Opasni savjeti ‘alhemičara’ sa interneta
Piše: Mario Pejović
Razvojem interneta i popularizacijom društvenih mreža otvoren je put svim korisnicima da javnosti širom svijeta iznesu svoje stavove. Među takvim korisnicima su i razni “stručnjaci” koji svoja uvjerenja prezentiraju čitaocima i gledaocima kao činjenice, nerijetko napadajući savjete ljekara i farmaceuta, iako one nisu utemeljene na naučnim studijama, odnosno ne posjeduju obrazovanje iz oblasti za koje daju savjete.
Doktor Vedad Herenda, specijalista interne medicine Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, navodi da su takvi “stručnjaci” izuzetno opasni po zdravlje osoba koje ih prate.
Neozbiljni savjeti“Budući da sam specijalista interne medicine i bavim se uglavnom hroničnim i neizlječivim bolestima, vrlo često sam u situaciji da moram educirati bolesnike i članove porodica i razuvjeravati ih u vezi nečega što su našli na internetu ili što su čuli od komšiluka”, kaže Herenda.
“Lista takvih informacija je ogromna, ponekad su savjeti koje dobiju nevjerovatno neozbiljni i u suprotnosti sa zdravim razumom”.
“Kada se takvi ‘savjeti’ čitaju, nekad se dobija dojam da živimo u srednjem vijeku te da je alhemija predmet na univerzitetu”.
Osim što se iz takvih savjeta može vidjeti nepoznavanje elementarnih naučnih činjenica, u oči upada i nevjerovatna arogancija autora, smatra Herenda. Kako kaže, stoljeća nauke zasnovane na činjenicama i studijama se jednostavno negiraju i kao validni se proturaju stavovi koji su, najblaže rečeno, sablažnjivi i suprotni nauci i zdravom razumu.
Specijalista interne medicine navodi da nije bitno da li su vakcine pomogle da se produži životni vijek stanovništva na Zemlji i da li su neke opasne bolesti u potpunosti eradicirane, nego je bitno mišljenje osobe bez medicinskog znanja koja je dovoljno uporna da svoju laž može izgovarati dovoljno dugo da ista počne poprimati obrise istine.
‘Plasiranje neistina’
Herenda kaže da je takvo plasiranje naučno neutemeljenih tvrdnji svojstveno svim društvima i državama, ali da neke države mehanizme kako da ograniče manipulacije činjenicama i fabrikciranje neistina.
“U Bosni i Hercegovini i na Balkanu čini se da ne postoji adekvatan mehanizam za tako nešto. Za primjer je dovoljno u Google utipkati ime Mekhi Torrabi”.
‘Elektronski mozak’Internet postaje prostor razuzdane mudrosti, informacija, glasina, nagovještaja, ogovaranja, debate, prostor nemarne interakcije i izvrtanja, istine, samoobmane, banalnosti, infobrbljanja, ocijenio je sociolog Koković.
“Bezrezervno uživanje u cyber prostoru dovodi do medijskog obrađivanja lažnih emocija, uključivanje pojedinca u “izmišljeni elektronski mozak” koji upravlja našim životima zahvaljujući medijima. Vrlo je verovatno da će ‘stručnjaci’ sa interneta postati sve popularniji, s obzirom da novije (tzv. ‘Y’) generacije imaju ‘raspršenu’ pažnju i površno gledaju na mnoge probleme, čemu svakako doprinosi razvoj tehnologije i medija. Imaju manje poverenja imaju u istinske autoritete nego u ‘pseudonaučnike'”, smatra sociolog Koković.
Sociolog Dragan Koković, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, kaže da su masovna kultura i mediji podstakli pojavu da znanja o medicini i zdravlju struje prema širokom auditorijumu, što dovodi do toga da korisnici interneta vjeruju “internet stručnjacima”.
“Taj preovlađujući trend sistematizovan je u čuvenom sloganu da se u medicinu svi razumemo”, ocijenio je profesor Koković.
Plašt popularizacije “ekspertskih znanja” o medicini putem interneta može biti veoma opasan ako ljudi misle da ta površna informiranja mogu predstavljati zamjenu za ozbiljnija upoznavanja i suočavanja sa pitanjima zdravlja, smatra sociolog iz Novog Sada.
“S pravom lekari sumnjičavo gledaju na popularizatorsku ulogu interneta i drugih medija, odnosno onoga što se servira i nudi širokoj javnosti o ishrani, zdravlju i bolestima, pa i o samoj medicini”.
Internista Herenda navodi iskustva iz prakse koja pokazuju da među pacijentima vlada trend teorija zavjera usmjerenih ka medicini i farmaciji, zbog čega pacijenti često odbijaju savjete stručnjaka ili žele da probaju alternativni način liječenja.
Blaćenje profesije
On smatra da tome pogoduje činjenica da živimo u turbulentnom području koje je često bilo žrtvom raznih urota i zakulisnih igara. Herenda dodaje da se neke nečasne radnje pojedinaca iz svijeta medicine i farmacije koriste kao argument za blaćenje cijele profesije.
“Tome pogoduje i pasivnost stručnih i naučnih tijela koje se slabo ili nikako oglašavaju kada se od njih očekuje da zaštite ako ne svoje članove, onda barem čast nauke i zdrav razum”.
Herenda kaže da prije ili kasnije svi pacijenti okrenu leđa “ekspertima sa interneta” i upute se pravim i priznatim stručnjacima.
“Žalosno je samo kad to bude prekasno i kad nastupe teške i neizlječive posljedice”, dodao je stručnjak sarajevskog Kliničkog centra.
Moralna panika“Zahvaljujući ekspanziji interneta, a posebno blogosfere koja postaje sve popularnija, možemo očekivati da se i kod nas sve više pojavljuju ‘internet eksperti’, a i sada su neki prisutni”, ocijenio je sociolog Koković.
Prema njegovom mišljenju, ključnu ulogu igra komercijalizacija.
U regiji je situacija specifična zato što živimo u dobu neizvjesnosti i praznine, pa je povodljivost ljudi za površnim informacijama koje nudi internet sve veća, smatra Koković.
“Stvara se svojevrsna moralna panika i panika u vezi sa zdravljem ljudi (npr. pitanje vakcinacije dece), što donosi veliku štetu ozbiljnom i stručnom pogledu na zdravlje i medicinu”.
Herenda smatra da veliki broj onih koji pokušavaj neargumentirano davati mišljenja i savjete, koji mogu dugoročno naškoditi drugim ljudima, nisu u suštini svjesni šta rade.
U svemu tome su najgori oni koji koriste tuđu muku i nevolju za zaradu i ličnu korist, ocjenjuje stručnjak interne medicine.
Takvo ponašanje je ohrabreno i sporom i neadekvatnom reakcijom institucija sistema čiju pasivnost ovi grabežljivci imaju kao podstrek u svom nečasnom djelovanju, smatra Herenda.
Dvostruki standardi
“Da li mislite da se ti samoprozvani stručnjaci liječe svojim savjetima ili traže pomoć odgovarajućeg stručnjaka?”, upitao je on.
“Promocija nauke i struke nije na adekvatnom nivou što ima za posljedicu mentalni srednji vijek: vratimo se 250 godina unazad i eksperimentišimo na sebi i svojim bližnjima”.
Herenda navodi da takvo stanje može dovesti do teških posljedica uključujući i smrtne te dodaje da je medicina podijeljena u brojne specijalizacije upravo radi potrebe da se smanji broj grešaka.
Vjerovati da se bolest može dijagnosticirati i liječiti brzim samoobrazovanjem i konsultacijama nepoznatih i samoprozvanih stručnjaka na internetu nije samo naivno, već i opasno, upozorava stručnjak interne medicine.
“Internet je u nekih sferama života jednako opasan kao i minsko polje. I može ubijati jednako efikasno kao i mina”.
Izvor: Al Jazeera