Slovenska ‘militarizacija’ izbjegličke krize

Razgovarao: Tomislav Šoštarić

Legendarna slovenska radijska postaja Radio Študent pokrenula je referendumsku inicijativu i privremeno blokirala stupanje na snagu promjena Zakona o obrani, kojim se vojsci, između ostaloga, daju dodatne ovlasti u čuvanju granica.

Slovenski parlament je u jeku izbjegličke krize donio odluku o izmjenama Zakona, koje omogućuju vojsci da, zajedno s policijom, aktivno sudjeluje u koordinaciji kretanja izbjeglica, njihovom propuštanju u zemlju, usmjeravanju, ali i korištenje mjera fizičke sile.

Obratili se Ustavnom sudu

Kako kaže Dervarič, niti jedan veći slovenski medij u procesu prikupljanja potrebnih 2.500 potpisa nije informirao zašto je referendum potreban.

“Prvi je korak medija u daljnjem prikupljanju 40.000 potpisa morao biti i otvaranje pitanja zašto je to nužno, tj. morali su se početi baviti sadržajem zakona. Nakon odluke Državnog zbora da spriječi mogučnost referenduma na samom početku, mi smo odlučili da se obratimo Ustavnom sudu s pitanjem u vezi proceduralne odluke Državnog zbora”.

Martina Dervarič, odgovorna urednica Radio Študenta, za Al Jazeeru iznosi stav cijelog uredništva – iako Ustav zabranjuje referendume o sigurnosnim pitanjima, trebalo je upozoriti na zadiranje u osjetljivo pitanje distinkcije vojne i civilne sfere.

• Koji su vaši razlozi pokretanja inicijative za raspisivanje referenduma i kakav je bio odjek među građanima i političkim elitama?

– Inicijativa, koju je pokrenuo Radio Študent, od početka nije bila zamišljena kao protivljenje vojsci na granicama. Slovenska vojska već dva mjeseca radi na granicama i također više od deset dana surađuje s policijom, što znači da postojeći zakoni omogućavaju surađivanje vojske u tome što političari nazivaju izbjeglička kriza.

Naša inicijativa je usmjerena protiv promjena Zakona o obrani, odnosno Zakona o dopuni Zakona o obrani, koja daje vojsci civilno-represivne ovlasti. Zakon kojeg je parlament, Državni zbor, potvrdio nakon samo šest sati rasprave, na vrlo nedefiniran i nespecifičan način intervenira u distinkciju između vojničke i civilne sfere, a baš na toj razlici bi trebalo biti utemeljeno svako demokratsko društvo.

U propisanom roku od sedam dana skupili smo više 3.000 potpisa, kojima smo zadovoljili zakonske uvjete za pokretanje prikupljanja 40.000 potpisa za održavanje referenduma s referendumskim pitanjem: “Da li se slažete da se usvoji Zakon o dopuni Zakona o obrani, koju je izglasovao Državni zbor 21.10.2015?”. Nakon dva dana skupljanja potpisa u drugom krugu, Državni zbor je prekinuo tu akciju s argumentacijom ustavnog zakona, koji zabranjuje referendume kada su u pitanju sigurnosna pitanja.

• Ipak, vi ste znali da inicijativa ne može proći jer ustav ne dozvoljava referendume u vezi sigurnosnih pitanja. Što se onda htjeli postići, što vam je bio cilj i jeste li ga ostvarili?

– Parlament Republike Slovenije je 2013. godine promjenio Ustav, koji ne dozvoljava referendum o zakonima nužnim za obranu države, u slučaju prirodnih katastrofa ili pitanjima opće sigurnosti. Ne pristajemo na insinuacije da je država napadnuta.

Aktualna humanitarna kriza organizacijski i logistički je teška, ali to ne znači da je u pitanju i na djelu sigurnosna kriza. Otkako je Parlament preko noći promjenio članak 37a. o vojsci i ovlastio je za civilno-represivne zadatke, niti je bilo vremena za javnu raspravu o tako bitnoj promjeni, niti su mediji komentirali ili proveli raspravu o samom zakonu, što znači da nije bilo nijednog drugog sredstva kako omogućiti javnu raspravu osim kroz referendumsku inicijativu državljana.

• Kako ocjenjujete odnos političkih elita, ali i slovenskog društva općenito, prema izbjeglicama i izbjegličkoj krizi? Bilo je negativnih izvještaja o stanju u kampovima i postupanju policije, spominje se mogućnost podizanja ograde, no premijer Miro Cerar zadovoljan je kako se državni aparat nosi s krizom…

– Političke se elite u aktualnoj humanitarnoj krizi fokusiraju na sigurnosna pitanja i time izravno ‘hrane’ napetost u društvu. Putem fokusiranja na sigurnosna pitanja sam se diskurs političara militarizira. Takoreći, način je na koji se postupa u ovoj krizi sve više tehnički i militantan. Ovakvo postupanje je svakako doprinijelo raznim situacijama u kojim je briga za dobrobit izbjeglica bila u drugom planu.

• Kako ocjenjujete odnose i suradnju država na ruti? Bilo je mnogo povišenih tonova sve donedavno, a dolazili su i iz Slovenije…

– Vlade država na ruti su sve redom iskazale potpunu nepripremljenost na provedbu osnovnog zadatka, vođenje dijaloga s partnerima, što je potpuno nezamislivo uzevši u obzir da je to jedna od njihovih osnovnih funkcija. Funkcija medija, pogotovo javnih servisa zemalja u pitanju, jest da nepristrano informiraju javnost. No i ta je funkcija zaobilažena na račun ‘državotvornosti’ – u medijima nisu bila ispitivana postupanja vlastitih političara, nego je javnosti prenošen njihov negativni stav prema vlastima u susjednim zemljama bez mnogo kritike i konteksta. Tek su na summitu u Bruxellesu lideri balkanskih zemalja postigli dogovore o suradnji i obavještavanju, što bi trebalo biti i u općem interesu svih država na ruti.

• Kakva je općenito situacija i raspoloženje u politici, javnosti, ali i medijima u Sloveniji kada je izbjeglička kriza u pitanju te kakav stav zauzima Radio Študent?

– Društveni, politički i medijski diskurs u Sloveniji je u prošla dva mjeseca  pao na vrlo nizak nivo. Tzv. patrioti uzvikivali su parole “Vojska na granice!”  i “Ograde!”. Takvi i slični uzvici su u listopadu ove godine bili osoban stav približno 200 ljudi koji su se okupljali na ulicama Ljubljane i to je čak postao službeni stav Republike Slovenije.

Najgore od svega je da u toj kolektivnoj mržnji i histeriji političari do sada nisu ni jedanput osudili takve reakcije društva. I ne samo to, političari sami potpaljuju mržnju prema izbjeglicama jer je, kako oni kažu, ‘u sukobu s ljudima s Istoka’ Slovenija opet ujedinjena. Svatko tko sumnja u takvo ujedinjenje i kolektivnu obranu te upozorava na nacionalističke, rastističke i islamofobne reakcije političara, u istom je trenutku sam ‘osuđen’ za rušenja te izdaju države, neshvaćanja situacije te forsiranja partikularnih i ideoloških stavova.

Radio Študent, naime, radi na tome da se javnost obavještava aktualnim izvještajima s granice, također prikupljamo artikulirane misli uglednih intelektualca, akademika, ljudi sa scene, ali i ‘običnih’ ljudskih glasova koje puštamo u redovitom programu, a preko javnih nagovora i pisama pokušavamo stvoriti dijalog i s medijima i ljudima iz vlasti. Naš napor ovih dana je u prvoj vrsti usredotočen na pokušaje otvaranja neke razumne perspektive u javnom diskursu koja stvarno nedostaje.

Izvor: Al Jazeera