Ekonomisti o MOST-u: Nejasna reformska slika
Piše: Tomislav Šoštarić
“Inzistiramo na reformama koje smo iznijeli u svom programu i od njih u razgovorima bilo koje vrste nećemo odustati” – tako bi otprilike glasila poruka MOST-a koji je na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj osvojio 19 mandata i bez kojeg, kako sada stvari stoje, niti SDP-ova koalicija Hrvatska raste niti HDZ-ova Domoljubna koalicija neće moći sastaviti novu vladu.
A te, po njima, ključne reforme s kojima bi se u pregovorima trebali suočiti SDP i HDZ su reforme javne uprave, lokalne uprave, pravosuđa, javnih poduzeća, poreznog sustava i monetarne politike.
No, neki hrvatski ekonomski analitičari upozoravaju na djelomičnu nedefiniranost, a možda čak i realnu neprovedivost nekih od njih. Upozoravaju da su preduvjeti tih reformi duboki strukturalni zahvati u pojedina područja, koji moraju biti pomno isplanirani i provedeni te za koje će trebati vremena.
‘Light’ reforme
Damir Novotny smatra da MOST nije dovoljno jasno artikulirao i precizno definirao sliku o nužnim reformama, za tako čvrst stav koji iskazuju – pogotovo kada se radi o reformama u fiskalnoj i monetarnoj politici, a samim time i u reformi državne uprave.
“Imam dojam da su to ‘light’ reforme, oni su spremni podržati blok koji će podržati te reforme, ali je nejasan cilj i smjer tih reformi”, kaže Novotny, naglašavajući da su Hrvatskoj potrebne strukturne reforme.
“Potrebne su uštede u proračunu, što je izvedivo pod reformom fiskalnog sektora. No, potrebna je konsolidacija državnog sektora, prvenstveno u sustavima zdravstva, obrazovanja i mirovinskog sustava. To su nužne promjene koje traže ozbiljne zahvate, djelomičnu privatizaciju, konkurenciju…”, nabraja Novotny.
Reforma javne uprave, smatra, relativno lako je provediva u pogledu, primjerice, smanjenja i spajanja jedinica lokalne uprave i samouprave, ali upozorava da bi te reforme bile kozmetičke jer bi uštede bile preskromne, a otvaraju se i vrata opasnosti da se na razini lokalne uprave i samouprave pojave negativne posljedice u pogledu korištenja sredstava iz EU fondova.
Prema njegovim riječima, nužne su promjene u poreznom sustavu, odnosno Hrvatska bi, kao i primjerice, Austrija, trebala skupljati poreze na razini lokalnih uprava i samouprava pa onda ići s raspodjelom sredstva na razini države. Bez toga, kaže, nema decentralizacije koju mnogi zazivaju.
Istovremeno, potrebne su reforme i na rashodovnoj strani proračuna kako bi se postigao efekt.
A za opsežne strukturne reforme te vrste, kaže, treba vremena – možda čak i dva mandata da se javne financije dovedu u red.
Kao primjer navodi slučaj Irske, koja je zacrtala sedmogodišnji plan za provedbu tako opsežnih reformi, a slično je tome pristupila i Austrija i mnoge druge europske zemlje.
Pitanje privatnog sektora
Novotny smatra da su i HDZ i SDP podjednako udaljeni i podjednako bliski MOST-u jer kod te dvije najveće stranke nema velikih razlika u odnosu prema strukturnim reformama.
Također, Novotny naglašava da je, ekonomski gledano, veliki problem što ni SDP, ni HDZ ni MOST nemaju jasan stav prema pitanju privatnog sektora, što je za gospodarstvo od iznimne važnosti.
Stoga ocjenjuje da su bliskosti i razlike uglavnom svedene na ideološke elemente – s jedne strane većina članova MOST-a svjetonazorski je bliža HDZ-u, a s druge strane sa SDP-om im je zajednički neklijentelizam, koji je, po Novotnom, kod SDP-a naglašeniji nego kod HDZ-a.
Ekonomist Guste Santini, pak, naglašava da su u ekonomskom pogledu mnogo veće sličnosti SDP-a i HDZ-a s jedne strane u njihovom odnosu na MOST s druge strane.
“MOST ima neke radikalne ideje, oni su manje neoliberalni od HDZ-a i SDP-a. Ekonomski elementi u pregovorima mogu biti presudni, ali HDZ i SDP su toliko slični i ako je MOST ‘mlada’ koja bira između njih, ona nema po čemu izabrati da je ovaj po nečemu bolji od onoga”, kaže Santini.
Javni dug
Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar Splitske banke, nije želio ulaziti u analizu reforma iznesenih u programima stranaka.
No, upozorava da se u posljednje vrijeme općenito moglo čuti dosta ideja koje ukazuju da je duboke strukturne probleme domaćeg gospodarstva moguće riješiti dominantno kroz promjene monetarne politike.
Za malo i otvoreno gospodarstvo, poput hrvatskog, uz visoke razine inozemnog duga i visokog stupnja euriziranosti, eventualna promjena tečajne politike, kaže Šantić, mogla bi imati ozbiljne posljedice za cjelokupno gospodarstvo, ali i standard građana.
“Također, tijekom predizbornih kampanja ponovno smo slušali o promjenama poreznog sustava, što ukazuje na nastavak jednog negativnog trenda kod nas. Naime, Hrvatskoj je potrebna cjelovita reforma poreznog sustava, a dosadašnje učestale i parcijalne izmjene uglavnom imaju negativan učinak jer doprinose povećanju neizvjesnosti”.
No, mora se znati, naglašava, da je smanjenje poreznog opterećenja nemoguće dok se ne smanje rashodi, odnosno uravnoteži proračun.
Ipak, najvažnije pitanje za domaće gospodarstvo, a to je kako zaustaviti nekontrolirani rast javnog duga, zaključuje Šantić, ostalo je neodgovoreno tijekom predizborne kampanje.
Izvor: Al Jazeera