Kara Tepe: Teški uslovi za migrante u Grčkoj

Lesbos nema uslove da primi sve migrante koji dolaze (AP)

Piše: Nick Barnets

LESBOS – U izbjegličkom kampu Kara Tepe, Ahmed, koji je tek stigao, priča o planovima za budućnost.

”Želim da idem u Njemačku ili Amsterdam”, kaže Ahmed, koji moli da mu se ne objavi pravo ime jer strahuje za svoju porodicu u Raqqi, uporištu grupe Islamska država Irak i Levant.

”U Raqqi, imao sam lijepu kuću, automobil i sve su mi oduzeli. Čak su ubili i mog rođaka”, kaže, pokazujući fotografiju rođaka na mobitelu, plačući.

Prethodnog dana, Ahmed je stigao u Kara Tepe, improvizovani kamp preplavljen smećem i muhama koji je utočište za 700 migranata svakog dana jer je glavni kamp, nekoliko kilometara dalje, pretrpan.

Većina migranata ne želi ostati u Grčkoj [AP]

Vozači autobusa i taksija nisu ih željeli prevoziti, a zbog zakona koji zabranjuje krijumčarenje ljudi, privatni vozači rizikovali su hapšenje prevozom izbjeglica.

Kada stignu u mjesto, izbjeglicama se izdaje dokument koji im omogućava izbjeglički status u Grčkoj.

Tokom šestomjesečnog grace perioda, takođe mogu ostati u državi i zatražiti azil.

Međutim, mnogi ne traže azil u Grčkoj, znajući da oslabljena ekonomija te države ne pruža mogućnost zaposlenja te da prema Sporazumu iz Dublina, moraju zatražiti azil u prvoj državi EU-a u koju stignu.

Zbog toga, izbjeglice često pokušavaju izbjeći azilantski proces u Grčkoj i otputovati u države sjeverozapadne Evrope, poput Njemačke, Holandije ili Švedske.

Loši uslovi

Izbjeglice obično provode do dvije sedmice u kampu Kara Tepe, prije nego što ih vlasti prevezu u Atinu.

Do prije samo nekoliko sedmica, kampu su nedostajali adekvatni toaleti, a izbjeglice su živjele pored gomila otpada. Zahvaljujući volonterima i drugima, toaleti i tuševi sada rade, a šatori su odmaknuti od smeća.

U proteklih nekoliko sedmica, grupa volontera koju predvodi Eric Kempson nadzire čišćenje u kampu Kara Tepe i sarađuje s Ljekarima bez granica.

”Ovo je prilično bijedno. To nije nešto što biste očekivali u Grčkoj, državi u Evropskoj uniji, u razvijenom svijetu”, kaže američki volonter, humanitarac Joel Hernandez.

”Ovo bi se promijenilo ako bi se međunarodna zajednica uključila. Evropska unija i humanitarne nevladine organizacije trebaju da pokrenu veliku operaciju pomoći”, dodaje.

UNHCR zahtijeva od EU-a i grčkih vlasti da učine više da riješe izbjegličku krizu.

Zbog ekonomskog pada, Grčka ne može da se nosi s velikim brojem izbjeglica te ih samo procesuira.

Na konferenciji za novinare krajem jula, Vincent Cochetel, direktor evropske kancelarije UNHCR-a, uporedio je krizu s elementarnom nepogodom, rekavši da treba učiniti više te da Grčka u šest godina nije povećala smještajne kapacitete za izbjeglice.

Istog dana, u obraćanju Parlamentu, grčki premijer Alexis Tsipras branio je odgovor grčkih vlasti na izbjegličku krizu.

Rekao je da Grčka planira izgradnju novih prihvatnih centara širom države, a zatražio je i od drugih članica EU-a da podijele teret kako bi se izbjeglo širenje krize.

Ali, bez političkog rješenja, Grci ne mogu mnogo učiniti osim da čekaju i nastavljaju pomagati.

”Zaista ne znam šta će se desiti”, kaže Dimitris, vlasnik malog hotela nedaleko od Molyvosa. ”Dajemo izbjeglicama flaše vode na njihovom putu ka Mytileneu, ali koliko će još njih proći prije nego što nam nestane mjesta?”

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Razmjere migrantske krize u Srbiji, sve su veće. Prema podacima Centra za pružanje pomoći tražiocima azila, u Srbiji je do 28. jula podneseno više od 62 hiljade zahtjeva za azil. Priču iz Beograda donosi Anne Marie Ćurčić.

Published On 06 Aug 2015
Više iz rubrike TEME
POPULARNO