Raseljene Sirijke tuku, napadaju i hapse
Piše: Aladdin Arnous
Riječ opresija sažima stanje hiljada interno raseljenih osoba trenutno nastanjenih u ruralnim područjima zapadnog Damaska nakon što su napustili sirijske općine i gradove koji su se pobunili protiv vladavine sirijskog režima.
Prema listama ureda za humanitarnu pomoć u Ghouti, zapadno od Damaska, odmah nakon djece,većinu raseljene populacije čine žene. Majke i supruge uglavnom na sebe preuzimaju brigu o porodici, s obzirom na sve ono što sirijski režim čini muškoj populaciji.
Ilham, raseljenica iz grada Darayyae, trenutno živi u okruženju koje podržava sirijski režim. Samo spominjanje imena njenog pobunjeničkog mjesta smatra se nepoželjnim, zbog čega je primorana skrivati svoje porijeklo pred susjedima, kolikogod je to moguće.
Stanovnici su srditi i uvijek na oprezu kada je riječ o raseljenim osobama koje dolaze sa pobunjeničkih područja.
Ilham živi kao raseljena osoba već dvije godine. Udovica je, iako ima samo dvadeset godina. Sa svojom majkom i suprugama njena tri brata vodi brigu o porodici, što je postala „isključivo ženska uloga“ s obzirom da su se muškarci iz ove porodice našli među poginulim, zarobljenim, dezerterima ili osobama kojima se gubi svaki trag.
Surova svakodnevnica
Ilham je nedavno dobila otkaz u sirijskoj privrednoj banci, gdje je bila uposlena. Svakodnevno prolazi kroz različite probleme kako bi stigla do udaljenijih tržnica na kojima prodavači nisu toliko surovi prema raseljenim osobama.
Kaže kako se svakodnevno suočava sa verbalnim napadima prilikom prelaska kontrolnih punktova, ali i upadima vojske u njihov dom, koji su tokom posljednjih sedmica postali učestali jer vojska traži muškarce za vojnu službu.
Kaže da ju je jedan vojnik i udario prilikom pretresa kuće, i to na nemoralan način. „Iako se svaki put prilikom susretanja nekog vojnog lica ili civila koji podržava sirijski režim kontroliram i pripremim za uvrede, ovaj put sam dobila neočekivani udarac.“
Ilhamina porodica govori o svakodnevnim kršenjima prava sa kojima se suočava njihova, ali i ostalih 13 raseljenih porodica. Ekipa Al Jazeere razgovarala je sa njima u provinciji zapadnog Damaska.
Kažu da, i pored toga što su žene, svakodnevno nailaze na verbalne napade u javnosti, prolaze kroz ponižavajuće procedure pretresa na kontrolnim punktovima, kao i da im pregledaju mobitele i lične dokumente.
Od mjeseca aprila, sirijske vlasti uhapsile su 18 raseljenih osoba, među kojima i dvije žene, prilikom velike kampanje upada u domove koja se provodila u gradovima Artouz i Sahnaya na jugozapadu Damaska. Prema izjavama očevidaca, meta ove kampanje bili su isključivo aktivisti angažirani na polju humanitarnog rada.
Humanitarna pomoć za odabrane
Prema riječima novinarke Farah Yazigi, djelovanje humanitarnih organizacija i pružanje humanitarne pomoći ograničeno je samo na „udruženja koja rade pod nadzorom sirijskog režima.
Transparentna priroda njihovog djelovanja dovodi u opasnost na desetine traženih osoba i njihovih porodica koje najčešće izbjegavaju davanje na uvid svojih identifikacionih dokumenta, što ih prisiljava da se sustegnu od primanja takve pomoći.“
Dodaje da „pored vojnih barikada i kontrolnih punktova također djeluju i odbori narodne odbrane poznati kao ”shabiha” koji predstavljaju najveću opasnost za živote interno raseljenih osoba, ukoliko se uzme u obzir njihova improvizirana organizacijska struktura i djelovanje izvan okvira zakona, što ih oslobađa zakonske odgovornosti.“
Izvor: Al Jazeera