile hrvatske vlasti i da su za neke njene dijelove uložile diplomatske note i prigovore, “no njen ne više samo simbolički značaj, već i fizička prisutnost ne čini situaciju manje alarmantnom”.

Crveni križ: Pomoć svima

Bez obzira na novonastale okolnosti i promjenu režima na granicama, Hrvatski Crveni križ najavljuje nastavak pružanja humanitarne pomoći izbjeglicama, kao što to čini od prvoga dana izbjegličke krize u Hrvatskoj.
‘Kao najveća humanitarna organizacija u Hrvatskoj, poštivat ćemo odluke nadležnih institucija, a svoje aktivnosti prilagodit ćemo potencijalnim novim okolnostima. Cilj ostaje nepromjenjiv – pružanje osnovne humanitarne pomoći te uvažavanje ljudskog dostojanstva svakog čovjeka’, kaže Katarina Zorić, glasnogovornica Crvenog križa.
Dolaskom hladnijih dana, iziskuju od volontera dodatni angažman, no pružanje humanitarne pomoći izbjeglicama nije se promijenilo.
Zorić ukazuje kako je ‘primjetno jedino veća potražnja za toplijim odjevnim predmetima i dekama’.

“Najave i izjave kojima se priziva postavljanje žice ili slanje vojske na granice, a s ciljem sprečavanja pronalaska i dolaska do zaštite onima čiji su život i sigurnost ugroženi, kao i stavljanje EU-a i pojedinih država članica u ulogu žrtve, treba osuditi, a takve prakse nazvati pravim imenom“, ukazuje Kranjec.

Upozorava kako je “već godinama na djelu stvaranje nečega što je do sada izazivalo podsmjeh jednog dijela stručnjaka i političara, a to je ‘tvrđava Europa'“. Nužnijim smatra osiguranje sigurnih i legalnih puteva i pristupa teritoriju EU kako bi se smanjila kršenja prava i broj smrtnih slučajeva izbjeglica.

„Svakim je danom sve očitije da EU ne pruža odgovor na pitanja koja joj se nameću – dok je sigurnost utočišta sve neizvjesnija, sigurnost granica EU-a je sve veća. Zatvaranje granica neće riješiti problem, niti zaustaviti dolazak ljudi. I prisjetimo se da je uskraćivanje mogućnosti traženja međunarodne zaštite protivno Ženevskoj konvenciji i predstavlja ozbiljnu povredu ljudskih prava. Ako u nekoj zemlji trenutno nije ratno stanje, ne znači da pojedincima ili određenim skupinama ljudi tamo život nije ozbiljno ugrožen”, smatra Kranjec.

‘Za sve je kriva Merkel’

Pogranična mjesta u Hrvatskoj, bilo da je riječ o Tovarniku, na istoku, ili Humu na Sutli, na zapadu, svjedoče od rujna rijekama izbjeglica koje prolaze u potrazi za boljim životom u nekoj od europskih zemalja, prije svih Njemačkoj ili Švedskoj. I u tim sredinama smatraju da problem treba riješiti EU, odnosno one države u koje prvo ulaze izbjeglice, kao što je to u ovom slučaju Grčka, te one koje su im krajnja destinacija, a to je svakako Njemačka.

“Ukoliko procesi ne budu riješeni u Grčkoj i tamo gdje je izvor problema, surova stvarnost zatvaranja granice je moguća. Za sve je kriva [njemačka kancelarka] Angela Merkel“, smatra Zvonko Jutriša, načelnik općine Hum na Sutli.

Migracije će trajati godinama

I Klemen Grošelj koristi termin ‘tvrđava Europa’, procjenjujući da će se veći dio vanjskih granica EU-a ‘braniti i sistemom žica različitog tipa’.
‘Sve će to vjerojatno biti naša realnost, kao što će i migracije biti naša realnost za sljedećih nekoliko godina. To će biti naša realnost dok se ne nađe trajna solucija za Bliski istok i rat koji sada tamo pustoši’, navodi.
Procjenjuje da će eskalacijom krize izbjeglica i migranata sve veći broj zemalja na Balkanu graditi žičane prepreke na granicama, a kakve će to imati posljedice za regiju i cijelu Europu tek će pokazati vrijeme.

“Hrvatska ne može k sebi nakrcati sve te ljude koji nam ne trebaju, jer je toliko nezaposlenih koje i sami imamo. Uostalom, nitko od njih nije ni izrazio želju da ostane u Hrvatskoj – svi žele dalje, u Njemačku, Skandinaviju… EU to treba riješiti, jer su Hrvatska i ove zemlje, poput Srbije i Makedonije, zatvorene u tom problemu i trpe. EU je trebala znati da će to biti problem i i odgovoriti prije na to”, dodaje Jutriša.

No, svjestan je kako mu je slovenska ograda već podignuta u susjedstvu i, ako se i Hrvatska na sličan način osigura, može doći do problema. “Oni su se ogradili, ali je moguće da će se i Hrvatska, ako više neće biti samo tranzitna zemlja, morati adekvatno osigurati. Hoće li to biti žica ili nešto drugo, o tom potom”, navodi.

Ugrožena sigurnost na granicama

Ni granica, ni ograda na njoj – bila žičana ili visoki zid – neće spriječiti one koje se stvarno žele dokopati boljeg života na Zapadu. Ipak, postavlja se pitanje što učiniti kad se ponove scene kakve su krajem ljeta viđane u Tovarniku ili jesenas na hrvatsko-slovenskoj, odnosno slovensko-austrijskoj granici. Suočeni s onemogućavanjem prolaska, izbjeglice su došle u sukob s policijom, došlo je do naguravanja više puta i probijanja kordona. Sad, kad su mjere pooštrene, a od izbjeglica se traži dokument, sigurnosna provjera i potvrda traženja azila u Austriji i Njemačkoj, slične scene bi se mogle ponoviti.

“Ključno pitanje je što će biti s ljudima kojima će biti onemogućen prelazak granice i bit će uhvaćeni u takozvanim džepovima, a koji će se neminovno pojaviti duž cijele balkanske rute. Ti ljudi će biti nezadovoljni svojim statusom, pa će zbog toga biti i sigurnosni rizik, zbog mogućih prosvjeda i nemira, a istovremeno će biti meta organiziranih krijumčara ljudi, koji će im nuditi alternativne puteve prema Zapadu”, upozorava slovenski sigurnosni stručnjak Klemen Grošelj.

Po njemu će najnepogodniji scenarij biti prepuštanje samih sebi tih ljudi na ničijoj zemlji, između dvije granične kontrole, kao što je to bilo na granicama Makedonije i Mađarske. Druga dimenzija je moguće vraćanje onih kojima odbiju prolazak, pa bi “cijela balkanska ruta mogla biti zatvorena, ili bi vrlo mali broj ljudi mogao preko nje do zemalja EU-a”. Stoga strahuje od tenzija na granicama, ali i među državama regije.

“Već sada možemo vidjeti da to neće biti pozitivno ni za društva, ni za ekonomije u regiji. Očekujem samo jačanje nacionalističkih političkih opcija i još veće ekonomske probleme”, zaključno poručuje Grošelj.

Izvor: Al Jazeera