Takse koče turističku ponudu Sarajeva

Wizz Air izbjegava Sarajevo zbog visokih aerodromskih taksi (EPA)

Piše: Mario Pejović

FlyDubai, Wizz Air, Alitalia, Norwegian, Vueling… samo su neke od niskobudžetnih aviokompanija koje lete u i iz prijestolnica, ali i manjih gradova regije. Osim iz glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva.

Grad koji je na loš glas došao zbog ratnih dejstava devedesetih godina prošlog stoljeća je tek u protekle dvije godine postao odredište za dva jeftina avioprevoznika, a “više instance” ga koče u većoj promociji turizma.

Slaba povezanost sa drugim gradovima, malo prisustvo niskotarifnih aviokompanija, loša saobraćajna infrastruktura, nedostatak puteva, ukidanje željezničke linije sa Budimpeštom su samo neki od ograničavajućih faktora za razvoj turizma u Sarajevu, ali i Bosni i Hercegovini, što su problemi na koje godinama podsjeća Turistička zajednica Kantona Sarajevo.

“Grad do kojeg morate putovati jako dugo nekvalitetnim putevima ili platiti astronomski skupu aviokartu, uz mali broj evropskih prijestolnica sa kojim je povezan, gubi jednu od osnovnih odrednica turističke destinacije”, navodi Asja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

Kako kaže, slabo prisusto niskotarifnih aviokompanija na sarajevskom aerodromu “uzrokovano je jako visokim aerodromskim taksama, među najvišim u Evropi”.

Iz kompanije Wizz Air, koji u Bosni i Hercegovini leti na Međunarodni aerodrom Tuzla i koji će uskoro postati baza te aviokompanije, više puta su javno kazali da je glavni razlog za zaobilaženje Sarajeva visoka aerodromska taksa.

Dvostruka taksa

Međunarodni aerodrom Sarajevo naplaćuje taksu za putnički servis u iznosu od 18 eura, što je u skladu sa ostatkom regije. Međutim, pored tog iznosa, koji ide sarajevskom aerodromu, putnici moraju platiti dodatnih 10 eura federalne takse. Poređenja radi, beogradski Aerodrom Nikola Tesla naplaćuje između 15,5 i 20 eura taksi, ovisno o terminalu koji putnici koriste.

Belma Čureković, stručna saradnica za odnose sa javnošću Međunarodnog aerodroma Sarajevo, kaže da je federalna taksa uvedena 2005. godine odlukom Vlade bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, i to za sarajevski aerodrom, Zračnu luku Mostar (na koji leti Alitalia), te za Međunarodni aerodrom Tuzla, da bi ista bila stavljena van snage za aerodrome u Mostaru i Tuzlu. Putnici koji polijeću iz Sarajeva i dalje moraju plaćati dodatnih 10 eura.

“Nespremnost Federacije BiH da se odrekne svog dijela takse i Međunarodnog aerodroma Sarajevo da snizi visinu svoje takse su osnovni razlog malog prisustva niskotarifnih kompanija na našem tržištu”, ocijenila je Hadžiefendić-Mešić.

Koliko zaista vrijedi biti destinacija niskobudžetnih avioprevoznika pokazuju i rezultati beogradskog aerodroma. U protekloj godini je od rekordnih 4,6 miliona putnika koji su koristili usluge Aerodroma Nikla Tesla, blizu 644.000 njih letjelo je nekom od low-cost kompanija. Sa druge strane, kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo, koji ipak ima manje kapacitete, u istoj godini je ukupno prošlo blizu 710.000 putnika.

Priliv turista

Glasnogovornica sarajevske kantonalne turističke zajednice naglašava da prisustvo niskotarifnih kompanija povećava priliv turista na određenu destinaciju i donosi joj multipliciran prihod i to ne samo od turizma, što se vidi u slučaju Tuzle.

Zlatan Muftić, direktor Sektora turističkog proizvoda Turističke zajednice grada Zagreba, navodi da svaki posjetitelj, gdje god putovao, teži pronalasku najjednostavnijeg načina dolaska na željenu destinaciju, po najpovoljnijoj cijeni i što je brže moguće.

“S te strane možemo reći da lokalne zajednice profitiraju od  niskotarifnih aviokompanija, no moramo naglasiti da i u ovome modelu, kao i kod tradicionalnih prijevoznika, prolaze samo najkvalitetniji, najbolje organizirani i najefikasniji”, rekao je Muftić.

S druge strane, kaže, ni tradicionalni avioprevoznici nisu ostali imuni na trendove tržišta avionskih usluga.

I oni su, istovremeno, gotovo udvostručili svoju ponudu sjedišta uvođenjem češćih letova i čarter letova na pojedinim rutama, a kvaliteta usluge je na višem nivou, nego što je to kod niskotarifnih kompanija.

Muftić ističe da sve aviokompanije prilikom otvaranja novih ruta prate razne faktore, a jedan od njih je i sezonalnost. “Tako u Zagreb slijeće više različitih aviokompanija, ovisno o kojem je dijelu godine riječ, a od niskotarifnih kompanija istaknuli bismo FlyDubai, Germanwings, Vueling, Norwegian, itd”.

Otvaranje novih linija, bilo niskobudžetnih ili tradicionalnih, turistički radnici toplo pozdravljaju jer to dovodi do daljnjeg razvoja i unapređenja turizma u glavnom gradu Republike Hrvatske, navodi on. Istog stava su i turistički radnici u Sarajevu.

Značaj turizma

Asja Hadžiefendić-Mešić navodi da je bitno imati svijest o značaju turizma za ekonomiju zemlje.

“Bez obzira na to što je i u nepovoljnim uslovima, prihod od turizma u Bosni i Hercegovini u 2013. godini, prema podacima Centralne banke BiH, iznosio 1.015,7 miliona konvertibilnih maraka (519 miliona eura),  institucije kojima je to nadležnost ne prepoznaju važnost turizma za ekonomski oporavak BiH”, naglasila je glasnogovornica Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

Ona navodi da u budžetu Federalnog ministarstva okoliša i turizma postoji fond za poticaje u turizmu, kao podrška razvoju turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine.

“Trebalo bi razmisliti da li i dalje ova sredstva treba davati za individualne projekte, bez povratne informacije o učinku, ili ih treba ulagati u rješavanje globalnih ograničavajućih faktora i stvaranje povoljnijeg ambijenta za razvoj turizma”.

Izvor: Al Jazeera