Kosovo u dubokoj političkoj krizi

Situacija na Kosovu uvijek eksplozivna (Al Jazeera)

Piše: Sefer Tahiri

Kosovo se suočava s jednim od najvećih izazova od proglašavanja svoje neovisnosti. Oporba na čelu s “Samoopredjeljenjem” podržana od nekoliko tisuća prosvjeduje, a vlada, koja se sastoji od dvije glavne stranke Demokratski savez Kosova i Demokratska partija Kosova, pravda se i brani.
Nedavno, u Prištini vratile su se slike nalik onima kada je Kosovo bilo pod okupacijom srpskog režima Slobodana Miloševićeva. Postoji puno sličnosti. Policija je koristila prekomjernu silu protiv građana, ali i protiv političara, među kojima je bio vođa političkog pokreta “Samoopredjeljenje”, Albin Kurti. Bilo je puno ozlijeđenih policajaca i građana. Jedina razlika je bila to što su uniformirani policajci bili Albanci a ne Srbi.

Dva zahtjeva

Na masovnim prosvjedima bila su dva specifična zahtjeva: ostavka ministra za zajednice i povratak, Aleksandra Jablanovića sa Srpske liste, i dodjeljivanje strateškom metalurškom Kombinatu Trepča status posebnog javnog preduzeća biti odobrena posebnim zakonom. Razrješenje Jablanovića uslijedilo je nakon njegove nepromišljene izjave od 6. siječnja, kada je nazvao “zvijeri” prosvjednike u Đakovici u pokušaju da spriječe Srbe da posjete ovoj grad tokom pravoslavnog Božića. Prosvjednici su u glavnom bile majke i članovi obitelji nestalih osoba.

Politički analitičar Halil Matoši kaže:

“Demonstracije su počele sa dva zahtjeva, koji su izgovor, ali glavni razlog je pritisak na vladu da podnese ostavku, kako bi se omogućilo zemlji da ide na prijevremene izbore, te na taj način stvori uvjete za uspostavljanje nove političke ravnoteže. Zbog šestmjesečne institucionalne krize, politička scena je podjeljena, tako da ne samo oporba, već i civilno društvo i većina građana misle da zemlja treba novi izborni proces ili novi demokratski legitimitet“, smatra Matoši.

No, vlada na Kosovu ne misli da su izbori rješenje za krizu. DPK i DSK optužuju oporbu za nasilno djelovanje. 

Da li Kosovu prijeti građanski rat?

Sociolog Fadil Maloku smatra da su se prosvjedi pretvorili u masovne demonstracije, što producira i opasnost za nešto ozbiljnije od dosadašnjih događaja.

“Opasnost da se demonstracije pretvore u neželjeni građanski rat je ozbiljnija nego ikad prije, a razlog za to je deset godina frustracija, lošeg upravljanja institucijama, kriminal, korupcija, zatim nezaposlenost i neviđeno siromaštvo za Europa, a i izvan nje”, zaključuje Maloku, koji dodaje da najbolje rješenje je priprema zemlje za nove izbore, koji će dati novu priliku izbora građanima prema ideološkim uvjerenjima i referencama kandidata.

Politikolog iz Tirane, Enis Sulstarova, misli da je situacija na Kosovu uvijek eksplozivna, jer je to zemlja koja ima političku elitu obogaćenu na štetu javnog bogatstva, a mogu se dodati i vanjska izolacija i unutarnja izolacija u etničkim područjima.

Razlog zbog kojeg se prosvjedi događali je spajanje dva događaja, koji su u očima mnogih viđeni kao veliko potčinjavanje Kosova Srbiji.

“Glavni razlog je povlačenje Vlade Kosova od donošenja odluke za Trepčin kompleks, pod pritiskom Beograda, koji pretendira da bude njegov vlasnik“, komentira Sulstarova.

On smatra da će Vlada uporabom sile protiv mirnih prosvjednika dugoročno produbiti jaz između građana i vlastodržaca, a time i povećava šanse za nove prosvjede.

Dijana Toska, dugogodišnji novinar u Makedoniji i na Kosovu, analizira da prosvjedi na Kosovu mogu imati utjecaj na zemlje poput Makedonije, koja ima tešku socijalnu i ekonomsku situaciju.

“Ljudi su izgubili nadu, osjećaju se nemoćno promijeniti nešto, pa zato prosvjeduju protiv onih koje su izabrali svojom voljom ili prisilno. Prosvjed je poruka i odlučnost da se pronađe demokratsko rešenje bez puča“,  konstatira Toska.

Ona poručuje da nedavni prosvjedi u Prištini ne moraju služiti kao model za omladinu u regiji.

“Prosvjedi su organizirani da bi se pronašlo rješenje, ali oni su eskalirali, i eksploatiraju se, manipuliraju od strane raznih stranačkih lidera sa tendencijom da se vlast osvoji nasiljem.Vlast se ne preuzima nasiljem, ali se i ne drži s nasiljem. Takvi prosvjedi ne služe na čast nijednom narodu i neće biti podržani od strane širokih masa, i niti od strane međunarodne zajednice, koja ima važan utjecaj u regiji“, analizira Toska.

Politikolog Sulstarova pak kaže da Kosovo treba dobijati više pomoći od Albanije, a da Tirana ne treba strahovati od toga, kako na bilateralnom, tako i na međunarodnom planu.

“Albanija ima nacionalni zadatak, bez obzira što su to dvije zemlje, da iskaže svoj stav o ključnim pitanjima na Kosovu. I treba podržati Prištinu u dijalogom sa Srbijom i na međunarodnoj sceni bez kompleksa da se takva akcija može smatrati strategijom mijenjanja granica. U takve optužbe nitko ne vjeruje”, kaže Sulstarova.

Po njemu, međunarodna zajednica treba učiniti sve da se prizna Kosovo od Ujedinjenih naroda i Europske unije. Značajniju ulogu trebaju imati muslimanske i arapske zemlje, koje su do sada imale hladan stav prema državnosti Kosova.

“Za mnoge Albance na Kosovu, od kojih su većina muslimani, izgleda neshvatljiv taj odnos arapskih i muslimanskih zemalja koje nisu priznale Kosovo i razočarani su, jer očekuju veću solidarizaciji sa njihovom željom da žive slobodno i u miru”, smatra Sulstarova.

Na čekanju još godinama

S druge strane, Kosovo će morati sačekati daljnje integracije u EU i NATO-u, jer ne ispunjava uvjete. Prema novinarki Toski potrebne je najmanje četiri do pet godina.

“Prvi uvjet za članstvo u NATO-u je da Kosovo treba biti priznato od svih zemalja EU-a, od kojih je pet nisu priznale. Zatim, da nema međunarodnih sila reda i mira na svojem teritoriju, a znamo da KFOR i dalje postoji. Prisutan je i UNMIK, iako sa smanjenim kapacitetom, dok ga kosovske institucije ignoriraju. Izgradnja institucionalnih kapaciteta države odvija se bez strategije, vodstvo nema intelektualni, moralni i nacionalni kapacitet, a sve to se odvija pod utjecajem međunarodnih čimbenika u cilju konsolidacije demokratskih institucija”, objašnjava Toska.

Kako ona dodaje, danas su visoki državni rukovodioci, kao i nekoliko međunarodnih, optuženi za zločine i organizirani kriminal.

Prema analitičarima, građani Kosova čekat će još dugi niz godina da postanu dio europske obitelji.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Nakon jučerašnjih nereda ispred zgrade Vlade u Prištini 160 osoba je uhapšeno, a 170 je tražilo ljekarsku pomoć.Kosovski premijer opoziciju optužuje za pokušaj nasilnog preuzimanja vlasti.  

Više iz rubrike TEME
POPULARNO