Sarajevo: Najljepši vrtići oduzeti djeci i dati ambasadama

U Sarajevu se vrtići grade u prolazima zgrada i pored prometnih ulica (Al Jazeera)
U Sarajevu se vrtići grade u prolazima zgrada i pored prometnih ulica (Al Jazeera)

Piše: Mario Pejović

Na mladima svijet ostaje. Ili tako barem kaže stara poslovica. No, situacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine ukazuje da mališani nisu na vrhu prioriteta onih koji donose bitne odluke.

U Sarajevu se svakodnevno otvaraju vrtići i igraonice upitnog “porijekla” i kvalieta za odgoj najmlađih stanovnika grada, često u privatnim kućama i prostorima smještenim u stubištima zgrada, grade se novi u prolazima, bez adekvatnih otvorenih prostora za igru, a zbog nedostatka novca u državnim kasama, nisu obnovljeni vrtići devastirani tokom ratnih godina.

Kao da sve to nije dovoljno, gradu s hronično malim kapacitetima za predškolski odgoj vlasti su odlučile oduzeti neke od najljepših vrtića i dati ih na korištenje stranim ambasadama.

Smještaj djece u “državnom” vrtiću roditelji gotovo da i ne planiraju, a najviše su takvom praksom pogođena djeca. Narcisa Piknjač-Biščević je majka djevojčice koja ide u privatni vrtić, a njen mlađi sin bi ove godine trebao također krenuti u vrtić.

O “državnom” vrtiću, kaže, nije ni razmišljala, između ostalog i zbog ograničenog broja mjesta te određenih lista prioriteta, što znatno otežava upis u takve vrtiće. To ograničenje je velikim dijelom posljedica neobnovljenih devastiranih i iznajmljenih vrtića, smatra ona.

‘Siva zona’ i mala dvorišta

Prilikom raspitivanja o dostupnim vrtićima je nalazila i na one koji su smješteni u privatnim kućama u kojima žive kompletne porodice, prostore s malim dvorištima, koja su djeca prisiljena dijeliti s ukućanima, ili je nailazila na neuvjetne objekte koji se vode kao igraonice, iako imaju istu funkciju kao vrtići.

Iznajmljeni vrtići

Mirjana Jovanović-Halilović kaže da je šest sarajevskih vrtića i objekata ustupljeno, ili bilo ustupljeno na korištenje stranim ambasadama. Vrtiće “Radost” i Aladinova lampa” je više od 15 godina koristila Ambasada Njemačke, a koji su sada ustupljeni privatnoj ustanovi “Montessori House”. “Po čijem odobrenju i po osnovu kakvog ugovornog odnosa, nije nam poznato”, kazala je direktora JU “Djeca Sarajeva”.

Vrtić “M. Stojanović” koristi Francuska ambasada, dok je ambasada Vatikana smještena u vrtiću”Prvi koraci”. Ambasada Austrije je smještena u “Sjedište RO Centar”, dok je Kini ustupljen “Naša djeca”.

Objekt “Naša djeca” je 1997. godine s ciljem primarnog rješavanja pitanja njegove obnove i osiguravanja izvora finansiranja vrtića koji su tada bili u funkciji ustupio pod zakup Upravni odbor JU “Djeca Sarajeva”.

“Mislim da nijedno obdanište koje ne ispunjava uslove za rad nema dozvolu, jednostavno se vode kao igraonice i kao takve mogu ‘proći’, iako obavljaju sve funkcije vrtića, ali zapravo rijetko koje dobije dozvolu. Tu je nastala neka ‘siva zona'”, smatra Piknjač-Biščević.

Mirjana Jovanović-Halilović, direktorica Javne ustanove Djeca Sarajeva, pravnog nasljednika prijeratnih organizacija za predškolski odgoj i vaspitanje u sarajevskim općinama, kaže da je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine stranim državama iznajmilo neke od najboljih vrtića bez saglasnosti te ustanove ili Kantona Sarajevo.

Postojali su i postoje brojni pokušaji traženja pravne zaštite od relevantnih institucija Kantona Sarajevo, navodi ona, ali to do sada nije urodilo plodom.

“Nije nam poznato po kojem ovlaštenju, pravnom osnovu i čijem zahtjevu je izvršeno ustupanje ovih objekata ambasadama stranih država, ali je nezvaničan stav ovih institucija da se radi o državnom interesu”, kazala je Jovanović-Halilović.

Rad ‘na crno’ i ‘rupe u zakonu’

“Sva naša reagiranja u proteklom periodu pokazala su neslaganje s ustupanjem objekata – nekadašnjih vrtića ambasadama stranih država, pri čemu su JU Djeca Sarajeva i Kanton Sarajevo, kao njen osnivač, potpuno izostavljeni kod procesa ugovaranja takvog zakupa, o čemu su vođeni i sudski procesi, bez značajnije podrške viših instanci”, navodi Jovanović-Halilović.

Dodala je kako je neupitno da su upravo ti objekti prije rata bili najljepša i najugodnija boravišta sarajevskih mališana te da bi njihovim vraćanjem u funkciju predškolske djelatnosti, predškolski odgoj i obrazovanje u Kantonu Sarajevo bili znatno unaprijeđeni.

Iako je podnijeto mnogo pritužbe na određene objekte koji vrše ulogu vrtića, Lamija Husić, stručna savjetnica za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo, navodi da svi registrirani vrtići u Sarajevu ispunjavaju uvjete propisane odgovarajućim zakonom i podzakonskim aktima, koji su u potpunosti komplementarni s evropskim standardima.

Potvrdila je kako je u Registru predškolskih ustanova registrirano 19 takvih ustanova – JU Djeca Sarajeva te 18 ustanova u vlasništvu privatnih osnivača. Po njenim riječima, problem su neregistrirani vrtići.

“Vlasnici vrtića koji rade ‘na crno’ očigledno koriste ‘rupe u zakonu’ i bez odgovarajućih dozvola resornog ministarstva obavljaju rad. Međutim, i roditelji koji svoju djecu šalju u neregistrirane vrtiće dijelom su krivci za rad ovakvih vrtića, jer u vrijeme kada je moguće lako dobiti različite informacije roditeljima ne bi trebala predstavljati problem doći do informacije da li je neka predškolska ustanova registrirana ili ne”, kazala je Husić.

Pored ceste, između zgrada…

Podsjeća kako je resorno ministarstvo nadležno za vrtiće, ali ne i za igraonice.

Zakon i podzakonski akti koji reguliraju pitanje osnivanja predškolske ustanove ne tretiraju obavezu postojanja dvorišta, niti na kojem spratu zgrade i kuće može ili treba biti vrtić, dodala je Lamija Husić. Zbog takvih propisa, moguće je da se vrtići nalaze odmah pored prometne ceste ili između zgrada.

U Ministarstvu su svjesni činjenice da je nedovoljno razvijena mreža predškolskih ustanova, kaže Husić, ali ograničavajući faktor kada je u pitanju otvaranje novih vrtića u sastavu JU Djeca Sarajeva predstavlja nedostatak finansijskih sredstava.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na naš upit zašto je donesena odluka da se prostori u kojima su se nekad nalazili vrtići iznajmljuju stranim zemljama, koje u njima otvaraju diplomatsko-konzularna predstavništva.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO