Strip i dalje živi na Balkanu

Domaći autori često rade za strane izdavače (EPA)
Domaći autori često rade za strane izdavače (EPA)

Piše: Mario Pejović

Strip, deveta umjetnost koja čitatelju priču predstavlja u vidu niza prizora, na Balkanu ima dugu tradiciju. Iako često smatran dječijom razbibrigom, čak i današnja siromašna vremena je teško naći stariju publiku koja s vremena na vrijeme ne voli prelistati nove dogodovštine nacrtanih heroja.

Teška ekonomska situacija i brojni administrativni problemi su proteklih godina na koljena srozali druge vidove umjetnosti, male kino sale skoro da više ne postoje, knjižare i izdavači muku muče da za relativno male novce prodaju neku knjigu, a zbog piraterije i kompliciranosti zaštite autorskih prava na muziku kao stil života se odlučuju samo najhrabriji.

Sa druge strane, često podcijenjen, strip na Balkanu uporno opstaje.

Vuk Marković iz novosadske izdavačke kuće Komiko, posvećene objavljivanju stripova, kaže da strip u Srbiji protekle decenije doživljava pravu renesansu. Kako kaže, broj izdanja, izdavača i prosječni tiraž bilježe nagli rast, pogotovo u zadnjih pet godina, tako da se u toj zemlji svakog dana objavi po jedan strip.

Rad za Marvel

Sarajliji Enisu Čišiću se crtanjem za Marvel ispunio san velikog broja strip autora. Kako kaže, imao je priliku raditi sa domaćim autorima na različitim projektima, gdje su sami sebi postavljali rokove, što je drugačije kad se radi za velikana svijeta stripa.

“Marvel je industrija. Sve je precizno, brzo i efikasno. Poštuju tvoj talent, trud i rad, a na autoru je da ne kasni i da daje 100 posto”.

Iako se strip izdavaštvo u Hrvatskoj bori sa ekonomskom krizom koja je zahvatila sve slojeve društva i cjelokupnu ekonomiju, u toj zemlji je sve više izdavačkih kuća, dodao je Zlatko Platužić iz đakovačke strip knjižare Babilon.

Male naklade

Ipak, on napominje da su naklade pojedinih izdanja vrlo mala, pogotovo takozvanih kolekcionarskih izdanja u tvrdim koricama.

“Tu se radi o nakladama od 250 do 1.000. S tim da treba reći kako je puno više onih ispod 500 komada po naslovu”, rekao je Platužić.

Enis Čišić, Sarajlija koji crta za veliki američki Marvel, naglašava da je situacija u svijetu stripa, kao i u mnogo čemu drugome, u Srbiji i Hrvatskoj mnogo bolja nego u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovom iskustvu, u BiH veći izdavači nisu zainteresirani za izdavanje stripova, ne postoje domaća strip izdanja, odnosno postoji samo mali broj entuzijasta koji se sami moraju finansirati.

Upravo zbog toga su domaći autori prisiljeni sreću tražiti u inostranim angažmanima, što nije strano nijednoj zemlji u regiji.

“U Srbiji živi više od 30 profesionalnih autora stripa koji rade isključivo za inostrane izdavače i od toga veoma pristojno žive ovde. Autori koji rade isključivo za srpsko tržište teško mogu da obezbede egzistenciju isključivo od rada na stripu, jer su tiraži nedovoljni za ozbiljniji prihod od jednog naslova”, rekao je Marković.

Zlatko Platužić iz strip knjižare Babilon kaže da izuzetno teško opstati na slobodnom tržištu bez podrške za izdavanje stripova. “Kod nas u Hrvatskoj se nakladnici trude dobiti potpore Ministarstva kulture, pojedinih gradova i od kad smo ušli u Evropsku uniju, tu su najizdašnije potpore iz raznih fondova EU”.

‘Bolji start’

Marković dodaje da i u svijetu stripa, kao i u brojnim drugim granama industrije, inostrani radovi imaju u startu bolju prođu kod domaćih čitatelja.

“Svakom domaćem naslovu i autoru teško je da postigne prodaju nekog stranog nagrađivanog dela. S druge strane, ne postoji nijedan iole kvalitetniji i završeni srpski strip ili grafički roman u poslednjih 20 godina koji nije i objavljen”, naglasio je član Komika.

Strip na Balkanu, smatraju ljudi iz struke, doživio je određene promjene proteklih decenija.

Kako kaže Marković, strip u Srbiji se iz kioska preselio u knjižare, a sadržaji su promijenjeni.

“Sada se manje rade komercijalni, zabavni stripovi, pa se i ne govori o ‘junacima’ i ‘superherojima’ u toj meri kao pre, već je težište uglavnom na literarnijim grafičkim romanima, likovno i literarno vrednim savremenim autorima, kao i nezavisnim, alternativnim i underground stripovima”.

Sa druge strane, u Hrvatskoj je italijanski izdavač Bonelli i dalje glavni na policama, kaže Platužić.

Još uvijek se dobro prodaju stari junaci Tex Willer, Zagor, Veliki Blek… ali su tu i Dylan Dog, Martin Mystere…

Nove generacije

“Nove generacije čitatelja su uglavnom vezane uz računala, igrice, filmove, pa i online stripove. Njima su svakako zanimljiviji Marvelovi super heroji, pa tako i DC-ovi, nego nekakvi likovi s Divljeg zapada”, ocijenio je Zlatko Platužić.

“Stara garda i dalje više voli francuske ili belgijske stripove, uz naravno koji talijanski Bonelli klasik”.

Uprkos problemima s kojim su suočeni i izdavači i crtači, Vuk Marković iz novosadskog Komika vjeruje da živimo u zlatnom dobu stripa.

“Strip je bio, sada je i biti će tu, među nama. Generalno, strip kao pojava, kao umjetnost nema početak ni kraj. On je jedna velika serija s beskrajem nastavaka koja nas vodi u bijeg od stvarnosti”, dodao je njegov kolega iz strip knjižare Babilon.

Prema mišljenju Platužića, “u stripu će uživati još mnoge generacije, bez obzira da li će ga čitati na papiru, monitoru, Googleovim naočalama ili kakvom čipu u glavi, nije važno”.

Strip nema kraj, kazao je on, tako da ćemo uvijek imati “nastavak u idućem broju…”

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Trećim dijelom, u kojem pišemo o Velikom Bleku, Kapetanu Mikiju, Asterixu i Taličnom Tomu, završavamo serijal tekstova o deset stripova koji su obilježili brojna djetinjstva u regiji.

27 Apr 2012
Više iz rubrike TEME
POPULARNO