Turski zid mijenja pravila borbe

Radovi na izgradnji zida počeli su između grada Reyhanli, u provinciji Hatay na turskoj strani, i Atme, sela na teritoriji Sirije (AP)
Radovi na izgradnji zida počeli su između grada Reyhanli, u provinciji Hatay na turskoj strani, i Atme, sela na teritoriji Sirije (AP)

Piše: Khalil Mabrouk

ISTANBUL – Zabrinutosti zbog ilegalnih prelazaka preko teritorije Turske i sve većeg broja napada PKK-a na jugu, naveo je Ankaru da pokrene izgradnju betonskog zida duž sirijske granice dok traju napori za jačanje odbrambenih sposobnosti i postoje pokazatelji „promjene pravila borbe“.

Čini se da je betonski zid, koji Turska podiže na svojoj južnoj granici, postao savršen izbor za kontrolu sigurnosti na brojnim frontovima koji se tu nalaze.

U jugoistočnim provincijama Turske svakodnevno se dešavaju sukobi i oružani napadi, uslijed čega je, prema zvaničnim izvorima, poginulo 55 pripadnika turske vojske i više od 770 boraca Radničke partije Kurdistana (PKK) u samo mjesec i po dana.

Kao odgovor na ovako značajan porast napada, Turska je u petak objavila da je pokrenula izgradnju zida od armiranog betona duž svoje granice sa Sirijom. Radovi na izgradnji zida počeli su između grada Reyhanli, u provinciji Hatay na turskoj strani, i Atme, sela na teritoriji Sirije.

Zvanična novinska agencija Anadolija prenosi da će se za izgradnju zida koristiti prenosivi betonski blokovi visoki oko tri, široki dva metra i teški sedam tona.

Prema istraživačima i političkim analitičarima, izgradnja ovog zida znak je da Turska, s jedne strane, želi kontrolirati svoje granice i pojačati sigurnost na njima, dok s druge strane ovakvi potezi upućuju na promjenu pravila borbe u sukobima Ankare sa njenim neprijateljima.

Rano upozorenje

Mustafa Ozgan, turski pisac i politički analitičar, smatra da ovim zidom Turska namjerava spriječiti ilegalni prelazak boraca sa turske teritorije u Siriju, ali i obrnuto, gdje najveći broj njih završava u redovima oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL), organizacije koju Ankara vidi kao svoga neprijatelja.

Ozgan kaže da će ovaj zid turskom sigurnosnom sistemu pružiti mogućnost nadzora i ranog upozorenja, koji će biti tu postavljen, čime će se povećati praktična sposobnost Ankare za interveniranjem u odgovarajuće vrijeme kako bi se spriječili eventualni napadi na njenoj teritorij.

Istakao je da su borci PKK-a skoro godinu prelazili tursku teritoriju i borili se protiv ISIL-a u Kobaniju u Siriji bez da su tražili bilo kakvu dozvolu turske Vlade.

Veliki broj eksperata i istraživača smatraju da će biti veoma teško osigurati tursko-sirijsku granicu cijelom njenom dužinom koja iznosi više od 220 kilometara, te spriječiti prelazak izbjeglica koje bježe pred borbama u Siriji na njenu teritoriju.

Ozgan pojašnjava da je veliki broj zapadnih zvaničnika uputio indirektne kritike Turskoj zbog ogromnog priliva „boraca u redove ISIL-a i to preko turske teritorije, što je prisililo Ankaru da promijeni pravila borbe“.

Odbrambene sposobnosti

Ozgan odbacuje mogućnost da je izgradnja zida jednostrani potez Turske kojim se izražava njena uznemirenost povodom povlačenja američkih i njemačkih raketnih sistema Patriot sa turske teritorije.

U istom kontekstu, pisac i politički analitičar Can Acun kaže kako je promjena pravila „geopolitičke igre“ između Turske i njenih protivnika na južnoj granici otpočela još u vrijeme zadnje posjete turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Kini, te razgovora koji su se vodili tamo vezano za jačanje odbrambenih sposobnosti turske države.

Dodaje kako je sirijska prijetnja Turskoj još uvijek aktuelna, ali da prema svim pokazateljima nije došlo do nekog značajnijeg pomaka po tom pitanju. Istakao je kako je sirijski režim još u stanju upravljati svojim raketnim bazama u Tartousu i Latakiji čime bi se mogla ugroziti sigurnost Turske.

Acun za Al Jazeeru pojašnjava da je Turska shvatila američku i njemačku poruku u pogledu njihovog neslaganja sa posljednjim vojnim akcijama protiv Radničke partije Kurdistana u južnim provincijama ove države te njenoj politici prema Siriji.

Brojni zapadni forumi kritizirali su Ankaru i ranije, navodeći da su njene reakcije na napade PKK-a odveć jake i nerazmjerne, na što je druga strana uvijek odgovarala da su ovi napadi samo legitiman vid samoodbrane.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO