Vojna imovina – nerješiva enigma za bh. političare

Posljednji korak ka članstvu u NATO-u je odgovor na pitanja koja su vezana za nepokretnu vojnu imovinu (EPA)

Piše: Harun Cero

Pitanje vojne imovine u Bosni i Hercegovini, kao i mnoga druga politička pitanja koja zahtijevaju angažman i dogovor političara sva tri konstituivna naroda, začarani je krug iz kojeg se teško može izaći. Dugo godina je ovo pitanje, pa možda i najvažnije kada se govori o članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u, goruća tema bh. medija u oba entiteta.

Dok političari u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine tvrde da ta imovina pripada državi, u bh. entitetu Republika Srpska smatraju da ona pripada entitetima i da oni donose odluku o tome da li će je prenijeti na nivo Bosne i Hercegovine ili ne. Ured visokog predstavnika, Vijeće za provedbu mira, Komisija za državnu imovinu, entiteti, Ustavni sud Bosne i Hercegovine… mnogo strana učestvuje u, kako su ga mediji u Bosni i Hercegovini nazvali, “gruntovnom ratu”.

Posljednji korak ka članstvu u NATO-u, odnosno aktiviranja Akcionog plana za članstvo, upravo su odgovori na pitanja koja su vezana za nepokretnu vojnu imovinu. To podrazumijeva da se nepokretna vojna imovina uknjiži kao državna imovina. Druga opcija za čelnike NATO-a ne postoji.

Perspektivne vojne lokacije

Bosna i Hercegovina je prije osam godina pristupila NATO programu Partnerstvo za mir.
Tada su određeni koraci koje Bosna i Hercegovina mora poduzeti da bi postala članica te organizacije, a jedan od koraka je knjiženje perspektivne vojne imovine.
Ministrica odbrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš je prije nekoliko dana izjavila da su na Bosnu i Hercegovinu do sada uknjižene 23 perspektivne vojne lokacije, od ukupno 63.
Istakla je da Ministarstvo odbrane ostaje i dalje čvrsto opredijeljeno za nastavak knjiženja perspektivnih vojnih lokacija.
Zaključila je da se u procesu knjiženja, u raznim postupcima, nalazi još značajan broj lokacija, za koje se očekuje pozitivan rezultat.

Neperspektivna vojna imovina

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine narednih dana bi trebalo donijeti konačnu odluku o žalbi Pravobranilaštva RS-a o knjiženju vojne imovine u Han Pijesku na državu Bosnu i Hercegovinu, a to su mnogi okarakterizirli kao posljednji korak ka nastavku knjiženja vojne imovine na teritoriji RS-a na Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

Emir Suljagić, donedavni zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine, tvrdi da je kasarna u Han Pijesku neperspektivna vojna imovina i da se ne nalazi na spisku 63 vojne lokacije koje pripadaju Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, odnosno koje su proglašene perspektivnim. On tvrdi da nije moguće provesti odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kada je riječ o knjiženju vojne imovine, a kamoli da se provedu odluke drugih sudova.

“Geodetska uprava RS-a je odlučila ignorirati sve naše zahtjeve za knjiženje perspektivne vojne imovine. Ne postoji način da ih mi natjeramo da to urade”, istakao je Suljagić.

Po njemu, čak i kad počne proces knjiženja tih lokacija, pitanje je s koliko lokacija će NATO biti zadovoljan i koliko će njih biti dovoljno da se aktivira MAP.

Živko Marjanac, još jedan bivši zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine, tvrdi da je problem vojne imovine može riješiti u kratkom vremenskom periodu, ali da ne postoji politička volja za tako nešto.

“Bosna i Hercegovina je 2010. godine uslovno primljena u MAP, a uslov je bio da se uknjiži vojna imovina. Reformom odbrane su dvije entitetske vojske postale jedna vojska – državna. Tada je rješavan i problem vojne imovine, pokretne i nepokretne, i sklopljen je sporazum kojeg su potpisale entitetske vlade. Tim sporazumom je sva pokretna vojna imovina postala vlasništvo Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, a nepokretna vlasništvo entiteta, koji daju tu imovinu na trajno korištenje Oružanim snagama Bosne i hercegovine”, objasnio je Marjanac.

Važni datumi

2004. – Vijeće za provedbu mira je pozvalo bh. vlasti da pronađu rješenje za pitanje državne imovine, a nakon toga je formirana Komisija za državnu imovinu, sa zadatkom da izradi kriterije za utvrđivanje državne imovine i njene raspodjele između Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta.
2005. – Tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown donio je zakone na državnom i entitetskom nivou kojima se privremeno zabranjuje prenos državne imovine.
2012. – Sklopljen je Banjalučki sporazum, koji predviđa da se sva imovina koja nije neophodna za obnašanje vlasti institucija Bosne i Hercegovine dodijeli entitetima i nižim nivoima vlasti, da perspektivna vojna imovina bude uknjižena na Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, a sve ostalo da se uknjiži na entitete i općine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je presudu da državna imovina pripada državi Bosni i Hercegovini te da RS nema nadležnost nad tom imovinom.
2013. – Pokrenuta inicijativa da se donese zakon o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom, ali nacrt zakon nikada nije prošao.

Tvrdi i da je 2012. godine dogovoreno da će se pitanje državne i vojne imovine riješiti kao jedno, ali se to nije desilo.

“Smatram da se bespotrebno odvojeno pokušava riješiti pitanje državne i vojne imovine. Mislim da to nije u redu. Sve vojne lokacije koje su perspektivne, a u RS-u ih je 23, trebaju da se razmatraju zajedno sa državnom imovinom. Političari iz oba entiteta nisu za to da se ovo pitanje rješava na taj način. Ni u Americi nepokretna vojna imovina nije na državnom nivou, nego je ona raspodijeljena na 50 saveznih država”, mišljenja je Marjanac.

Pitanje s koliko uknjiženih vojnih lokacija će NATO biti zadovoljan, tvrdi on, “totalno je nebitno”. Marjanac zaključuje kako nepokretna vojna imovina u oba entiteta ne treba biti prazna i neiskorištena, nego da se to pitanje treba što prije riješiti.

Republika Srpska koristi vakuum

Eksperti za imovinsko-pravne odnose smatraju da pitanje vojne imovine nije političko pitanje, nego pravno, i da se treba kao takvo posmatrati. Kada je u pitanje raspolaganje nepokretnom vojnom imovinom bivše SFR Jugoslavije, napominje advokat Esad Hrvačić, 2013. godine je pokrenuta inicijativa da se donese zakon o raspolaganju tom imovinom, ali taj zakon nikada nije prošao procedure donošenja.

“Bez zakonske regulative, Bosna i Hercegovina je ostala uskraćena za to da donese provedbeni akt kojim bi se knjižila vojna imovina. Smatram da je pitanje vojne imovine jako važno i da javnost ne priča dovoljno o tome. To je zanemareno. RS koristi zakonski vakuum na nivou Bosne i Hercegovine i knjiži imovinu, ne samo vojnu, koja je bila u vlasništvu građansko-pravnih lica na taj entitet. Bez zakonskog propisa nema osnova za knjiženje vojne imovine”, zaključio je Hrvačić.

Sve dok se pitanje vojne imovine ne riješi članstvo u NATO-u će za Bosnu i Hercegovinu ostati samo želja, a taj proces bi mogao trajati godinama.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

U Sarajevu se sastaje stalni zajednički odbor država nasljednice bivše Jugoslavije, prvi put od 2009. Raspodjela novčanih sredstava sa računa stranih banaka, ali i nekretnina nekadašnje zajedničke države, u fokusu su sastanka.

Published On 11 Nov 2015
Više iz rubrike TEME
POPULARNO