Poplave u regiji – godinu poslije

Ciklon „Tamara“ prošlog je svibnja donio nezapamćene kiše, a s njima i poplave – nezabilježene otkako se na području Zapadnog Balkana obavljaju meteorološka mjerenja. Na površini od gotovo 23.000 četvornih kilometara, koliko je voda zahvatila na područjima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, stradali su ljudi, životinje, imovina, infrastruktura…

Ako će materijalno biti i obnovljeno, negdje brže drugdje sporije, ono što ostaje nemoguće popraviti, niti obnoviti jesu ljudski životi, a bilanca žrtava govori da je u Srbiji smrtno stradalo 57 osoba, u Bosni i Hercegovini 23, a u Hrvatskoj dvoje. Procjenjuje se da je poplavama bilo ugroženo najmanje 2,5 milijuna ljudi u te tri države.

Situacija je proglašena katastrofalnom čim su se izlile rijeke Bosna, Sava i Drina, ali i njihove pritoke, a veliku su štetu ljudskim životima, obiteljskim kućama i poslovnim objektima, cjelokupnoj infrastrukturi pričinili i tzv. bujični potoci. Do jučer mirne i pitome rječice i potoci postali su divlji i neobuzdani pokazatelji moćne sile prirode. Zbog prijetnje po život, iseljeno je najmanje 90.000 ljudi u Bosni i Hercegovini, tri puta manje u Srbiji i njih 13.000 u Hrvatskoj.

Ona mjesta koja nisu bila u dolinama bh. rijeka, a potopljeno je 43.000 kuća i cijeli gradovi poput Zavidovića, Maglaja i Doboja, suočili su se s klizištima, posebno na zeničkom i tuzlanskom području. Dramatično je bilo gledati kako se kuće ruše doslovno kao da su „od karata“. Stradali su obiteljski objekti, proizvodni pogoni, ceste i pruge, mostovi, poljoprivredne površine, a najveće žrtve svakako su ljudi koji su ostali bez svega što su stvarali godinama.

Srušene kuće, upropaštene njive

Voda je uništila imovinu i odnijela brojne živote na području dva grada i 17 općina u Srbiji, a najdramatičnije je bilo na području Obrenovca i Krupnja. Evakuirano je gotovo 32.000 ljudi, srušeno je najmanje 200 stambenih objekata, njih više stotina je oštećeno, a tisuće onesposobljene. Uginula je stoka, uništena su radna mjesta, a najmanje 12.000 hektara obradivog zemljišta te godine nije bilo u funkciji.

Nakon što je na dva mjesta puknuo nasip na Savi u Hrvatskoj – kod Rajevog Sela i Račinovaca, pod vodom su se našla ta dva sela, ali i obližnji Gunja, Đurići, Posavski Podgajci i Strošinci. Vrlo brzo evakuirano je najmanje 9.000 ljudi i još toliko životinja. Spasa nije bilo za gotovo 12.000 životinja različitih vrsta.

Stradalo je 7.500 objekata, od čega trećina obiteljskih kuća, na kojima je pričinjena šteta od 160 milijuna eura. Štete na infrastrukturi procijenjene su na dodatnih 30 milijuna eura. Pod vodom se našlo i 8.500 hektara plodne slavonske zemlje. Ukupna šteta u Hrvatskoj procijenjena je na 300 milijuna eura.

Veliku solidarnost za stradale u Posavini pokazali su građani iz cijele Hrvatske, pa je preko Crvenog križa ili humanitarnog telefona vrlo brzo prikupljeno najmanje devet milijuna eura, no Hrvatska je, istovremeno braneći i pomažući svoja sela, pomagala i susjednim državama.

Iako je Hrvatska mogla računati i na europsku pomoć, kao članica EU, obnova obiteljskih kuća i tamo je “kaskala”, baš kao i u BiH i Srbiji. Izdano je 2.187 rješenja za obnovu kuća u Gunji i okolnim selima, a obnovljeno je 1.577 objekata. U Srbiji je izdano 407 rješenja – 224 kuće su izgrađene, dok za BiH ne postoje objedinjeni podaci.

Štete u milijardama eura

Materijalna šteta je samo u Bosni i Hercegovini procijenjena na najmanje dvije milijarde eura, dok je u Srbiji šteta iznosila 1,5 milijardu eura. Iskazali su se strani donatori, jer je Europska unija u Bruxellesu organizirala donatorsku konferenciju, a posebice su izdašni bili Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, MMF i Svjetska banka te mnoge zemlje svijeta. Za BiH je prikupljeno 809 milijuna eura, a za Srbiju milijardu. Doduše, većina njih tražila je i konkretne projekte.

Na tragu spomenute hrvatske solidarnosti, čiji su građani bez rezerve pomagali i svojima, ali i susjedima, ostala je lijepa slika velike humanosti građana svih nacija u BiH, te u Srbiji. Tamo gdje su zakazali političari i vlasti – od lokalne do državne razine, iskazali su se humani ljudi i volonteri koji su se samoorganizirali, gradili privremene nasipe, spašavali ugrožene i dostavljali im pomoć.

Upamćeni će ostati angažman humanitarnih organizacija, brojne akcije i koncerti na kojima se prikupljala pomoć, Đokovićevo preusmjeravanje premije od osvojenog turnira ljudima stradalima u poplavama ili akcije koje su pokretali sportaši, poput bivšeg nogometaša Dejana Stankovića koji je u samo dva dana prikupio milijun eura. No, primjera poput Novaka i Dejana bilo je puno više.

Uz činjenicu da velike katastrofe jednostavno nije moguće spriječiti, pogotovo u uvjetima klimatskih promjena, njihove posljedice bar se mogu na vrijeme prevenirati i ublažiti. I opet je sve na ljudskom faktoru, ali ne na takozvanima običnim ljudima, jer su oni svoje pravo lice i veliko srce pokazali prošle godine, nego na nositeljima vlasti i odgovornima u sustavu zaštite i spašavanja od prirodne nesreće. Svaka marka, kuna ili dinar koji se uloži u tom smjeru, jednog će se dana u budućnosti višestruko vratiti. Ako ništa drugo, bar će spasiti ljudske živote.

Izvor: Al Jazeera