Legalna prodaja ‘sivih’ automobila

Reizvoz kod većine uvoznika u Hrvatskoj, kaže struka, još nije uzeo previše maha (Reuters)
Reizvoz kod većine uvoznika u Hrvatskoj, kaže struka, još nije uzeo previše maha (Reuters)

Piše: Tomislav Šoštarić

U Hrvatskoj je prošle godine započela praksa tzv. jednodnevne registracije vozila. Radi se o poslovanju dijela auto-kuća koje se svodi na to da se uvežu automobili od proizvođača po jeftinijoj cijeni i potom prodaju u druge zemlje EU-a po višoj cijeni, koja se tamošnjem kupcu također isplati.

Razlika u cijeni je zarada, a posao je legalan upravo zbog prakse jednodnevne registracije vozila. Unatoč tome, to je svojevrsna ‘siva zona’ i auto-kuće o toj temi šute ‘kao zalivene’.

Naime, cijene automobila, bilo europskih ili, primjerice japanskih, posebno se određuju za svaku zemlju, a na njihovo određivanje utječe niz faktora, od poreza do standarda građana.

Cijene ovise o standardu, porezima…

Automobili u Hrvatskoj upravo su iz tih razloga među najjeftinijima u zemljama Europske unije pa se ‘dilerima’ isplati vozila uvesti i potom ih prodati na bogatija tržišta EU.

Kako objašnjava Darin Janković iz tvrtke Jato Dynamics, jednog od vodećih svjetskih dobavljača podataka iz automobilske industrije, cijene za Hrvatsku su niske iz više razloga – vrlo su visoka davanja na automobile, pritom se misli na trošarine i PDV od 25 posto, a u usporedbi s dobrim dijelom zemalja članica EU-a, primanja građana su relativno niska.

U obzir se, naravno, uzima i veličina tržišta.

Testni ili pokazni automobili

Jednodnevno registrirana vozila vani, kaže Janković, imaju status novog vozila, odnosno PDV se plaća u zemlji u koju je automobile uvezen.

“Kod nas se takvi automobili registriraju kao testni ili pokazni pa se na njih ne plaća PDV, a ako se automobile deregistrira u roku od mjesec dana, država vraća 96 posto plaćene trošarine, što je odlična odluka radi rent-a-car tvrtki”, kaže Janković.

Međutim, pri praksi preprodaje vozila u druge zemlje po višim cijenama, bitna je upravo jednodnevna registracija vozila jer, kako objašnjava Janković, hrvatski uvoznici imaju zabranu izvoza automobila uvezenih po ‘hrvatskim cijenama’ u treće zemlje.

Razlika u cijeni mala, ali količine znatne

“Upravo zato ponekad se automobili jednodnevno registriraju. Na taj se način principalu pokaže da je automobil prodan u Hrvatskoj, tako da on bude miran, a onda se automobile deregistrira te pošalje u treću zemlju. Ako su troškovi jednodnevne registracije niski, a uvozna cijena automobila u trećoj zemlji visoka, to se isplati – razliku podijele trgovac u Hrvatskoj te uvoznik tog automobila negdje u EU”, objašnjava Janković.

Što se zarade tiče, razlike u cijenama su, kako kaže Hrvoje Tomić, glavni urednik časopisa Autoklub, minimalne.

“Vjerojatno je na prosječnom automobilu riječ o iznosima od 50 do 100 eura, ali su količine u pravilu znatne. Samo u jednoj od preprodaja krajem prošle godine na taj je način trgovcu u EU isporučeno više od 200 automobila”, kaže Tomić.

Vozila se pritom, objašnjava, prodaju kao nova, jer da bi automobil u zemljama EU-a bio priznat kao rabljeni, mora biti stariji od šest mjeseci i imati pređenih najmanje 6.000 kilometara.

Pritom država nije oštećena jer u proračun uđe nešto novaca od trošarina, zarade i uvoznika, pa se prikupi i nešto od poreza i doprinosa. No, Janković naglašava da je to vrlo malo.

‘Pumpanje’ rezultata

A generalno gledajući, radi se o negativnom načinu zarade i ‘pumpanja’ rezultata, odnosno napuhavanja broja vozila prodanih u Hrvatskoj.

“Čini podatke o matičnom tržištu netočnima, od takve prodaje nitko nema koristi osim uvoznika, država uzima vrlo malo, ništa ne uzimaju dileri, nema zarade od servisa, osiguranja i svega ostalog”, nabraja Janković.

Ipak, Janković kaže kako reizvoz kod većine uvoznika još nije uzeo previše maha, pa stoga očekuje da ni neće. Za razliku od Slovenije, čijih je čak 30 posto tržišta činio reizvoz. No, napominje, i tamo se sada taj trend smanjuje.

Rabljena, ali bez kilometraže

Begić precizira kako se radi isključivo o poslovanju auto-kuća, a ne malih dilera rabljenih automobila te pojašnjava da se pritom ne radi o jednodnevnoj registraciji kao takvoj, nego o tome da trgovci registriraju vozila te ih u nekom roku, najčešće unutar 30 dana, odjavljuju iz registra, a dio vozila završi kod kupaca unutar EU-a. 

Sa stanovišta hrvatskih propisa, ta su vozila, kaže Begić, rabljena jer su bila u registru vozila te se odjavljuju iz njega. Ali isto tako, takva vozila ne moraju imati prijeđenih kilometara.

Slovenija ‘rekorder’

Kako kaže Agan Begić iz agencije Promocija Plus, koja se između ostaloga bavi i istraživanjem tržišta, upravo Slovenija bilježi najveći udio odjavljivanja i iznosa vozila u druge zemlje EU-a i ova pojava tamo također traje od samog ulaska zemlje EU, premda se, kako kaže, intenzitet povećao u posljednjih nekoliko godina.

Prema podacima Promocije Plus, prošle je godine hrvatsko tržište novih vozila poraslo za 22 posto. No, sasvim sigurno u tome imaju udjela i vozila koja su ‘obrađena’ na ovaj način.

Ipak, Begić napominje da se ne radi o velikom udjelu s obzirom na ukupni volumen tržišta.

“Prema našim procjenama, udio ovih vozila koja su vlasnike pronašla u drugim zemljama je još uvijek vrlo nizak, kreće se do maksimalnih 3 do 4 posto. Za ovu se godinu može očekivati nešto veći udio, odnosno značajnija kontribucija ovih vozila na našem tržištu”, kaže Begić.

Proizvođači ne trpe štetu

Begić kaže kako ova praksa samim proizvođačima kratkoročno ne šteti, jer su dobili pravičnu cijenu vozila s hrvatskog tržišta koju su hrvatski trgovci platili prema cijeni koju je proizvođač utvrdio.

Stoga nema ni opasnosti da bi proizvođači na ovakvu pojavu mogli odgovoriti, primjerice, povećanjem cijene vozila.

Begić objašnjava da je hrvatsko tržište vrlo malo u europskim okvirima – 30-ak tisuća prodanih vozila u 2014. godini u Hrvatskoj, iako se radi o rastu, manje je od tri posto ukupne lanjske prodaje u EU, koja je iznosila 12 milijuna novih vozila.

“I naših par stotina vozila koja možda i završe u garažama izvanhrvatskih kupaca su poput kapi vode u kadi napunjenoj do vrha. Kad bi takva pojava bila izraženija, onda bi to mogla biti opasnost da proizvođači povećaju cijene svojih vozila s emitivnih tržišta, kao što su naše ili slovensko”, objašnjava Begić.

Slabljenje vlastite servisne mreže

Da opasnosti od toga nema smatra i Sandra  Mikulčić, urednica Auto priloga Večernjeg lista i magazina AutoStyle.

“Nije da šteti samim proizvođačima, ali vjerojatno se uvoznik za zemlju u koju ulaze takvi ‘sivi’ auti, buni zbog upadanja na njegov teritorij”, kaže Mikulčić.

Nered u trgovačkoj mreži

Tržište je lani, kaže Tomić, raslo za 22,1 posto, na 33.962 prodana automobila, ali za taj rast zaslužne su prije svega rent-a-car kuće, koje dižu prodaju već posljednje dvije-tri godine, zatim državne institucije sa 1.500 automobila i državni poticaji za eko-vozila, njih oko 500. Preprodaja, ocjenjuje Tomić, čini manje od pet posto tržišta.

Pritom ovakvo ‘pumpanje’ rezultata ne koriste sve auto-kuće i ne u značajnom iznosu, ali praksa šteti jer se, kaže Tomić, unosi nered u domaću trgovačku mrežu.

No, ona naglašava problem što s manjom prodajom novih automobila u Hrvatskoj, manje je i automobila koji će ići u ovlaštene servise.

“Proizvođači nekih marki takvu praksu uopće ne odobravaju, što znači i da se u Hrvatskoj reizvozom ne bave zastupnici svih marki. Reizvoz je legalan, ali upitno je koliko je u dugoročnom poslovanju pametan jer na taj način zastupnici pojedinih marki slabe vlastitu servisnu mrežu”, kaže Mikulčić.

Na koncu, unatoč rastu broja prodanih automobila u 2014. godini, svi sugovornici se slažu da se ne može govoriti o oporavku tržišta.

Još bez oporavka tržišta

“Brojke rastu zbog floti koje kupuju velike tvrtke i država. Građani slabo kupuju nove automobile”, kaže Mikulčić.

“Ako se oporavak tržišta mjeri povećanjem broja vozila koje kupuju fizičke osobe, onda se naše tržište još nije počelo oporavljati. Naime, prošle smo godine zabilježili pad prodaje u ovoj skupini kupaca”, dodaje Begić.

Tomić to ilustrira podacima da prodaja vozila tvrtkama trenutačno čini čak 67 posto tržišta novih automobila te je od gotovo 34.000 prodanih automobila u rukama privatnih kupaca završilo samo 11.195, vozila što je, naglašava, nedovoljno da bi se govorilo o oporavku. 

Janković također ističe da će znak oživljavanja tržišta biti tek povećanje prodaje u ‘retailu’, odnosno kupovina automobila ‘običnih’ ljudi u salonima automobila.

“Naravno, i rast prodaje komercijalaca koji je uvijek indikacija rasta gospodarstva. Osobno smatram da bi se trebala vratiti odredba da je automobil trošak tvrtkama, u određenom postotku, kako u vrijednosti tako i kod PDV-a. To bi trenutno oživilo tržište”, zaključuje Janković.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO