Pogrebi najjeftiniji u BiH, najskuplji u CG

U Sarajevu je sve manji broj grobnih mjesta (Anadolija)

Građani u zemljama regiona u slučaju smrti svog srodnika za pogrebne usluge moraju izdvojiti između 500 i 3.000 eura, pokazala je analiza agencije Anadolija.

U zemljama regije “posljednji troškovi” najmanji su u Bosni i Hercegovini, gdje građani za pogreb uz svu popratnu opremu trebaju izdvojiti minimalno 460, odnosno 550 eura.

Slična situacija je u Srbiji, gdje prosječna cijena pogreba iznosi oko 545 eura, dok je u Hrvatskoj ona duplo veća. Prema podacima tamošnjeg pogrebnog  preduzeća, za jednu sahranu u Zagrebu potrebno je najmanje 1.200 eura.

U ovim zemljama ukupna cijena sahrane u mnogome zavisi od veličine i kvaliteta kovčega ili sanduka, no, u Crnoj Gori je malo drugačije. Iako je maksimalna cijena kovčega u Podgorici 400 eura, jedna sahrana u tom  košta blizu 3.000 eura.

Sve manje grobnih mjesta u Sarajevu

Šefik Vatreš, koordinator Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća “Pokop”, koje upravlja sa devet aktivnih komunalnih grobalja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine,  kaže da troškovi sahrane u Sarajevu koštaju od 550 do 3.000 eura.

Prema njegovim riječima, 350 eura u ukupnom trošku od 550 eura čine usluge pokopnog društva i ta cijena se nije mijenjala od 2001. godine do sada.

“Kovčezi se kreću od 150 eura do 3.000 eura”, kaže Vatreš.

Kada su u pitanju dženaze (muslimanske sahrane), preduzeće “Pokop” ima saradnju sa muslimanskim pokopnim društvima “Bakije” i “Jedileri” te uslugu dženaze ukopa na svojim grobljima vrši po cijeni od oko 150 eura.

U vezi sa poskupljenjima rezervacija grobnih mjesta na pojedinim grobljima kojim upravlja ovo preduzeće, Vatreš je podsjetio kako je svakodnevno sve manji broj grobnih mjesta koja su na raspolaganju umrlim osobama te da su neophodna sredstva za dalja proširenja.

“Rezervacija grobnog mjesta ne utiče na troškove sahrane i ona nije obavezna. Nama treba prostora za umrla lica i mi želimo da obezbijedimo taj prostor. Samo grobno mjesto građane košta 20 eura”, naveo je Vatreš.

U Muslimanskom pokopnom društvu “Jedileri”, čiji je osnivač Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, kazali su nam da troškovi tehničkog dijela dženaze, pokopne opreme kao i prevoza unutar Kantona Sarajevu iznose nešto manje od 300 eura.

Direktor “Jedilera” Bego Selimović kaže da ovo pokopno društvo vodi računa da njihove cijene usluga budu prihvljative za građane te da u tom okviru u posljenjih šest godina nisu ni mijenjane.

“Naše usluge koštaju 300 eura (588 KM) i u njih je uračunat i PDV. To je tehnički dio dženaze, pokopna oprema, prevoz od kuće do gasulhane  (mjesto gdje se pokojnik kupa i oprema) te iz gasulhane unutar kantona. Obzirom da kantonalno preduzeće gazduje sa mezarjima Vlakovo i Bare imamo s njima poslovne ugovore. Tako da sveukupno, jedna dženaza u Vlakovu, računajuci i dio sa Pokopom košta ukupno 473 eura”, kazao je Selimović.

Troškovi prosječne sahrane u Zagrebu 1.200 eura

Zoran Zečević, voditelj prodaje u Pogrebnom preduzeću “Zagreb”, jednog od najstarijih ove vrste u Evropi, kazao je da kompletni troškovi za ukop osobe koja nema rezervisano grobno mjesto u glavnom gradu Hrvatske prosječno iznose 1.200 eura.

Ova cijena uključuje klasičan pogreb sa sandukom u zemljeni grob, opremu, prevoz te troškove groblja koji se naplaćuju za kupnju groba te sam ukop. U slučaju da se radi o ukopu osobe koja je kremirana, troškovi su manji za 200 eura. Cijene sanduka u ovom preduzeću se kreću od 300 do 1.000 eura. Građani koji se odluče za muziku tokom sahrane plaćaju dodatnih 200 eura, objava smrti u novinama je između 70 i 200 eura, zavisno od prostora, te cvijeće od 70 do 200 eura.

Godišnja naplata održavanja groba u Zagrebu iznosi 15 eura, a u slučaju da neplaćanja pretplate 10 ili više godina, groblje ima pravo oduzeti grob i preprodati ga dalje. Transport pokojnika unutar Hrvatske u ovom preduzeću košta 50 centi po kilometru, a cijena za inostranstvo je 70 centi po pređenom kilometru u oba pravca.

-U Srbiji stanovnici za pogreb izdvajaju prosječno 545 eura-

Prema podacima Informacionog centra JKP “Pogrebne usluge” Beograd, koje u svojoj nadležnosti ima deset beogradskih grobalja, prosječna cijena sahranjivanja iznosi 545 eura, od toga 230 eura je trošak same sahrane, dok je cijena pogrebne opreme 285 eura.

Ukupna cijena sahranjivanja zavisi od sanduka, odnosno od veličine i vrste materijala od kojih su izrađeni, a njihove cijene se kreću od 106 do 1.975 eura.

Pravo na umanjenje pogrebnih troškova imaju osobe koje snose troškove sahrane za osobu korisnika penzije iz kategorije zaposlenih, vojnih penzionera te penzionera samostalne djelatnosti.

Naknada za održavanje i uređenje površine groblja se plaća godišnje. Cijena održavanja groba iznosi oko 10 eura, dok troškovi održavanja grobnice koštaju zavisno od njene veličine.

U Beogradu blizu 65 posto korisnika groblja plaća godišnju cijenu za održavanje grobova.

Jedna sahrana u Podgorici 3.000 eura

Najviše cijene pogrebnih troškova su u Podgorici gdje stanovnici za sahranjivanje umrlog moraju izdvojiti najmanje 3.000 eura.

Kako nam je potvrđeno iz prodavnice pogrebne opreme crnogorskog preduzeća “Pogrebne usluge” u Podgorici, cijena jednog sanduka iznosi 150 eura, a kreće se do 400 eura. Ovo preduzeće upravlja sva dva gradska groblja “Čepurci” i “Zagorič”.

Na gradskim grobljima umrli se ne ukopavaju u zemljane grobove već se tu izgrađuju tipske grobnice sa dva i četiri ukopa i prodaju kao takve. Sahrane u zemljane grobove moguće je obaviti izvan Podgorice, na seoskim grobljima.

Obzirom da nema grobnica za jednu osobu, građani se odlučuju na grobnicu sa dva ukopa, a najjeftinija takva grobnica iznosi 2.596 eura. Prateće usluge na ovim grobljima koštaju oko 400 eura tako da stanovnika Podgorice jedno sahranjivanje košta oko 3.000 eura.

Izvor: Agencije

 


Povezane

Dok je ljudi biće i biznisa. U ovosedmičnom specijalnom izdanju emisije Al Jazeera Business donosimo priče o pogrebnicima regije i šta sve čini biznis – koji ne umire. Koliko zarađuju profesionalne narikače u Crnoj Gori, zbog čega su „sahrane na budžetu“ popularne u Makedoniji, zašto grobna mjesta u Zagrebu koštaju koliko i stambeni prostor u […]

Published On 28 Jun 2014

U Srbiji postoje dva krematorija, jedan u Beogradu i jedan u Novom Sadu. Samo 18 posto ljudi se za života odluči da bude kremirano, tako da su klasične sahrane i dalje prihvatljivije zbog crkvenih običaja. Zakon koji regulira sahrane u Srbiji je na snazi punih 36 godina. Priču donosi novinar Al Jazeere Đorđe Kostić.

Published On 03 Aug 2013
Više iz rubrike TEME
POPULARNO