Da li će utihnuti puške između Turaka i Kurda?
Piše: Waseemah bin Saleh
ANKARA – Iako je poruka kurdskog vođe Abdullaha Ocalana njegovim pristalicama, u kojoj ih poziva na održavanje vanrednog kongresa s ciljem donošenja odluke o odlaganju oružja, naišla na pozdrave turske javnosti i kurdske zajednice, to nije zaustavilo optužbe i zahtjeve na obje strane da se dokaže namjera kroz konkretne korake za uspjeh mirovnog procesa.
Turski i kurdski posmatrači smatraju da je Ocalanov poziv, uprkos svim razlikama u mišljenju oko pojedinih detalja, od izuzetne važnosti i predstavlja najavu novog razdoblja.
Sirri Sureyya Onder, zastupnik iz reda prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP), tokom novinarske konferencije, na kojoj su učestvovali i zamjenik premijera Turske Yalcin Akdogan i ministar unutrašnjih poslova Turske Efkan Ala, pročitao je Ocalanovu poruku objavljenu u subotu.
Izvršni odbor Unije kurdskih zajednica (KCK) u svojom saopštenju opisuje Ocalanov poziv kao „historijski korak“, te zahtijevaju od turske Vlade da pokrene inicijativu i ponudi iskrene pokazatelje o namjeri za uspjeh mirovnog procesa.
Duh mirovnog procesa
U saopštenju se traži od turske Vlade da „povuče paket zakona o unutrašnjoj sigurnosti“ s obzirom da ne odgovara duhu mirovnog procesa. Također su iznesene i optužbe na račun Vlade zbog izbjegavanja implementacije kurdskih zahtjeva. Odbor je tražio da se njihovim zvaničnicima dozvole razgovori sa Ocalanom u skorijoj budućnosti.
Predsjednik HDP-a Selahattin Demirtas smatra da je „odlaganje oružja rezultat kurdske borbe, a ne velikodušnosti turske Vlade.“
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je na konferenciji za novinare da su Ocalanovi pozivi dobri, što znači da je došlo vrijeme za stavljanje tačke na kurdsko mirovno pitanje. Međutim, upozorava na to da se kurdski lideri ni ranije nisu pridržavali dogovora, te se pita hoće li njihov stav imati refleksije na terenu uoči parlamentarnih izbora?
Prema mišljenju savjetnika turskog premijera, poziv Ocalana upućen je još 4. februara, no opozicija je spriječila kurdske lidere na planini Qandil da objave tačno vrijeme objavljivanja.
Erdogan je kritizirao kontradiktorne reakcije kurdskih strana na poziv Ocalana. Smatra kako je to pokazatelj nedostatka konzistentne politike na njihovoj strani, te ih je pozvao da se preispitaju prije nego što takav zahtjev upute turskoj Vladi.
U pogledu očekivanja da turska vojska odloži svoje oružje kada to učini i Kurdska radnička partija (PKK) kaže da je to „nerealno“, te je naglasio da je oružje u rukama turske vojske sredstvo da se osigura sigurnost i mir.
S druge strane, turski premijer Ahmed Davutoglu opisao je Ocalanov poziv kao otvaranje puta pred demokratskom politikom i obilježavanje nove faze, rekavši: „Od sada pa u buduće, naša omladina neće se boriti jedni protiv drugih na ulicama i planinama.“
Izdajnički dokument
Pojedini parlamentarci opozicione Republikanske narodne partije (CHP) podržali su proces razoružavanja, dok potpredsjednik kluba opozicijske Stranke nacionalnog pokreta (MHP) Oktay Vural opisuje zajedničko saopštenje o odlaganju oružja kao „izdajnički dokument“ protiv Republike, nacije i turske domovine. Optužio je Vladu za prikrivanje te izdaje kroz pokazivanje uspjeha u razoružavanju Kurdistana.
Prema mišljenju savjetnika turskog premijera, poziv Ocalana upućen je još 4. februara, no opozicija je spriječila kurdske lidere na planini Qandil da objave tačno vrijeme objavljivanja.
Prema riječima turskog zvaničnika za Al Jazeeru „težina Ocalanovog liderstva“ slomila je tu opoziciju. Međutim, upozorava da ne treba očekivati previše po pitanju razoružavanja, jer, kako smatra, „ne možemo očekivati da će PKK odmah odgovoriti na poziv svoga vođe Ocalana, sve dok je aktuelno pitanje ISIL-a,.“
Ocalan je predvodio oružane pobune ispred PKK-a gotovo dva desetljeća prije nego što su ga turski komandosi uhapsili u Keniji 1999. godine i vratili avionom u Tursku. Osuđen je na smrtnu kaznu, ali je kazna potom preinačena na doživotni zatvor.
No ističe da na duge staze, naročito nakon što se region stabilizira i Kurdi uvjere u mogućnost ostvarivanja svojih zahtjeva kroz političku borbu „može doći i do potpunog odlaganja oružja.“
Kurdski manevar
S druge strane, kurdska novinarka i publicistkinja Semra Polat kaže da je paket zakona unutrašnje sigurnosti bitan za cijelu Tursku, i ne tiče se samo mirovnih pregovora kako bi se postavio kao uslov za razoružavanje.
U svom razgovoru za Al Jazeeru negirala je mogućnost da poziv Ocalana predstavlja kurdski manevar, te smatra da bez obzira na to kakvi su bili raniji stavovi lidera PKK-a, ne treba ih uzimati kao stavove kurdskog naroda koji uistinu podržava mirovni proces i teži ka njegovom uspjehu.
Istakla je da paket unutrašnje sigurnosti, zbog kojeg se u turskom Parlamentu i danas vode rasprave, daje ovlasti turskoj policiji da pretresa sumnjive osobe uz usmenu dozvolu sudske policije, te se zabranjuje upotreba pirotehnike, metalnih predmeta, kamenja i molotovljevih koktela na demonstracijama. Kao i da se prema novom paketu zakona zabranjuje potpuno ili djelimično prekrivanja lica s ciljem sakrivanja identiteta prilikom protestnih šetnji ili demonstracija, što povlači kaznu od godinu do pet godina zatvora.
Važno je napomenuti da je Ocalan predvodio oružane pobune ispred PKK-a gotovo dva desetljeća prije nego što su ga turski komandosi uhapsili u Keniji 1999. godine i vratili avionom u Tursku. Osuđen je na smrtnu kaznu, ali je kazna potom preinačena na doživotni zatvor. Od tada se Ocalan nalazi u turskom zatvoru na otoku Imarali.
Izvor: Al Jazeera