Popularnost stripa ponovno raste

Piše: Branimir Bradarić

Generacije mladih, pa i starijih, koje su odrastale prije ratova 90-ih godina prošlog stoljeća na području bivše SFRJ i danas se sa sjetom sjećaju stripova uz koje su im prolazile godine. Mnogi i danas u svojim „arhivima“ čuvaju kolekcije stripova o Alanu Fordu, Kapetanu Mikiju, Zagoru i njegovom prijatelju Čiki, Teks Vileru, Komandantu Marku…

Mnogi od nas odrastali smo uz te strip junake, poistovjećivali se s njima u igri, ali i sa velikim isčekivanjem čekali svaki novi broj na kioscima. Gotova svakodnevna pojava bile su i zamjene, posuđivanje…

Brojni zaljubljenici

„Za mene nije bilo veće kazne, kada sam bio klinac, nego kada mi roditelji iz nekoga razloga zabrane čitanje stripova. Najčešće je to bilo kada popustim u školi. Bila je to prava mora, ali i dobar stimulans za učenje i poboljšavanje stanja u školskom dnevniku“, kaže Goran Marić iz Vukovara koji u svojoj kućnoj kolekciji i danas ima na stotine stripova raznih junaka.

Iako je sada već u ozbiljnim godinama, oženjen i otac dvoje djece, kaže kako ih povremeno prelista i po neki pročita.

Međutim, stanje sa stripovima danas na području bivše Jugoslavije je sasvim drugačije. Stripovi i dalje izlaze, ima i onih starih junaka ali i niz novih, ali više to nisu oni stripovi iz 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća.

„To su bile zlatne godine za strip u tadašnjoj Jugoslaviji ali i cijeloj Europi. Malo se zna, ali bivša država je bila prava strip sila, jer smo bili peta država u Europi po izdavaštvu stripa. Međutim, ratna dešavanja 90-ih godina i kriza koja je uslijedila rezultirali su tom jednom velikom prazninom i sada mi svi činimo razne korake kako bi se pokušali vratiti na nekadašnju razinu. Dogodilo se da brojne generacije nisu uopće imale doticaja sa stripom i sada to treba popraviti“, kaže strip crtač iz Beograda Vladimir Vesović koji 35 godina bavi se crtanjem stripa.

Krenuti ispočetka

Prema njegovom mišljenju, strip crtači iz cijele bivše države moraju krenuti ispočetka kako bi se kod djece razvila ljubav prema stripu. Jedan od načina su i razni strip festivali koji se održavaju po cijelom Balkanu, a gdje se djeca, ali i odrasli, uče crtanju stripa.

Na tim festivalima iskusni majstori stripa podučavaju one koji žele naučiti da se bave crtanjem stripa, a imaju određeni talent za to, svim koracima. Uči se kako početi, kako se drži olovka, gdje pronaći ideju, što nacrtati, kako se crtaju određeni likovi i slično.

Koliko je cijela ta priča zahtjevna, govore i riječi Vesovića koji kaže kako za jedan ozbiljan strip, koji bi mogao biti objavljen, treba i po šest-sedam godina upornoga rada i crtanja.

„Činimo sve da održimo strip i mislim da idemo u dobrom smjeru, iako je niz problema sa kojima se suočavamo. Tu su prije svega nedostatak novca za kupovinu, male naklade, besplatni primjerci na internetu kao i sam internet i sve njegove mogućnosti koje odvlače pažnju djece i odraslih. Uz sve to izgubila se i ta navika čitanja stripa“, kaže Vesović.

O stanju u strip umjetnosti danas govori i to da se stripovi tiskaju u znatno manjim nakladama u odnosu na nekada. U zavisnosti od države, i vrste stripa, naklade idu po nekoliko stotina primjeraka pa do 2.000-3.000 primjeraka maksimalno. U zlatno vrijeme te su naklade iznosile i pod 100.000 primjeraka.

„To su iznimno male i samim tim neisplative naklade. Ali takva je situacija trenutno. Nadamo se nekim boljim vremenima uskoro. Sada nam je najbitnije da je strip i dalje prisutan kod nas, da je živ i da bilježimo pomake na bolje“, istakao je Vesović.

Lijepa budućnost

Na sličan način se o sadašnjosti stripa kao i njegovoj budućnosti razmišlja i u Hrvatskoj. I hrvatski strip majstori veliki problem vide u malim nakladama i malome tržištu tako da se sve svodi, kako kažu, na neisplative tiraže i samim tim – rad iz ljubavi.

„Iako osobno nisam zadovoljan sa stanjem stripa u Hrvatskoj, mislim kako on kod nas, ipak, ima lijepu budućnost. Strip je deveta umjetnost i djeca ga jako vole. To je naša velika prednost koju moramo iskoristiti za iskorak naprijed“, smatra vukovarski strip crtač Nenad Barinić.

On smatra kako je strip i u Hrvatskoj i u okolnim država u ekspanziji, ali i kako ga je teško i financijski i fizički pratiti. Tvrdi kako su izdavači stripova pretrpani i da se na objavljivanje čeka mjesecima. Uz sve to raduje ga i što se sve veći broj ljubitelja stripa ponovno okreće starom dobrom listanju, a ne da omiljene stripove čitaju na internetu.

I Barinić već godinama radi na obučavanju budućih strip crtača, te je aktivan i na raznim festivalima. Iskoristio je i svoj blog gdje objavljuje najrazličitije savjete koji pomažu u nastajanju kvalitetnoga stripa.

„Danas je niz mogućnosti od crtanja stripa i to od onih koji radije vole crtati sami, svojom rukom, pa sve do mogućnosti da stripovi crtaju raznim 3D računalnim programima. Takvi stripovi se odmah prepoznaju, ali i oni su dosta rašireni. Ipak, sada već i simpatizeri crtanja rukom često koriste razne grafičke tablete koji uspješno i kvalitetno imitiraju bilo koju likovnu tehniku“, kaže Barinić.

Novi junaci

Kolikogod situacija bila teška i danas se stripovi mogu nabaviti po kioscima, a postoje i specijalizirane strip knjižnice. Uz stare strip junake, koji i dalje redovito izlaze, ljubitelji stripa sada mogu kupiti i stripove i sa nekim drugim junacima.

Za razliku od ranijih godina, novi strip junaci više nisu mišićavi super heroji koji mogu sve. Sada su najčešće obični ljudi iz običnoga života koji na više ili manje uspješne načine rješavaju razne probleme u koje zapadaju.

U Osijeku već godinama djeluje i Udruga StripOS koja okuplja blizu 160 članova. Do sada su održali 60-ak strip izložbi kao i otprilike i isto toliko radionica. Tijekom godina objavili su 17 StripOS magazina.

„Ljudi vole stripove kao i djeca. Vrlo lako se zaljubi u strip samo osobi treba dati priliku za to. Pokazuje to i odaziv djece po festivalima koja se odlučuju da pohađaju strip radionice i nauče nešto novo. Koliko im je sve to zanimljivo govori i podatak da su na festivalu 2012. godine napravili 3.000 stranica stripa! Njihove najbolje radove mi objavljujemo u posebnim brojevima StripOS-a“, navodi član Udruge, Saša Paprić.

Uz sve to kvaliteta majstora stripa sa prostora bivše SFRJ prepoznata je i u svijetu, tako da mnogi od njih već godinama objavljuju svoje radove i na inozemnim tržištima. Mnogi su tijekom godina i nagrađivani i stekli iznimno visoku reputaciju. 

Izvor: Al Jazeera