Otkrivanje Tita kao običnog čovjeka

Piše: Tomislav Šoštarić

Odlukom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, bista Josipa Broza Tita, zapravo reljefna skulptura u bijelom mramoru velikog hrvatskog kipara Antuna Augustinčića, uklonjena je sredinom ožujka s Pantovčaka i s još četiri predmeta dana na trajnu posudbu, odnosno pohranu, Muzeju Staro selo Kumrovec, koji se nalazi u sklopu Muzeja Hrvatskog zagorja.

Među tih pet predmeta su i dva portreta Josipa Broza Tita, ulja na platnu slikara Omera Mujadžića i Marina Tartaglije, također visoke umjetničke vrijednosti, ali tu je i još 105 predmeta zbirke poklona šefu bivše SFRJ doniranih Muzeju koji za njega imaju iznimnu važnost, a koji će uoči Dana mladosti, 23. svibnja, biti izloženi očima javnosti. Bista je, pak, odmah izložena u rodnoj kući Josipa Broza.

Tito kao običan čovjek

“Predmete možemo grupirati kao fotodokumentarnu skupinu, umjetnički vrijednu skupinu, skupinu predmeta koja ima umjetničku vrijednost te predmeti koji su povijesno-dokumentarnog karaktera i naravno skupina predmeta koja obilježava predstavljanje i darovanje kolektiva velikih tvornica, darovanje Tita od strane tih velikih subjekata”, kaže Tanja Brlek, v.d. voditeljice Muzeja Staro selo Kumrovec.

No, tu su i predmeti od drugog važnog povijesnog i dokumentacijskog sadržaja, koji na neki način govore o odnosu građana nekadašnje SFRJ prema Titu.

Važna fotodokumentacija

Muzeju je posebno važna fotodokumentacija jer taj materijal upućuje na različita povijesna zbivanja, posjete Josipa Broza raznim tvornicama u Hrvatskoj i šire pa se ta fotodokumentacija može kolerirati s predmetima koji ulaze u skupinu poklona.

“Nekako nam je zanimljivo istaknuti priču o Spomeniku revolucije iz Podgarića, gdje zapravo možemo govoriti o jednom cjelovitom sažimanju dobivene fotodokumentacije u kojoj je evidentan trenutak kada se na fotografiji može jasno vidjeti predstavljanje makete Spomenika revolucije Josipu Brozu. Mi smo u zbirci poklona pronašli istu maketu sa pratećim spomenikom i potom imamo fotografije nazočnosti Josipa Broza prilikom otkrivanja spomenika i polaganja vijenaca, tako da imamo cijelu jednu kronologiju”, ističe Brlek.

“U tom smislu bih kao jedan posebno  meni dragi predmet istaknula žrvanj kao dječji rad učenika iz Osnovne škole Lučelnica koji su izradili Josipu Brozu Titu za njegov 73. rođendan“, kaže Brlek.

Prema njezinim riječima, u toj su zbirci najzanimljiviji upravo oni predmeti koji Josipa Broza otkrivaju kao običnog čovjeka, a ne kao komunističkog čelnika.

“Tako da u tom segmentu ja vjerujem da će posjetitelji koji će ovu zbirku po prvi puta moći vidjeti 23. svibnja ove godine, a biti će izložena u vili Kumrovec, dakle to je dan kada u Kumrovec dolazi nekoliko tisuća ljudi uz obilježavanja Dana mladosti i radosti, i zasigurno će u javnosti pobuditi interes jedan set šalica za crnu kavu na kojem  se nalaze motivi životinja, a mi znamo da je Josip Broz bio lovac i ono što je posebno zanimljivo, Josip Broz je bio član lovačkog društva “Srndač” iz Zagorskih sela, tako da i samim time otkrivamo Josipa Broza kao običnog čovjeka, da tako kažem”.

Darovi kolektiva, izaslanstava, državnika…

Tu su i brojni darovi velikih tvorničkih kolektiva Josipu Brozu Titu, poput bravarskih alata, srebrnog pribora za jelo s inicijalima Josipa Broza, dar tvrtke Kordun, ili srebrne čizmice, dar nekadašnjeg obućarskog diva Borovo.

U zbirci su i predmeti koje je Tito na dar dobio od stranih izaslanstava, ali i državnika i drugih povijesnih ličnosti. Pažnju privlači golema slonovska kljova, dar tadašnjeg predsjednika DR Konga ili maketa Apolla iz 1969. godine koju je dobio za posjeta Američkom paviljonu na Zagrebačkom Velesajmu.

“Isto tako bismo istaknuli kljovu afričkog slona koja ulazi u jednu priču zasigurno intrigantnog predmeta, tu je jedan zbir kristalnih vaza, jedna od njih je izrađena u Rogaškoj Slatini, i danas poznatom mjestu koje vezujemo uz kristal. Isto tako bismo mogli spomenuti i figurice izrađene u murano staklu, potom od umjetnički važnijih eksponata to su čaše u slonovoj kosti”, nabraja Brlek.

No, relevantni podaci o porijeklu svih tih predmeta, odnosno darovateljima, još nisu potpuno poznati jer je u tijeku stručna obrada zbirke te će se tijekom sortiranja i istraživanja točne informacije vezane uz dio predmeta tek utvrditi.

Predmeti izvan konteksta tržišne vrijednosti

U jednu se ruku, kaže Brlek, može govoriti i o komercijalnoj vrijednosti zbirke. “Ako govorimo o srebrnom bešteku, sasvim je jasno da on ima i određenu financijsku vrijednost. Isto tako, ako govorimo o skulpturama koje potpisuje Antun Augustinčić, dakako da možemo govoriti i o nekakvim tržišnim vrijednostima”.

Ipak, kako ističe, iako su često upiti vezani uz komercijalnu vrijednost zbirke, ona je u ovom slučaju u drugom planu.

“Kada govorimo o procjeni tržišne vrijednosti doniranih predmeta, nemoguće ju je zapravo realno izjasniti iz razloga jer ti predmeti su izvan konteksta tržišne vrijednosti, obzirom da su to predmeti pokloni Josipu Brozu Titu”, naglašava Brlek.

Predmeti su, naglašava, u vrlo dobrom stanju i stručni tim Muzeja Staro selo Kumrovec trenutačno radi na tome da u korektnom stanju po prvi puta budu izloženi javnosti 23. svibnja.

Na djelu manji preparatorski posao

Velik dio zbirke još je neraspakiran i dobili smo uvid samo u dio predmeta koji će na Dan mladosti u cijelosti biti izložen pogledu javnosti. Potrebe za većim restauratorsko-konzervatorskim pothvatima, s obzirom na stanje predmeta, nema. Na djelu je preparatorski posao – raspakiravanje predmeta, sortiranje po skupinama i čišćenje.

Zbirka je, naglašava Brlek, prije svega važna za njihov Muzej zbog toga što obogaćuje i nadopunjava od ranije postojeći fundus, odnosno zbirku poklona iz vile Kumrovec, rezidencije Josipa Broza Tita, koju posjeduju otprije, a kako bi se istraživanjem utvrdile umjetničke, dokumentacijske i povijesne vrijednosti predmeta.

“Upravo je važnost da je ta zbirka smještena u Muzeju, kako bi se našim daljnjim poslovima i istraživanjima saželi podaci i konkretizirali oko predmeta koje želimo čuvati i danas i sutra”.

Od 23. svibnja predmeti izloženi očima javnosti

Od 23. svibnja nadalje, zbirka će se moći vidjeti u vili Kumrovec, za čije otvaranje već duže vrijeme vlada veliki interes.

Prošle je godine bila otvorena za Dan mladosti, no bila je prazna. Djelatnici Muzeja Staro selo Kumrovec, uz pomoć radnika angažiranih u sklopu javnih radova, ove su godine raščistili velik dio zapuštenog prostora oko jednako tako zapuštenog objekta, u kojem će se do daljnjega ova zbirka moći vidjeti, čime će taj prostor napokon biti stavljen u funkciju i obogaćen.

Zdenac radosti u funkciji

Kako naglašava načelnik općine Dragutin Ulama, ponovno je uređen i stavljen u funkciju Zdenac radosti, zdanje iz 80-ih godina prošlog stoljeća, u koje je ugrađeno oko 500 mozaika koje su izradila djeca iz svih republika i pokrajina bivše države i kojim se na neki način, kako kaže, također zaokružuje priča o Kumrovcu.

“Ona će biti otvorena jedno vrijeme i sada razmišljamo o načinu na koji Titovu rezidenciju prijaviti i na EU fondove ili druge mogućnosti  osim Ministarstva kulture i Ministarstva turizma gdje možemo pronaći neke mogućnosti financiranja obnove i revitalizacije tog objekta”, kaže Vlasta Krklec, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja.

“Suradnju imamo i sa Istorijskim muzejem u Beogradu, koji su i lani imali jednu gostujuću izložbu kod nas i na tragu toga postoji mogućnost da dobijemo, da li razmjenom ili otkupom, iz tih muzeja i ostale predmete koji se odnose na zbirku vezanu uz Josipa Broza Tita”, dodaje Krklec.

Stvari ipak kreću prema naprijed

U planove i projekte vezane uz revitalizaciju objekata koji se vežu za činjenicu da je Josip Broz Tito rođen i odrastao u Kumrovcu te stvaranje ‘brenda’ Kumrovca u tom smislu, aktivno je uključena i Općina Kumrovec.

Sudjelovali su, kako kaže načelnik Općine Dragutin Ulama, i na nedavnom sastanku s predstavnicima Državnog ureda za upravljanjem državnom imovinom (DUUDI), na kojem je s njihove strane rečeno kako bi, s obzirom na propali posljednji natječaj vezan uz rezidenciju, najlogičnije bilo da se objekt ponovno prebaci u ingerenciju Muzeja Hrvatskog zagorja te da se donirana zbirka izloži u tom prostoru.

DUUDI se, kaže Ulama, tada s time složio, a Općina je na sebe preuzela rješavanje problema uređenja prometnica oko objekta. U procesu je i rješavanje pitanja dotrajale i derutne javne rasvjete.

Nešto se, kaže, u Kumrovcu po tom pitanju napokon kreće prema naprijed. “Kad se stvari pokrenu s najviše razine, mi tu na lokalnoj razini vrlo brzo rješavamo te stvari i te probleme”, zaključuje Ulama.

Izvor: Al Jazeera