Španciranje kroz grad

Piše: Tomislav Šoštarić

Već 17. godinu zaredom krajem kolovoza, kada ljetna događanja diljem Hrvatske jenjavaju, u Varaždin se u 10-ak dana slije 200.000 ljudi. Gosti dolaze velikim dijelom iz Zagreba i okolice, no ima i mnogo stranih turista. A svi oni dolaze “špancirati” – ili, prevedeno – šetati.

Špancirfest je najveći festival u Hrvatskoj na kraju ljeta i uvod u jesenska i zimska događanja kojima je ovaj bivši glavni grad Hrvatske, “grad baroka”, bogat.

Radi se o festivalu koji se 99 posto događa na ulicama u staroj jezgri grada. Događanja poput raznih performansa, umjetničkih postava i predstava počinju kasno poslijepodne, a navečer je kulminacija s koncertima poznatih domaćih i stranih izvođača na tri pozornice – nastupao je tako ovdje i Bob Dylan.

Ulične svirke, umjetnički postavi, performansi, koncerti…

“Kulturni događaj prije svega, događaj bogat osobnim doživljajem, umjetničkim dojmom, događaj koji nama Varaždincima znači puno, obogaćuje svakodnevni život. Događaj koji puno pridonosi turističkom razvoju grada i događaj koji je kvalitetu života Varaždinaca dignuo na jednu višu razinu. Ima i urbanog štiha i umjetničkog štiha, kulturološkog štiha, nacionalnog odnosno međunacionalnog štiha, ima tu u krajnjoj liniji svega, jedna kulturološka, međunarodna manifestacija koja promiče ne samo Varaždin nego i Hrvatsku”, kaže Varaždinka Sandra, koja je na španciranje krenula sa svojom kćerkicom.

Kreativna industrija

U cilju promocije kreativne industrije, poput likovne umjetnosti, produkt-dizajna i slično, organizatori Špancirfesta ove godine imaju brojne radionice i više akademskih suradnji.

“Imamo suradnju s Likovnom akademijom Zagreb s kojom je uređena Uska ulica, gdje je 30 mladih umjetnika, najboljih mladih umjetnika iz cijele Hrvatske i nekoliko iz Slovenije, ‘okupiralo’ Usku ulicu, svojevrsni varaždinski Montmartre. To je jedna akademska suradnja. Tu je Tekstilno-tehnološki fakultet, to je druga suradnja s akademskom zajednicom, a treća je suradnja kroz taj projekt gdje Špancirfest surađuje s Arhitektonskim fakultetom Zagreb”, kaže Breljak.

Ulične svirke, verglaši, umjetnički postavi i sl. spajaju urbano i tradicionalno te privlače svake godine nove i stare posjetitelje na turistički ne toliko eksponiran sjeverozapad Hrvatske.

“Društvo je dobro, cijeli grad živi, samo ovo kaj su podijeljene pozornice, dvije karte, to nam je malo problem, ali sve ostalo super. Jedino možda preko dana malo fali događanja, ali navečer ne može biti bolje“”, kaže Antun koji je s prijateljima stigao iz Zagreba.

Jasmina je ‘potegnula’ iz Slovenije prvi put i, kaže, ne posljednji. “Čuli smo da je puno lijepih stvari, da se mnogo stvari događa pa smo otišli pogledati. Super je, puno ljudi, dobra hrana, super performansi na ulici”.

Među brojnim licima koja prolaze kroz gužvu i obilaze štandove na kojima se nudi sve i svašta, uglavnom nekomercijalni proizvodi, ističe se lice Rilkela Edwardsa, koji je u Varaždin ‘zalutao’ iz daleke Grenade.

‘Festival sa srcem’

“Atmosfera je sjajna. Prvi put sam ovdje, uživam u ovome mjestu. Mnogo je kulture, hrana je izvrsna, pivo je izvrsno i uživam”.

Iz obližnje Koprivnice na koncert Bajage došli su Martina, Robert i Tamara, no u međuvremenu ih je oduševio postav 30-ak mladih umjetnika u Uskoj ulici.

“Super je zato što ima sve za svakoga, znači ima uličnih umjetnika do glazbenika i stvarno ima se puno toga za vidjet i doživjet. Mislim da je to jedan od festivala sa srcem”, kaže Martina.

Neki Varaždinci, s druge strane, ne dijele toliki entuzijazam. “To je promjena na neki način, sve je živo na ulicama, ali to ponekad dosadi, to je nama svake godine, a neki to vide samo jednom u životu”, kaže Vida.

“Ako nikaj drugo bar jedno deset dana nekakvih događanja u ovom gradu, inače je tu sve dosta mrtvo, zatvoreno”, dodaje njezin sugrađanin Nikola.

Drugi, pak, smatraju da bi grad trebao više sudjelovati u financiranju dijela događanja pa da ih više bude besplatno, a smatraju i da su ponekada cijene najma štandova previsoke.

“Pogotovo tih malih obrtnika, nekih zanata koji nisu toliko popularni, pogotovo ručni radovi neki, pa dosta ima krojača, slikara, tak da to se dosta ističe tu u Varaždinu”, smatra Marina.

Prilika za mlade umjetnike

A obrtnici se mogu naći na Trgu tradicijskih obrtnika, gdje tijekom cijele godine traje prezentacija starih obrta. “Imamo tu šeširdžiju, tkalju, kovača, proizvodnju suvenira i proizvodnju meda, odnosno medene rakije”, kaže kovač Davor, ali dodaje da je to više turistički. Od toga se, kaže, ne može živjeti.

Uz obrt ide i umjetnost – radove u Uskoj ulici izlažu studenti koje je odabrala struka. Ovdje se mogu vidjeti završena djela, ali i ona u nastajanju, u čemu mogu sudjelovati i sami posjetitelji. Tehnike su od tradicionalnih likovnih, do djela od recikliranog materijala i smeća.

“Mogu reći da je jako dobro kad se tiče nas studenata, jer nemamo baš priliku često izlagati toliko pred toliko jako širokom publikom, jer Špancirfest je ipak jedan od glavnih festivala i tijekom dana prođe puno ljudi”, kaže Vida Meić, studentica Likovne akademije u Zagrebu i koordinatorica Uske ulice.

Ovdje izlaže i Viktorija Križanović s osječke Akademije. “Slabo se prodaje, 50 posto ljudi samo prođe, a 50 posto onako bar pogled zadrže, to nam bar donekle znači kad se netko bar zaustavi ispred rada”.

Ove godine ionako naglašen koncept kreativnosti, utkan je i u slogan festivala – “Pokreni svoju kreativnost”.

Platforma za promociju kreativne industrije

“Špancirfest zapravo postaje platforma za promociju kreativne industrije, smatramo da je ona jako bitna, da je previše zanemarena kod nas i da kreativnost nije dovoljno izražena. Znači, želimo potaknuti sve mlade, zapravo i ne samo mlade, nego sve one koji imaju tu kreativnu energiju u sebi, a imamo je svi, da je što više izraze i da se ona može ovdje promovirati putem naših sadržaja”, kaže Marko Breljak iz organizacije festivala na kojem ove godine ima 450 događanja.

Kreativnost u cilju razvoja

Kreativnost se, kaže Habuš, može razvijati na više načina. “Pa evo jedan primjer, imamo Akupunkturu grada kao sastavni dio Špancirfesta, kroz koji ćemo mladim kreativcima , ali i starijim kreativcima, dakle nema nikakvih zapreka, dati mogućnost da urede jedan potpuno novi gradski trg u samom središtu grada. Dakle, nećemo ga rješavati mi, nećemo ga uređivati mi kao politika, nego ćemo ga dati kreativcima. Želja nam je zapravo da kroz svaki Špancirfest ta kreativna snaga ostavi nešto prepoznatljivo u gradu”.

Breljak ističe da ove godine imaju najjači glazbeni ‘line up’ s 30 izvođača i performerskim trupama i turistima iz Izraela, Španjolske, Francuske…

Cijeli Varaždin, ističu ovdje, ‘diše’ s festivalom. Vrijeme se u gradu, kaže Breljak, mjeri do i poslije Špancirfesta. Cilj je privući turiste i pozicionirati se na turističkoj karti regije. Sa 20 do 30 milijuna kuna (2,6 do 3,9 milijuna eura) zarade u deset dana, benefit je šest puta veći od ulaganja.

Gradonačelnik Goran Habuš kaže kako Špancirfest najbolje karakterizira Varaždince, kojima je španciranje kroz grad nekada bio stil življenja.

Razvijanje ideja tijekom cijele godine

Festival, koji je izrastao iz manifestacije “Jesen u Varaždinu”, raste, ali ne prate ga smještajni kapaciteti. S time, kaže Habuš, već godinama muku muče.

Ono što u gradu žele, a čega je Špancirfest sastavni dio, jest da se tamo iskazana kreativnost ‘prelije’ i na područje gospodarstva.

U nastajanju je koncept tehnološkog parka, za koji Habuš želi da postane mjesto istraživačkog napora kreativaca koji se mogu kreativno posvetiti tome da postojeće gospodarstvo grada i regije dodatno razvije i unaprijedi.

“Vjerujem da se kreativnost uvijek isplati, treba ju poticati, ne treba ju gušiti, ali ne na način da imate to samo kroz 10 dana pa pokazujete kreativnost kroz Špancirfest, nego zapravo da mladi kreativni ljudi shvate da ovdje postoji plodno tlo i da ovdje mogu svoje ideje razvijati tokom cijele godine, implementirati ih u postojeće gospodarstvo, postojeću kulturu, infrastrukturu grada. Mislim da je to jedini pravi način”, zaključuje Habuš.

Izvor: Al Jazeera