Da li će Schengen preživjeti izbjegličku krizu?

Piše: Harun Cero

Njemačka, država koja namjerava prihvatiti rekordan broj izbjeglica, ponovno je uspostavila graničnu kontrolu kako bi na taj način odgovorila na izazove izbjegličke krize. Mnogi su taj korak Njemačke protumačili kao nepotreban jer se njime krše pravila Šengenskog sporazuma i ruše temelji Evropske unije.

Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn kazao je kako Evropa ne smije dozvoliti da Schengen doživi kolaps.

Zaokret u politici Njemačke izazvao je veće gužve na austrijsko-njemačkoj granici, a Al Jazeera je ispitala šta  kršenje Schengena znači i da li bi to moglo imati trajne posljedice na Evropsku uniju kao cjelinu.

Raspodjela izbjeglica

Politički analitičar i profesor na Univerzitetu “Ludwig-Maximilians” Martin Brusis smatra da su, kako sada stvari stoje, granične kontrole samo privremeno rješenje jer će zemlje EU-a raznim mehanizmima ojačati svoje vanjske granice i jer će se morati razviti sistem raspodjele izbjeglica.

“Granična kontrola koja funkcioniše potrebna je sada, a države moraju imati mogućnost da kontrolišu ko prelazi njihovu granicu. Granične kontrole ne smiju dovesti do toga da se izbjeglicama, koje su pobjegle od rata, onemogući azil. Ovo se prvenstveno odnosi na Mađarsku koja mora poštivati dostojanstvo čovjeka i koja mora primiti izbjeglice. Policijski kordoni, suzavci i žičane ograde su nepotrebni”, ističe Brusis.

Tvrdi da je trenutno šengenski sistem van snage, ali vjeruje da nije u opasnosti.

Kada je riječ o balkanskim zemljama, Brusis tvrdi da se stav Njemačke o nadzoru graničnih prijelaza ne odnosi na ljude s Balkana te da će oni i dalje bez viza moći putovati u Njemačku.

Osvrnuo se i na veliki broj zahtjeva za azil s Balkana.

 “Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije žele proglasiti Albaniju, Kosovo i Crnu Goru sigurnim zemljama, tako da će zahtjevi za azil iz tih zemalja moći biti odbijeni bez dodatnih provjera.”

Brusis je zaključio da Kršćansko-demokratska unija (CDU) želi smanjiti finansijsku pomoć azilantima, pa predviđa da će zahtjeva za azil s Balkana biti sve manje.

Filip Dragović, regionalni savjetnik za vladavinu prava u kontekstu približavanja Evropskoj uniji pri UNDP-u, smatra da je Njemačka bila pritisnuta ogromnim prilivom izbjeglica i da jednostavno nije imala drugog izbora.

“Kada pričamo o schengenskom sustavu, sloboda kretanja ljudi je inicirala taj sustav, ali on ima i druge kompenzacijske mjere. Ponovno uspostavljanje granične kontrole je normalno u ovakvoj krizi. Znamo da se i kod svakog Europskog prvenstva, bilo to u košarci ili u nogometu, uspostavi pojačana kontrola granica. Privremeno, sukladno pravnom okviru, kao i sada”, tvrdi Dragović.

Ono što se zaboravlja, kaže Dragović, jeste da te mjere ne mogu biti dugotrajne i da su granične kontrole samo uspostavljene na ‘zvaničnim graničnim prijelazima’.

“Evo, mjere su na snazi dva-tri dana, a Njemačka je priopćila da su se pokazale kao pun pogodak jer je uhićeno nekoliko krijumčara ljudi. Ali ako izbjeglice krenu ‘zelenim putem’, gdje zvanični granični prijelazi ne postoje, onda nastaje problem”, ističe.

Šengenski sistem nije narušen ponovnim uvođenjem graničnih kontrola, smatra Dragović, ali jeste povjerenje  između država.

“Ukoliko se ovakav priliv izbjeglica nastavi ovim intenzitetom, Schengen će se morati mijenjati i modificirati.”

Dragović tvrdi da se kvote mogu određivati, ali situacija je jednostavno takva da izbjeglice idu gdje žele i da im se teško može odrediti u koju će zemlju doći.

“Ako izbjeglica želi u Njemačku, ona će sve uraditi da stigne u tu zemlju, a vi je sada hoćete prebaciti u Španjolsku. Izbjeglice idu gdje žele, a to su enormni troškovi za jednu zemlju.”

Modifikacija sistema

Stvar dodatno komplikuje to što se ne zna koliko će izbjeglička kriza potrajati, jer šengenski sistem nije napravljen za takve stvari.

“Nema naznake da priliv izbjeglica staje. Treba dobro osmisliti što s tim izbjeglicama. Cijeli schengenski sustav neće pasti jer je on širok, ali nešto će se morati promijeniti”, zaključio je Dragović.

Novinar Financial Timesa Wolfgang Muenchau je u svojoj kolumni za list Spiegel istakao da Njemačka uvođenjem graničnih kontrola ponavlja istu grešku kao i nakon pada Berlinskog zida i rata na Balkanu.

Naveo je da je Njemačka ovim potezom izbjegličku krizu uvrstila u red vanrednih situacija i time dala do znanja drugim državama Evrope da to isto urade.

“Italija sada može također izbjegličku krizu okarakterisati kao vanrednu situaciju i okriviti je za neispunjavanje ekonomskih ciljeva u toj zemlji. Francuzi također mogu isto uraditi i izbjegličkom krizom opravdati sva ulaganja u borbu protiv terorizma i rat u Siriji”, zaključio je Muenchau u svojoj kolumni.

U Njemačku svakog sata autobusima i automobilima stiže 500 ljudi.

Izvor: Al Jazeera