IOM: Velike migracije prema Evropi do 2050.

Neizbježna realnost je da evropskim zemljama nedostaje mlada radna snaga, navodi Swing (Al Jazeera)
Neizbježna realnost je da evropskim zemljama nedostaje mlada radna snaga, navodi Swing (Al Jazeera)

Razgovarao: Khaled Schmidt

Generalni direktor Međunarodne organizacije za migracije (IOM) William L. Swing očekuje da će se podnošenje zahtjeva za azil te dolazak izbjeglica iz zemalja Bliskog istoka i Afrike u Evropu nastaviti najmanje do 2050. godine.

U intervjuu za Al Jazeeru Swing dodaje kako IOM u velikom broju izbjeglica vidi nezaobilaznu realnost u svjetlu nastavka demografskog pada u evropskim državama te činjenice da se one pretvaraju u države staraca kojima je potrebna mlada radna snaga iz južnih zemalja, gdje se stanovništvo suočava sa problemom nezaposlenosti. 

Čelnik IOM-a smatra kako je pogrešno očekivati da će se priliv izbjeglica zaustaviti zbog činjenice da je zima sve bliža. Prema njegovom mišljenju, oni koji traže utočište u zemljama Evropske unije i u velikim grupama hrle da stignu do svog odredišta, stižu iz područja zahvaćenih sukobima i katastrofama koje već duže haraju Afrikom i Bliskim istokom, zbog čega su izgubili nadu u ostanak i bili primorani potražiti novu domovinu. 

  • Kako gledate na dolazak izbjeglica u Evropu i kakve su, prema Vašem mišljenju, implikacije ovakvih dešavanja?

– Pretpostavljam da ne bismo trebali biti mnogo iznenađeni dolaskom ogromnog broja izbjeglica sa juga u pravcu sjevera. Osobe koje trenutno pristižu uglavnom dolaze sa teritorija Bliskog istoka i Afrike, koje su pogođene sukobima i katastrofama, u svjetlu odsustva bilo kakve mogućnosti aktivnog pregovora ili političkog procesa kojim bi se oživjela nada u pronalazak rješenja u neko dogledno vrijeme.

Smatram da je očaj taj koji je nagnao ove ljude da potraže utočište na nekom drugom mjestu, jer je kriza potrajala isuviše dugo. Prema tome, procjene o zaustavljanju priliva izbjeglica zbog toga što se bliži zimski period vidim kao pogrešne.

  • Hoće li ovakva situacija imati utjecaja na rast stanovništva u evropskim zemljama?

– Prema studiji IOM-a, ova velika migracija predstavlja neizbježnu realnost i nastavit će se najmanje do 2050. godine. Smanjivanjem rasta stanovništva na sjeveru Evrope, koji se pretvorio u zajednicu staraca, povećao se broj slobodnih radnih mjesta na kojima postoji mogućnost angažiranja radne snage iz “mladih” južnih zemalja koje se, s druge strane, suočavaju sa nedostatkom prilika za zaposlenje.

Osim toga, sve veće katastrofe i digitalna revolucija koja je omogućila ljudima veoma brzu razmjenu informacija, klimatske promjene i zagađenje okoliša predstavljaju stvarne razloge koji su naveli ogroman broj ljudi da svoju budućnost potraže u nekim drugim državama. Stoga, popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Evropi u budućnosti nalaže zapošljavanje mlade radne snage među kvalificiranim migrantima.  

  • Očekujete li da će se broj izbjeglica koje dolaze u Evropu popeti na milion do kraja tekuće godine?

– Svakodnevno registriramo broj izbjeglica koje ulaze u Evropu, što nam pruža mogućnost da generalno odredimo broj onih koji su stigli, kao i broj preminulih tokom putovanja, što trenutno iznosi više od 2.800 osoba. Smatram da bi brz odgovor na vaše pitanje glasio da će se migracija sigurno nastaviti i dalje zbog sukoba i kriza koje još traju. Mislim da riječi njemačke kancelarke Angele Merkel, koja predviđa da će se krajem godine broj zahtjeva za azil u njihovoj državi popeti na 800.000, daje određene naznake o tome kakva su očekivanja evropskih vlada vezano za broj izbjeglica koje stižu.  

  • Kako ocjenjujete stavove evropskih zemalja, naročito Njemačke i Mađarske, kada je riječ o odnosu prema izbjeglicama?

– Mi iz Međunarodne organizacije za migracije želimo iskazati zahvalnost kancelarki Angeli Merkel zbog njenog, ali i stava njene države kojim se izražava solidarnost sa izbjeglicama i uvažavanje njihovih osnovnih ljudskih potreba, kao i Švedskoj i Austriji. Samu pomisao na to da se spriječi ulazak ljudi koji dolaze u ovu ili onu evropsku državu, ili njihovo vraćanje, vidim kao nešto nemoguće i to se neće moći ostvariti, posebno u kontekstu trenutnih dešavanja.

Također, smatram da postoji i pozitivan razvoj u evropskom pogledu nakon sporazuma u aprilu, gdje se stavlja prioritet na spašavanje ljudskih života, kao i da trenutna situacija predstavlja test učinkovitosti Evropske unije i njene sposobnosti za razvijanje zajedničke strategije bavljenja trenutnom izbjegličkom krizom. 

  • Je li vaša organizacija ponudila savjete ili preporuke evropskim vladama kada je riječ o suočavanju sa trenutnom krizom?

– IOM radi na pripremi prijedloga i davanja preporuka Evropi još od potonuća prvog broda sa izbjeglicama pred italijanskim otokom Lampedusom u oktobru 2013. godine. Raduje nas što je Evropska unija uvažila naše preporuke za dijalog sa državama iz kojih kreće val migracije. Pozdravljamo i dijalog između Evropske i Afričke unije koji se treba održati u Valletti, glavnom gradu Malte, u novembru kako bi se osigurao siguran i dostojanstven način migracije.

Zahtijevali smo od Evropske unije i saradnju s ciljem formiranja jednog ili dva centra u Libiji za prijem i registraciju tražitelja azila te njihovo slanje u Evropu kako se pri tome ne bi oslanjali na krijumčarske brodice. Ali nestabilnost u ovoj državi sprečava nas da to realiziramo. U ovoj oblasti uspostavili smo saradnju i sa gradonačelnicima velikih libijskih gradova, provodimo i kampanje u cilju osvješćivanja građana u zemljama odakle počinje emigracija kako bismo ih upozorili na opasnost dospijevanja u ruke krijumčarima, a radimo i na osiguravanju programa informatičke pismenosti o državama koje primaju izbjeglice.     

  • IOM je za mnoge nepoznanica, možete li nam reći nešto više o toj organizaciji?

– Naša organizacija inicijalno je konstituirana 1951. godine, istovremeno sa formiranjem Visokog komesarijata Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR). Međunarodna organizacija za migracije osnovana je s ciljem suočavanja s posljedicama Drugog svjetskog rata i pružanja pomoći velikom broju raseljenih osoba da počnu novi život u SAD-u, Kanadi, Australiji i drugim zemljama. 

Sedamdesetih godina dolazi do povećanja globalnoga trenda Organizacije uporedo sa različitim regionalnim krizama u Kini, Centralnoj Africi i Južnoj Americi. Padom Berlinskog zida 1990. i početkom ere globalizacije, međunarodni karakter naše organizacije postaje čvršći. Broj njenih članica postaje veći, sa manje od 70, koliko ih je tada imala, na 157 trenutnih članica. Također, raste i njen budžet sa tadašnjih 255 miliona na trenutnih 1,5 milijardi dolara. Povećava se i broj zaposlenih sa 2.000 na 9.000, kao i broj mjesta na kojima djelujemo sa 150 na 480.

Od drugih svjetskih organizacija razlikujemo se po tome što se 97 posto naših zaposlenih nalazi na terenu, dok se u glavnom sjedištu IOM-a u Ženevi nalazi samo 230 radnika.

Broj naših projekata širom svijeta je 2.500. Prvenstveno smo fokusirani na pitanje izbjeglica i pružanje podrške zemljama članicama, kao i na to da usko sarađujemo sa humanitarnim organizacijama i nevladinim organizacijama na svim kriznim područjima.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO