Kardinal Puljić: Bosna i Hercegovina treba biti znak Evrope

Cijeli svijet je ponovo došao u Sarajevo, istakao je kardinal Puljić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Razgovarao: Harun Cero

Pripreme za najavljeni dolazak pape Franje u glavni grad Bosne i Hercegovine već uveliko teku, a povodom toga razgovarali smo sa poglavarom Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem.

  • Poštovani gospodine Puljiću, kako komentarišete najavu dolaska pape Franje u Sarajevo? O čemu ćete razgovarati s njim i koje stvari bi konkretno mogle utjecati na stanovništvo u Bosni i Hercegovini i regiji?

Reakcija na Papin dolazak je već tu. Cijeli svijet je ponovo došao u Sarajevo i zapravo je cijeli svijet shvatio da Sarajevo i Bosna i Hercegovina nisu zaboravljeni, nisu otpisani. Papa ne želi da se to desi i on je zapravo naglasio da dolazi kao glasnik mira. Sa Papom ću biti već u ovom mjesecu, jer je on sazvao konzistorij, sjednicu sa kardinalima, i nakon te dvodnevne radne sjednice održat će se svečanost biranja novih kardinala. Na tom konzistoriju ću razgovarati sa Papom. Jasno je da je u pitanju osobni razgovor, ali dio će biti i teme općeg značenja. Papa je već najavio teme općeg značenja. To su mir, solidarnost i realnost. I onda na poseban način, kao pastir ove crkve, dolazi da ohrabri bosanskohercegovačku Rimokatoličku crkvu.

  • Nedavno ste imali sastanak s poglavarom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseinom Kavazovićem, koji je istakao da muslimani u Bosni i Hercegovini s radošću očekuju posjetu pape Franje. Je li to, zapravo, pokazatelj da je dolazak Pape velika stvar za sve vjerske zajednice, ne samo u ovoj zemlji nego i u regiji?

Gospodin Kavazović je došao meni u posjetu da mi čestita 20 godina mog kardinalstva, a bila je koincidencija da je papa Franjo baš u ovom trenutku najavio svoj dolazak, tako da je ta tema bila nezaobilazna. Izrazio je zadovoljstvo time što papa Franjo zauzima ispravan stav prema muslimanima i svim pripadnicima drugih vjeroispovijesti. Glavna poruka Pape je da moramo jedni druge uvažavati i poštivati, a on je poznat po tome da ima posebna osjećanja prema zemljama koje trpe i koje su stradale. Međutim, vidimo da smo nakon rata postali rubni na svijetu i čim se ne puca, svijet smatra da je situacija stabilna. To je navelo Papu da dođe u ovu zemlju i da je ohrabri da ona konačno stane na noge. On je, kao vjerski poglavar, moralni autoritet, a pri svojim posjetama nikada ne zaobilazi državne strukture. 

  • Možete li uporediti dolazak pape Franje sa dolaskom pape Ivana Pavla II?  Tadašnji Papa je posjetio Bosnu i Hercegovinu u turbulentno vrijeme, odmah nakon rata. Njegov dolazak davao je novi tračak nade ratom napaćenoj i razrušenoj zemlji. Po izlasku iz aviona, poljubivši bosanskohercegovačku zemlju, blagoslovio je sve njene ljude, pozvavši ih na trajno zalaganje za mir na ovim prostorima. Nakon toga je prisustvovao misi u Sarajevskoj katedrali. “Mir će pobijediti ako svi budu znali raditi u istini i pravdi, idući istovremeno ususret zakonitim očekivanjima stanovnika ovih krajeva koji u svojoj složenoj raznolikosti mogu postati znakom za čitavu Evropu”, rekao je tada Papa… I danas je situacija u Bosni i Hercegovini turbulentna. Je li Papina želja ostvarena, je li Bosna i Hercegovina postala znak za čitavu Evropu?

Papa Ivan Pavao II je došao kad je strašno turbulentno bilo u Bosni i Hercegovini i on je upravo sve svoje moralne sile, duhovne, upotrijebio da se rat, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u regiji – zaustavi. Dovoljno je reći da se on tada javno za mir u Bosni i Hercegovini zauzimao 263 puta.

Međutim, sadašnji Papa dolazi kada je turbulentno ne samo u Bosni nego u cijelom svijetu. On zapravo želi iz Bosne i Hercegovine, zemlje koja je u prošlosti imala strašno iskustvo rata, da pošalje poruku mira cijelom svijetu. Mislim da je Sarajevo evropski Jerusalem, kao što je rekao papa Ivan Pavao II. Papa Franjo želi da Sarajevo bude uporište mira.

Bosna i Hercegovina treba biti znak Evrope, ali, nažalost, ona  to još nije postala. Evropa se ujedinjuje u svojoj raznolikosti i ona treba da pomogne Bosni i Hercegovini da bude ujedinjena u svojoj različitosti i jednakopravnosti. Potrebno je da se ono što proklamira cijeli svijet, počevši od Ujedinjenih naroda, ugradi i u ovu sredinu, hajmo reći da ova zemlja bude paradigma opstanka Evrope kao zajednice.

  • Vi ste već dugo poglavar katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, tačnije od 1991. godine, kada vas je 7. decembra 1990.  papa Ivan Pavao II imenovao vrhbosanskim nadbiskupom. Možete li nam reći je li se i na koji način promijenila saradnja između vjerskih zajednica Bosni i Hercegovini i postoji li još prostora za napredak?

Mogu za sebe reći da nisam promijenio nijedan detalj svog djelovanja. Nastojim da vrata za kontakt uvijek budu otvorena. I kada se pucalo, kada su se održavali razni tajni sastanci, ja nisam odustajao od toga. Smatrao sam i sad smatram da nama drugog puta nema, a često sam bio uvjetovan javnim mnijenjem i danas često to dominira. Javnost i politička djelatnost dirigira kako se moramo postaviti u našoj stvarnosti. Međutim, unatoč tim vanjskim, javnim elementima, mi kao učitelji vjere i morala moramo pratiti Božji put. U biti, mi zastupamo prava čovjeka i dostojanstvo čovjeka. Ako budemo na tom putu, nećemo se dugo tražiti. Ako se politika upetlja, onda to ne valja. U proteklih 20 godina je u odnosima vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini bilo uspona i padova, ali mi nikada nismo odustajali.

  • Više puta ste bili u Vatikanu. Možete li nam opisati kako izgleda jedan sastanak kardinala i koje su teme tih sastanaka?

Evo već 20 godina sam kardinal i kada god smo imali te naše susrete, sa Papom se razgovaralo o više tema. Kada se mi kardinali sastanemo, imamo mogućnost da razmijenimo stavove i držimo govor. Kad kažem govor, ne mislim na predavanje, nego imamo ograničeno vrijeme govora. Možemo ostaviti i pismeni doprinos našeg mišljenja. Drugi način razgovora je konkretno kada se održavaju te sinode na koje nas Papa poziva, gdje se raspravlja o raznim temama. Imamo i posebne sastanke, kao naprimjer naše kongregacije nakon smrti pape, kada se spremamo za izbor novog pape. Kada je Benedikt XVI odstupio sa dužnosti, mi smo se osvrnuli na njegov rad u vremenu kada je bio papa. Kongregacije su, dakle, puno izazovnije i vidim da je ovaj sadašnji Papa uzeo u obzir te naše sugestije.

  • Dugo se čeka na odluku Vatikana da proglasi bosanskohercegovački grad Međugorje svetištem. Zbog čega se to do sada nije dogodilo?

Bio sam član međunarodne komisije koja je bila zadužena za Međugorje. Ta komisija je završila svoj rad. Naš zadatak je bio ispitati. Mi smo rezultate, pod zakletvom tajne, predali Kongregaciji za nauk vjere. Sada oni proučavaju to što smo mi istražili i oni su ti koji će donijeti zaključak. Kada će zaključak biti donesen, ne ovisi o nama.

  • Šta crkva kojom vi rukovodite radi da bi došlo do istinskog pomirenja u Bosni i Hercegovini i regiji i šta očekujete od ostalih religijskih zajednica da urade po tom pitanju?

Ovdje bih razlikovao rad ad intra i ad extra (unutrašnji i vanjski). Unutar crkve mi moramo probuditi svijest da snaga pomirenja mora poći od unutarnjeg praštanja i oslobađanja. Vrlo je važno da mi unutar svoga zajedništva shvatimo da moramo biti slobodni od svake mržnje i predrasuda i to je jedan proces koji se odvija pažljivo. Svako brzopleto pomirenje zapravo nije istinito.

Ad extra djelovanje podrazumijeva međusobno komuniciranje nas u vrhu religijskih zajednica u kojima tražimo zajednički put upravo za tu istinu. Istinu mora svatko sam priznati i ona mora imati pravo ime. Svaki zločin nazvati pravim imenom. Mora se priznati da vjerske zajednice do sada nisu imale snage za to, jer politika želi izmanipulirati žrtve rata. Politika želi od toga napraviti mitologiju. Treba imati hrabrosti i u javnosti stvoriti mentalitet poštivanja svih žrtava. Kada to stvorimo, mi smo stvorili povjerenje. To je jedan proces od kojeg ne smijemo odustati. Ima nekih planova koje ja sada ne bih još iznosio dok ne vidim kolika je mogućnost da se oni stvarno provedu. Moramo da kažemo da je ovdje bio zločin, ali ne smijemo od toga praviti mitologiju. Suđenje prepuštamo nadležnim organima. Iskreno, ljudski sud je ograničen, Božji je glavni.

Vjerske zajednice, nažalost, nemaju zajedničko polazište i to svima treba da bude jasno. Koliko god sam ja po rođenju Hrvat i po vjeri katolik, moje je temeljno katoličko i to katoličko bi trebalo uticati na ovo hrvatsko. Ali ne može mi biti važnija hrvatska politika od katoličke crkve.

  • Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine provodi istragu o ratnim zločinima čije su žrtve bili katolički svećenici, kao i hrvatsko stanovništvo s područja Prijedora, a glavni državni advokat Goran Salihović o tome je u utorak izvijestio banjalučkog biskupa i predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Franju Komaricu. Smatrate li da je sveukupan proces istrage ratnih zločina u Bosni i Hercegovini na nivou? Jeste li zadovoljni?

Činjenica je da začuđuje to što je 20 godina trebalo da se pokrene proces za ta dva svećenika, jednog u Prijedoru i jednog u župi Ravskoj, gdje sam ja nekada bio župnik. Taj drugi je bio jedan od mojih učenika i trebao je da bude jedan od mojih nasljednika. Mi smo iz privatnih kontakata saznali kako se to dogodilo, ali smo začuđeni da reakcija nije bila mjerodavna.

Nažalost, nismo još stvorili jedan pravni sustav koji će biti oslobođen od političkog uticaja. Kao prvo, međunarodna zajednica to nije uradila, jer Haški sud nije pravni sud nego politički, i to je problem. Odustao sam od prozivanja nekih instanci, ali argumente sigurno imam.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Papa Franjo njeguje blizinu sa siromašnima i na njih je je posebno osjetljiv, rekao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, dodajući da Papa gaji posebne simpatije prema Bosni i Hercegovini.

Published On 02 Feb 2015

Reisu-l-ulema je rekao kardinalu Vinku Puljiću da se obradovao najavi posjeta pape Franje te dodao kako su poglavari Katoličke crkve dragi gosti u toj zemlji.

Published On 03 Feb 2015

Novi papa katoličke crkve – Franjo, prvog dana nakon izbora prvi je put molio s kardinalima i susreo se s vjernicima. Njegova inauguracija će biti 19. marta, a u nedjelju predvodi misu u bazilici svetog Petra. Uživo iz Vatikana za Al Jazeeru je govorio kardinal Vinko Puljić.

Published On 14 Mar 2013
Više iz rubrike TEME
POPULARNO