Pala zadnja ‘prepreka’ doniranju hrane

Donacije hrane obavljaju se isključivo putem neprofitnih organizacija koje humanitarnu djelatnost obavljaju po posebnim propisima (Damir Špehar / Pixsell)
Donacije hrane obavljaju se isključivo putem neprofitnih organizacija koje humanitarnu djelatnost obavljaju po posebnim propisima (Damir Špehar / Pixsell)

Piše: Tomislav Šoštarić

Zadnja prepreka doniranju hrane u Hrvatskoj je pala – donatori hrane bit će porezno rasterećeni.

Naime, ministar financija Boris Lalovac, potpisao je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (PDV), kojim se donatorima hrane uvode porezne olakšice.

“Njime je propisano da će se poreznim obveznicima koji doniraju hranu u svrhu sprečavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša ili pomoći  krajnjim primateljima u skladu s Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje, takve donacije hrane priznati kao manjak na koji se neće obračunavati PDV, pod uvjetom da vrijednost tih donacija ne prelazi  dva posto prihoda, odnosno primitaka prethodne godine”, rečeno nam je u u Poreznoj upravi.

Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama 30. studenog, a 8. prosinca, slovom zakona stupa na snagu.

Donacije isključivo putem neprofitnih organizacija

“Donacije hrane krajnjim primateljima obavljaju se isključivo putem neprofitnih pravnih osoba koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i registrirane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane, osim u slučaju elementarnih nepogoda”, naglašavaju u Poreznoj upravi.

Nakon što je na snagu tijekom godine stupio novi Zakon o poljoprivredi, Ministarstvo poljoprivrede je načinilo Pravilnik o doniranju hrane.

No, moralo se još pričekati da Ministarstvo financija odradi svoj dio posla u vezi  s poreznim rasterećenjem pri doniranju hrane, što je ključan element u cijeloj zamisli. 

‘Donatori – donirajte!’

Sada, kaže Grozdanov, predstoji rad na stvaranju učinkovitog sustava doniranja hrane te educiranja posrednika i donatora. No, ova je prepreka, naglašava, bila najveća i najvažnija. 

“Moja poruka u ovoj novoj situaciji je – donatori, donirajte! Imate sve mogućnosti i otvorena su vam vrata da to i činite. Ono što ste naglašavali kao osnovni problem za doniranje – PDV – sada ne postoji te vas molimo da omogućite onim najpotrebitijima pravo na hranu i da ta hrana više ne završava u smeću”.

U Inicijativi “Oslobodimo doniranje hrane PDV-a”, koja je u ovom procesu blisko surađivala s nadležnim državnim institucijama, kažu kako je ovime njihov cilj ispunjen.

“Ovim Pravilnikom Ministarstva financija pala je i posljednja prepreka za neoporezivo doniranje hrane za što smo se zalagali, predlagali, zagovarali i naporno radili posljednjih godinu dana”, kaže koordinator Inicijative Zoran Grozdanov, uputivši zahvalu ministarstvima poljoprivrede i financija, ali i medijima što su bili voljni raditi na tome da se problem riješi.

Ispravnost hrane

Hrvatska se, kaže Grozdanov, ovim odlukama i pravilnicima dvaju ministarstava, svrstala među zemlje EU-a s jednim od najboljih poreznih rješenja na doniranje hrane.

Sada slijedi posao uređenja sustava donacija. Donatori bi, kako je zamišljeno, trebali biti proizvođači hrane, pekari, trgovački lanci i restorani. No, doniranje hrane mora biti u skladu s pravilima koja su ranije propisana Pravilnikom Ministarstva poljoprivrede.

Uvjetno rečeno, postoje dvije vrste hrane, koje treba posebno tretirati s obzirom na njihovu ispravnost i sigurnu konzumaciju.

“Jedna, ona s dužim rokom trajanja, ‘najbolje upotrijebiti do’, u koju spadaju brašno, šećer, ulje, konzerve, trajno mlijeko i mnogo toga drugoga moći će se donirati od 90. do 7. dana pred istekom roka trajanja, a ‘svježa’ – hrana, meso, kruh, svježe mlijeko, jaja itd. od 90. do 1. dana pred istekom roka trajanja. Također, posrednici u doniranju hrane, Caritas, socijalne samoposluge i sl., moraju se registrirati pri Ministarstvu poljoprivrede kako bi distribuirali hranu najpotrebitijima”, objašnjava Grozdanov.

Otpori zbog rokova trajanja

Upravo u vezi rokova, kaže Grozdanov, javljali su se i otpori ovako definiranoj zamisli. Naime, neki potencijalni donatori su se, kako kaže, žalili da im to otežava doniranje, budući da žele da se hrana donira i nakon isteka roka trajanja.

Pritom su na umu imali hranu s dužim rokom trajanja jer se svježa hrana ionako mora uništiti kad joj istekne rok.

“Mi iz Inicijative činimo sve od sebe kako bi taj negativni kontekst doniranja hrane, želje donatora da čekaju sam istek, spriječimo i pošaljemo jasnu poruku kako se mi ne možemo pozivati na praksu EU – što neki donatori čine – u kojoj se donira hrana kojoj je istekao rok trajanja. Zemlje EU-a imaju dugogodišnju praksu doniranja hrane, građani su educirani da hrana kojoj je istekao rok jest zdravstveno ispravna, ali smanjene kvalitete. Te zemlje imaju vrlo razvijenu logistiku, sustav doniranja hrane, sve što mi u Hrvatskoj za sada nemamo”, navodi Grozdanov.

Po njemu, najvažnija posljedica ovakvih rokova, odnosno da se donirati ne može nakon isteka roka trajanja i da, ako donator želi oslobođenje PDV-a, mora donirati do 7. dana prije, sastoji se u socijalnoj dimenziji ove odredbe.

Jednako za sve građane

“Inzistiramo da hrana koju primaju oni najpotrebitiji u društvu, oni kojima je narušeno dostojanstvo, dovedena u pitanje budućnost, koriste istu hranu kao i mi, koji se u njihovoj situaciji ne nalazimo. Ukoliko te građane svedemo na primatelje hrane kojoj je istekao rok trajanja, ne znam kakvu poruku im šaljemo – da se zadovolje s onom hranom koju nitko neće, odnosno onom hranom koja ih svodi na građane drugoga reda?”, pita Grozdanov.

Oni koji nisu u takvoj situaciji, objašnjava, ako žele, mogu jesti hranu kojoj je istekao rok trajanja. No, imaju i financijskih mogućnosti da kupe hranu unutar roka trajanja.

“Takvu mogućnost oni potrebiti nemaju i stoga je jako važno ovom odredbom poslati jasnu socijalnu poruku – pravo na jednaku hranu mora biti jednako za sve građane”, zaključuje Grozdanov.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO