Može li ‘švicarac’ opet uzdrmati svjetska tržišta

Raiffeisen banka poslala je PR agencijama pozivni natječaj u kojem traži onu koja bi trebala vršiti pritisak na sudove (Marko Prpi? / Pixsell)
Raiffeisen banka poslala je PR agencijama pozivni natječaj u kojem traži onu koja bi trebala vršiti pritisak na sudove (Marko Prpi? / Pixsell)

Piše: Harun Cero

“Mnogi koji su uključeni u aferu švicarski franak su u depresiji i uopšte ne žele znati kakav je kurs te valute trenutno, a to ih i ne treba interesovati, jer je na državnom nivou donesen zakon koji kaže da se kobni krediti moraju konvertovati u konvertibilne marke. Međutim, smatram da bi ‘švicarac’ ponovno mogao uzdrmati svjetska tržišta. Spor s Hypo Alpe Adria Bankom se nastavlja”, tvrdi Kemal Duraković,  predsjednik Udruženja korisnika kredita u švicarskim francima u Bosni i Hercegovini – UKK Švicarac.

Prošlogodišnja kriza izazvana rastom švicarskog franka mogla bi se ponovo desiti, upozorili su nedavno pojedini analitičari. Denis Perinčić iz Republičke unije potrošača Srbije sličnog je mišljenja kao Duraković. “Historija je učiteljica života”, citirao je Perinčić poznatu latinsku izreku, a tvrdi da se ona može primijeniti na švicarsku valutu i njen utjecaj na svjetska tržišta u prošlosti.

“Ima više ekonomskih razloga da ‘švjacarac’ raste nego da slabi, a na duge staze on mora da raste. Samo je pitanje da li će niska kamatna stopa kompenzovati rast te valute. Od 2008. do 2015. mi smo videli da ko je uzeo kredite u švajcarskim francima baš i nije dobro prošao, ali zato što niska kamatna stopa nije bila omogućena od strane banke. Moja prognoza je da će ‘švajcarac’ i dalje rasti u odnosnu na druge valute i da će prouzrokovati nestabilnosti, jer će te stalno morati da plaćate razliku i tako će ti krediti biti obesmišljeni”, tvrdi Perinčić.

‘Spas u zlatu i franku’

U korist dužnika 30 presuda

Kemal Duraković kaže da je u prvih 20 dana ove godine izrečeno više od 30 presuda u Bosni i Hercegovini u korist građana i korisnika kredita švicarskog franka, a na štetu Hypo Alpe Adria Bank.
Istakao je da Udruženje nastavlja borbu protiv te banke.
Ulrich Kissing, predsjednik Uprave mreža banaka Hypo Alpe Adria Grupe u Jugoistočnoj Evropi prošle godine je kazao da su ljudima koji su imali kredite u švicarskim francima ponuđeni dobri uslovi za vraćanje kredita u njihovim lokalnim valutama.
Krajem 2015. godine je obljavljeno da je u Hrvatskoj blizu 50.000 dužnika s kreditima u švicarskim francima s nestrpljenjem iščekivalo pisma od svojih banaka s detaljima njihove konverzije u eure, kako je naložio izmijenjeni Zakon o potrošačkom kreditiranju, ali mnogima su pisma donijela još pitanja.

Poznato je, kaže on, da je švicarski franak u proteklih 40 godina više od pet puta skočio u odnosu na američki dolar, a dolar je glavna svjetska valuta od 1945. godine, nakon ukidanja zlatnog standarda. Dodaje da je rast švicarskog franka relativno male valute, posebno izražen kada se dešavaju svjetske ekonomske krize, pa su tako 2008. godine investitori “tražili spas u zlatu i švicarskom franku”.

Međutim, postoje i oni koji kažu da nema direktnog rizika da će Švicarska nacionalna banka ponovo šokirati svjetsko tržište. Hrvatski analitičar Damir Novotny smatra da kretanje švicarskog franka ne može u kratkom roku izazvati novi monetarni šok, budući da ne postoje okolnosti kakve su bile prošle godine.

“Danas više ne vidimo veliki pritisak švicarskog franka, budući da je potražnja za ovom valutom značajno manja nego prije godinu ili dvije, kada je velika potražnja dolazila iz Rusije, iz koje je bježao kapital i pronalazio ‘mirnu luku’ u Švicarskoj”, mišljenja je Novotny.

On smatra da je Švicarska narodna banka, koja je privatno dioničarsko društvo, danas neuporedivo bolje pripremljena za pritiske na franak. S druge strane, tvrdi, daljnji rast franka ne odgovara ni švicarskoj ekonomiji, koja je također pretrpjela gubitke zbog jake domaće valute. Posebnu štetu je imao sektor turizma i turističke potrošnje.

Švicarska nacionalna banka je krajem 2015. godine objavila da nastavlja s ekspanzivnom moneratnom politikom, dakle politikom povećavanja količine novca u opticaju. Novotny smatra da će takva politika zasigurno obeshrabriti spekulacije u vezi s rastom kursa švicarskog franka u odnosu na euro.

Zakonima protiv krize

“Središnje banke i vlade zemalja u kojima su banke odobravale kredite u francima, kao što je to slučaj u Hrvatskoj i Poljskoj te zemljama Jugoistočne Europe, u međuvremenu su provele mjere koje bi spriječile novu krizu. Hrvatska vlada je tako donijela zakon kojim se banke prisiljavaju na konverziju kredita u francima u kredite u eurima i hrvatskim kunama te se na taj način eventualna nova kriza može izbjeći”, mišljenja je Novotny.

Ako bi, ipak, do toga došlo, zaključio je on, takva bi kriza najviše pogodila izvoznike u Švicarskoj te se ne bi prelijevala na druge zemlje.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić smatra da bi devalvacija švicarskog franka značila povećanje duga ljudi pogođenih prošlogodišnjom krizom. On, ipak, smatra da franak teško, kao prošle godine, može uzdrmati svjetska tržišta.

“Ovisi o špekulantima, da li će odigrati igru povodom nekog događaja koja bi bila u njihovu korist. Intenzitet ne bi mogao biti velik kao prije godinu dana, jer EU gospodarstvo u cjelini i osobito američko djeluju trenutno stabilno, pa ne bi bio velik bijeg iz eura i dolara u švicarske franke”, tvrdi Jurčić.

Velike opasnosti, kaže on, nema, ali postoji mala opasnost od najave Evropske centralne banke da bi moglo doći do još jednog, doduše manjeg, monetarnog popuštanja.

Strah od revalvacije

“Prostim jezikom rečeno, to bi bilo povećanje količine eura nesukladno s povećanjem proizvodnje u eurozoni, što defacto znači smanjenje vrijednosti eura, odnosno povećanje vrijednosti franka”, ističe.

Jurčić je mišljenja da Švicarska centralna banka mora donijeti odluku o cijeni kupovanja eura ili dolara i o količini koju je voljna otkupiti

“Veliko povećanje cijene franka (revalvacija) značila bi, više-manje, u istom postotku poskupljenje švicarske robe na svjetskom tržištu. Proporcionalno poskupljenju robe, smanjio bi se švicarski izvoz, proizvodnja, zaposlenost, porezni prihodi… Zato će odluka Švicarske vlade i Centralne banke biti donesena između gomilanja manje vrijednih eura i smanjenja švicarskog izvoza”, zaključio je Jurčić.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

U Hrvatskoj je 50.000 dužnika sa kreditima u švicarskim francima s nestrpljenjem iščekivalo pisma od svojih banaka sa detaljima njihove konverzije u eure, kako je naložio izmijenjeni Zakon o potrošačkom kreditiranju.Ali mnogima su pisma donijela još pitanja, a dužnici imaju rok od 30 dana da se izjasne o prijedlogu konverzije.  

Više iz rubrike TEME
POPULARNO