Slučaj Fajgelj: Gdje su granice slobode govora?

Fajgelj je negirao pozivanje na nasilno rušenje ustavnog poretka
Fajgelj je negirao pozivanje na nasilno rušenje ustavnog poretka

Piše: Mladen Obrenović

Privođenje Andreja Fajgelja, profesora na Filološko-umjetničkom fakultetu u Kragujevcu, zbog objave snimka „Vučić i NATO: Poslužio hleb i so ubicama Srbije“ na YouTube kanalu, a potom i na drugim društvenim mrežama, uzburkala je javnost u Srbiji. Fajgelj je nimalo biranim riječima prozvao premijera Srbije Aleksandra Vučića zbog nedavnog susreta s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Nakon toga je priveden i saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu pod sumnjom da je poticao na nasilno rušenje ustavnog poretka. Pušten je da se brani sa slobode.

Fajgelj je srbijanskoj, a pogotovo novosadskoj javnosti poznat iz vremena dok je, kao visoki dužnosnik Treće Srbije, političke opcije koja u gradskoj vlasti Novog Sada surađuje s Vučićevom Srpskom naprednom strankom, obnašao dužnost direktora Kulturnog centra Novi Sad. Već tada je upozoravano na neke njegove sporne stavove.

„U vreme dok je bio u koaliciji sa aktuelnim vlastima, slovio je kao pripadnik ekstremno konzervativne i nacionalističke stranke Treća Srbija čija je aktivnost pretežno bila usmerena ka reviziji istorijskih dešavanja tokom ratova ’90-ih i autoviktimizaciji koju je Fajgelj praktikovao u svojim aktivnostima u organizaciji  ‘Međunarodna inicijativa za praćenje antisrbizma’. U to vreme ostao je upamćen i po cenzurisanju umetničke izložbe za koju je procenio da vređa verska osećanja posetilaca Kulturnog centra“, podsjeća Marko Matić, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika e-novina.

Zasmetao je tada Fajgelju rad jednog od studenata novosadske Akademije umjetnosti na kojem se nalazila ljudska figura na raspelu i s novčanicama u rukama. Osim toga, prozivan je i za zapošljavanje savjetnice pod sumnjivim okolnostima. Upravo je zbog tog slučaja prije pola godine i podnio ostavku.

Cijelo vrijeme aktivan je na društvenim mrežama i u svojim stajalištima koje objavljuje nimalo ne štedi aktualno političko vodstvo Srbije, posebice premijera Vučića. Posljednja objava na YouTubeu stajala ga je privođenja. Pred tužiteljem je negirao pozivanje na nasilno rušenje ustavnog poretka. Po izlasku iz pritvora izjavio je kako „ne pristaje na stanje gde, kao slobodan građanin i univerzitetski profesor, ne može da iznosi stav o dobrobiti svoje države i naroda“. Konstatirao je i kako u Srbiji opet postoje „politički zatvorenici“.

Fajgelju treba više vremena i prostora

I Andrej Fajgelj dobio je priliku da objasni svoje stavove, pogotovo činjenicu da kao sveučilišni profesor ima odgovornu ulogu u društvu i da njegove izjave snažno mogu utjecati na cjelokupnu javnost u Srbiji. Upitan je, među ostalim, i o tome priliči li jednom intelektualcu rječnik koji koristi u spornoj objavi, posebno u kontekstu činjenice da predaje mladima, te smatra li da je u ovom i sličnim slučajevima objava na društvenim mrežama prešao granicu slobode izražavanja.

„Da biste u ovom trenutku dobili moje vreme od moje porodice i posla moraćete da mi ponudite više mesta, a ako smem da primetim, i više ljudskosti i više brige za civilizacijske vrednosti (kako je moguće da vlast hapsi zbog izgovorene reči, šta bi sa slobodom govora, otkud opet politički zatvorenici…)“, napisao je Fajgelj u svom odgovoru.

(Ne) pravi razlozi za hapšenje

Po mišljenju Dinka Gruhonjića, predsjednika Nezavisnog društva novinara Vojvodine, „razlog za hapšenje [Fajgelja] nije pravi, a elemenata za hapšenje je verovatno bilo puno ranije“.

„Preti opasnost da se od čoveka koji je prononsirani nacionalista, verovatno i sa elementima klerofašizma, sada pravi nekakav mučenik“, ukazuje Gruhonjić.

„I u ovom, i u više drugih slučajeva granica slobode govora je tačno na onom delu gde vi svojom slobodom govora zalazite u prostor slobode druge osobe ili drugog kolektiviteta. Fajgelj je odavno prešao granicu slobode govora i to dok je bio na važnoj gradskoj funkciji direktora Kulturnog centra Novog Sada. Upravo je reč o osobi koja je izjavama vrlo često demonstrirala klasičan govor mržnje i koja je zabranjivala umetnički izraz. Čitav slučaj je upravo zbog toga apsurdan – da se osoba koja je deklarisani protivnik slobode govora i deklarisani ljubitelj govora mržnje sada poziva na slobodu govora“, ukazuje Gruhonjić.

I Marko Matić iz e-novina smatra da su „granice nečije slobode govora oivičene postojanjem iste te slobode drugih članova društva“.

„Ako pojedinim manjinskim i marginalizovanim društvenim grupama stavovima jasno osporavate pravo na postojanje, to onda nije sloboda govora već otvoreni fašizam. Isto tako, ako onima koji imaju drugačije mišljenje osporavate pravo na iznošenje mišljenja onda ste ponovo prešli granicu dozvoljenog. Ovo se ne odnosi na osporavanje onih vrsta mišljenja koja propagiraju mržnju i otvorenu netrpeljivost prema drugima i drugačijima“, dodaje Matić.

Podsjeća kako su Ustav Srbije i zakoni „tu prilično jasni“, no u praksi se „jedino javlja problem u spremnosti i sposobnosti nadležnih institucija da ga sprovode i primenjuju“.

Opasne posljedice izjava javnih osoba

Matića brine i činjenica da se „u Srbiji, sa raznih strana političkog spektra, već neko vreme stvara takva klima u kojoj sve veći broj nezadovoljnih prihvata stav da je u javnoj komunikaciji gotovo sve dozvoljeno i da se u izražavanju nezadovoljstva postojećim stanjem mogu emitovati čak i takve poruke kao što su pozivi na likvidacije, ubistva i atentate“.

„Takvoj klimi je u značajnoj meri doprinelo i nedopustivo uzdržano držanje izvršnih vlasti koje su, našavši se pod stalnim optužbama za cenzuru medija, jednostavno odlučile da se povuku čak i iz onog polja javnosti koje se odnosi na zaštitu ustavno-pravnog poretka i osnovnih ljudskih prava koja su tim poretkom garantovana“, dodaje.

Radikalizacija stavova

Novinar Marko Matić podsjeća i kako Andrej Fajgelj, u vrijeme dok je u lokalnoj novosadskoj vlasti bio koalicijski partner vladajuće Srpske napredne stranke, „nije pravio onu vrstu ekstremnih ispada koje je počeo da pravi nakon što je bio primoran da se povuče sa funkcije direktora novosadskog Kulturnog centra“.

„Tek kada je bio ekskomuniciran iz gradske vlasti u Novom Sadu, došlo je do radikalizacije njegovih stavova i snimka u kojem poziva na rušenje ustavno-pravnog poretka i likvidaciju najviših funkcionera države. U poslednjim nastupima on je dosegao onu tačku za koju su bezbednosne službe procenile da predstavlja flagrantno i opasno kršenje zakona koje se više ne može tolerisati zbog čega je naposletku  i usledilo njegovo hapšenje“, ukazuje Matić.

„U takvoj atmosferi poruke koje šalju javne ličnosti, poput onih koje je izrekao Andrej Fajgelj, mogu imati izuzetno opasne posledice. Činjenica da je u Srbiji pre 12 godina u jednoj sličnoj atmosferi ubijen predsednik Vlade upozoravajuće govori u prilog potrebe strože primene zakona i nulte tolerancije prema ovakvim pojavama“, upozorava Matić.

Zastrašujuće i pogubno za mlade

„Uzimajući u obzir stanje u kome se Novi Sad nalazi, vršnjačko nasilje, prebijanje profesora zbog pretpostavke da je homoseksualac, svakodnevni okršaji različitih kriminalnih bandi, ali i činjenicu da su mladi ljudi puni mržnje, sve više okrenuti naslju i desničarskim organizacijama, smatram da je ovakva objava jednog univerzitetskog profesora zastrašujuća i pogubna za omladinu u Srbiji“, navodi Anita Mitić, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava sa sjedištem u Beogradu.

Upravo su članovi aktivističkog pokreta Moja Inicijativa, koja djeluje u okviru te nevladine organizacije, prije devet mjeseci proveli akciju pod nazivom „Antifašistička dekontaminacija Kulturnog centra Novog Sada“, tražeći ostavku Andreja Fajgelja.

„Način na koji se on obraća, mržnja koju ispoljava, nije dozvoljena čak ni prema najvećim političkim protivnicima. Različitost mora da postoji, kao i omogućavanje slobode govora, ali se mora voditi računa šta je sloboda govora, a šta govor mržnje ili poziv na linč. Mlade ljude moramo učiti da prepoznaju ove razlike, ali ostaje pitanje na koga se danas mladi ugledaju. I ko su uzori mladima“, pita Mitić.

Upozorava i kako objavljeni video ima jako puno pregleda jer je „danas u Srbiji osećanje revolta isključivo povezano sa mržnjom prema nekome ili nečemu“.

„Mladi slepo prate svoje ‘heroje’ koji se bore protiv sistema, pozivajući na mržnju. Takav odnos zaista može da ostavi ozbiljne posledice na razvoj našeg društva […] Imamo generaciju mladih koji su rasli ’90-ih godina uz tenkove, folk i kriminal. Ako mi ne budemo bolji uzori za njih, onda nemamo ni pravo da se pitamo kako su takvi postali“, zaključuje Mitić.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO