Makedonija: Korpa sve skuplja, plate sve niže

Od ukupnog iznosa, 42 posto potrošačke korpe u Makedoniji otpada na hranu i piće (Sanjin Struki? / Pixsell)
Od ukupnog iznosa, 42 posto potrošačke korpe u Makedoniji otpada na hranu i piće (Sanjin Struki? / Pixsell)

Piše: Daniel Evrosimoski

U potrazi za odgovorom kako živi prosječna makedonska porodica, pošli smo na jednu skopsku tržnicu. Pored toga što su sve oči uperene u političku krizu u zemlji, građani ipak moraju da napune frižider.

Sredovječni Dime sprema kupljene namirnice u automobil. Kaže kako primanja njegove porodice nisu dovoljna da bi se preživio mjesec. Dodaje kako se, zbog loše ekonomske i političke situacije u zemlji, starija kćerka već preselila u inostranstvo, a mlađa je u proceduri nabavke bugarskog pasoša, kako bi krenula istim putem.

“Ne očekujem da će se nešto promijeniti dok ne odu glavni ljudi koji su na vlasti”, kaže Dime.

S problemima se suočava i samohrana majka Bojka, koja prihodima od 300 eura teško prehranjuje porodicu u kojoj su dvojica nezaposlenih sinova.

“Sve je skupo i svaki mjesec iskrsne neki nepredviđeni trošak, za koji moja primanja nisu dovoljna”, žali se ona.

Zima ‘pojačava’ cijene

Nove prima maksimalnu penziju koja država isplaćuje. Kaže kako on i njegova supruga žive dobro sa zajedničkim prihodom od 1.000 eura mjesečno. Međutim, dodaje da puno porodica živi s daleko manje sredstava i kako su cijene previsoke za makedonski standard.

Većina sagovornika navodi cifru od 550 do 600 eura kao minimum neophodan četveročlanoj porodici da bi progurala mjesec. U to ne spada nikakav luksuz, ili veća investicija. Dodatni troškovi tokom zime još više opterećuju porodični budžet.

Najbliže makedonskom prosjeku je Nada, s kojom smo popričali u obližnjem parku. Ona i njen suprug zarađuju po jednu prosječnu makedonsku platu, koja iznosi 360 eura.

“Naša porodica broji tri člana. Primanja nam se kreću oko makedonskog prosjeka i dovoljna su da bi pokrili naše troškove, ali bez nekog ostatka. Cijene su visoke i ne odgovaraju standardu. Njih 20 posto može ih priuštiti, dok ostalih 80 posto ne”, kaže ona.

Smatra kako je mjesečno za osnovne potrebe dovoljno oko 850 eura, a ukoliko se uključe i neke dodatne kulturne, obrazovne ili sportske aktivnosti, ova cifra se povećava za 100 eura.

Zvanični iznos makedonske minimalne potrošačke korpe iznosi 525 eura. Toliko novca je neophodno kako bi četveročlana porodica preživjela mjesec. Ovu statistiku u zemlji jedino vodi Savez sindikata Makedonije, nakon što je Državni zavod za statistiku odustao od ovakve metodologije proračuna životnih troškova.

Koliko košta preživljavanje?

Cifra, ipak, ne uključuje troškove za rekreaciju, obrazovanje ili izlaske. Ekonomski analitičar Branimir Jovanović kaže kako je i ova, potcijenjena potrošačka korpa, nedostižna za većinu porodica.

“Iz podataka Državnog zavoda za statistiku može se vidjeti kako samo 30-ak posto domaćinstva u Makedoniji imaju prihode veće od iznosa te korpe. To znači da 70 posto domaćinstva nemaju dovoljno sredstva da zadovolje svoje potrebe, zbog čega su prinuđeni odricati se nekih stvari. Tih 70 posto domaćinstava ne mogu priuštiti jednosedmični odmor tokom godine, 56 posto ne može si dozvoliti da jedu meso svaki drugi dan, 14 posto ima krov koji prokišnjava, a 11 posto nema toalet u domu…”, kaže on.

Gore može biti samo ljudima koji uzimaju manje od ovoga, a to je kategorija u koju spada većina zaposlenih građana Makedonije, kao i radnici, koji dobijaju minimalnu platu od 156 eura, ili nezaposlenima.

Jovanović dodaje kako nema neke značajne promjene u odnosu primanja i troškova makedonskih građana posljednjih nekoliko godina.

“Problem ovog gledanja je to što se uzima prosječna plata, koja je veća od 70 posto plata u zemlji, i jedan opšti indeks životnih troškova, koji posljednju godinu pada zbog pojeftinjenja goriva, a nakon pada cijene nafte na svjetskim berzama. Potrebno je da se napravi uporedba između primanja i troškova domaćinstava s različitim nivoima dohotka. Nažalost, dostupni podaci to ne dozvoljavaju”, ukazuje Jovanović.

Kaže kako pad cijene nafte nema većeg efekta na krajnje cijene proizvoda, zato što je ona samo jedan od inputa u proizvodnju, dok se preostali ne smanjuju. Napominje kako se cijene uvijek teže smanjuju nego što se povećavaju.

Dnevno 11,5 eura

Ako pokušamo hipotetički kreirati dnevnu potrošnju građana s prosječnim primanjima, koji imaju platu 360 eura, na raspolaganju bi svaki dan u mjesecu imali 11,5 eura. Ukoliko ujutro kupi hljeb, mlijeko, jaja, voće i povrće… to bi ga koštalo bar dva eura. Za odlazak i povratak sa posla javnim prevozom odvojio bi jedan euro. Na pauzi, kafa u prosječnom skopskom kafiću i neki slatkiš platio bi još euro i po. Nakon posla, da bi pripremio ručak za porodicu, potrebno je pet eura. Ako večera košta još jedan euro, dolazi se do sume od 10,5 eura.

Preostaje jedan euro od dnevne zarade, kojim treba platiti sredstva higijene, račune za struju, vodu, televiziju, internet i telefon, možda bioskop, restoran, da se kupi knjiga ili neki komad garderobe.

I, naravno, pažljivo da se nešto po kući ne pokvari, ili da se neko ne prehladi. Popravke i lijekovi koštali bi puno više od dnevne zarade koju smo pažljivo raspodijelili.

Gore može biti samo ljudima koji uzimaju manje od ovoga, a to je kategorija u koju spada većina zaposlenih građana Makedonije, kao i radnici koji dobijaju minimalnu platu od 156 eura. Ili nezaposlenima, kakav je svaki četvrti radno sposobni građanin u zemlji.

Potrošačka korpa sve skuplja

Od kraja 2010. godine, kada se u Makedoniji počela mjeriti potrošačka korpa na ovaj način, ona je poskupjela za 50 eura. U istom periodu prosječna plata u zemlji se povećala za 11 eura.

Od ukupnog iznosa, 42 posto potrošačke korpe otpada na hranu i piće, 32 posto za račune i održavanje doma, dok kultura i održavanje zdravlja zajedno zauzimaju jedva pet posto korpe. Čak i ovako oskudnu potrošačku korpu ne može si priuštiti većina makedonskih porodica.

Prema podacima za 2014. godinu, polovina uposlenih je primala platu od 130 do 260 eura.

Za ilustraciju, vekna hljeba košta pola eura, litar mlijeka 0,75 eura, jogurt jedan euro. Kilogram mesa se prodaje po četiri do pet eura, 10 jaja koštaju 1,25 eura, a kilogram brašna 0,6 eura. Litar benzina je jedan euro, dizela 0,7 eura, a autoplina 0,45 eura.

Politička kriza koja trese Makedoniju već drugu godinu ne daje optimizam da će se standard poboljšati. Građanima, iako zaokupljaju njihovu pažnju, politička previranja ipak ne znače previše, a ni statistika, koja zna biti varljiva.

Korisnija im je matematika, kako bi izračunali kako svojim platama proživjeti iz dana u dan.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO