Kako je ‘šaptač novinarima’ pao s Mosta

Piše: Mladen Obrenović

Kad je, uz kiseli osmjeh, netom izabrani predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko u svibnju 2012. godine pozirao uz svog novog zamjenika Dragu Prgometa, mnogima je bilo jasno da političke ljubavi tu neće biti dugo. Bilo je očito da je Karamarku pobjedu pomutio upravo Prgomet, jer nisu bili na istom fonu, dugo mu je bio “kost u grlu” i idućih godinu i pol, zapravo, samo smetao.

Prgometovim izlaskom iz HDZ-a, krajem veljače ove godine, Karamarku je laknulo. Ne zadugo. Prgomet se, nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora, zajedno s mladim liderom Mosta nezavisnih lista Božom Petrovim, pojavio kao ključna karika u odlučivanju o tome tko će vladati Hrvatskom iduće četiri godine.

No, i veza Mosta i Prgometa ubrzo je prekinuta. Dok je Nacionalno vijeće Mosta nezavisnih lista odlučivalo kome će se prikloniti – SDP-u ili HDZ-u – Prgomet je pregovarao s liderom SDP-a Zoranom Milanovićem. Zbog toga su u Mostu odlučili prekinuti suradnju s njim.

“Zbog potpunog narušavanja povjerenja, Nacionalno vijeće Mosta donijelo je odluku o prekidu suradnje s Dragom Prgometom. Ovom odlukom ne smatramo više Dragu Prgometa svojim članom, a on svoj saborski mandat zadržava i Most ga kao takvog uvažava, bez obzira hoće li i dalje djelovati nezavisno priklanjajući se Mostu, ili se naknadno prikloniti nekoj drugoj političkoj opciji”, obrazložili su u Mostu.

Bila je to još jedna u nizu epizoda serijala koje su se redale u samo četiri dana, koliko je prošlo od objave rezultata općih izbora, na kojima je “treća opcija” uzela 19 mandata i postala netko bez koga u Banske dvore ne mogu ni Milanović ni Karamarko.

Svih tih dana, baš kao i u nedavnoj prošlosti, Prgomet je novinarima uglavnom bio dostupan, a i kad nije, svoja je stajališta i razmišljanja dijelio putem društvenih mreža. I kad god mu se iz životopisa ili imovinske kartice pokušalo nešto izvući kako bi ga se kompromitiralo, spremno je i brzo reagirao, uvjeravajući javnost da ništa krivo nije uradio. Vjerojatno će i ovoga puta biti tako.

Ugledni liječnik, specijalist otorinolaringologije i već dugo predstojnik Klinike za ORL u Kliničko-bolničkom centru Zagreb, poznatijem kao Rebro, predavač na medicinskim fakultetima u Zagrebu i Osijeku, u politici je od 1996. godine. Tada je postao član HDZ-a, prethodno u samo godinu i pol dana završivši magisterij, doktorat i specijalizaciju.

Medijima je bilo sumnjivo to što je, zamijenivši rovove na hrvatskim bojištima predanim učenjem, u kratkom roku postao iznimno uspješan student.

“Nema tu ništa ni protiv akademske čestitosti ni protiv zakona. Naprosto, netko može netko ne može”, obranio se tada Prgomet.

Karamarko ga nije volio

Za Dragu Prgometa svi će reći kako je još na unutarstranačkim izborima u HDZ-u ostavio dobar dojam u javnosti, ali i da je imao i simpatizere izvan te stranke.
‘On je bio jedan od rijetkih HDZ-ovaca koji je znao jasno obrazložiti što smatra vrijednim iz nasljeđa starog HDZ-a. On je konzervativac koji zna argumentirano iznijeti svoje stavove i istodobno ne povrijediti druge i drugačije. Bilo je jasno da je on HDZ-ovac drugačijeg profila od Tomislava Karamarka i činjenica da njih dvojica nikako nisu uspijevala zajedno je gotovo logična’, navodi Đurđica Klancir.
‘Dobar lider bi se morao moći nositi s bitno drugačijim osobnostima, ali Karamarko nije razumio mogućnost da bi uspostavljanjem dobre suradnje s Prgometom samo mogao obogatiti HDZ. Ili, naprosto nije htio HDZ u kojem bi političar modela Prgomet mogao imati značajnu ulogu.’

Niti za sudjelovanje u ratu nitko mu nije mogao prigovoriti niti riječi. Rođen u derventskom kraju, odrastao je u mnogočlanoj obitelji, a većina od sedmero djece u obitelji Prgomet završila je fakultet. Drago Prgomet prvo je završio Medicinski fakultet u Banjoj Luci, a početkom rata otišao je u Ilok, na krajnjem istoku Hrvatske, i priključio se hrvatskim vojnicima. Registar hrvatskih branitelja bilježi da je u ratu proveo 1.571 dan, od čega 593 dana u borbenom te ostatak u neborbenom sektoru. Ratne dane opisao je u knjizi Sakupljači gelera, objavljenoj prošle godine.

‘Pristojni dio HDZ-a’

Uz liječničku karijeru u poratnim godinama i politički se angažirao u HDZ-u te od 2003. do 2006. godine, u vrijeme prvog mandata Ive Sanadera, proveo u saborskim klupama. Među brojnim kandidatima za nove lidere HDZ-a, na unutarstranačkim izborima prije tri godine, odlučio se na suradnju s Milanom Kujundžićem, izravnim Karamarkovim konkurentom za čelnog čovjeka stranke. Karamarko je pobijedio, ali je pobjedu odnio i Prgomet.

“Definitivna je činjenica da se Prgometa, dok je bio u HDZ-u, doživljavalo kao onaj pristojni dio HDZ-a, koji nije radikalan, iako svi danas zaboravljaju da je postao drugi čovjek te stranke na listi Milana Kujundžića, za kojeg se sigurno ne može reći da nije radikalan. Sada se taj osobni odnos Karamarka prema Prgometu, koji nije funkcionirao, to zanemarivanje, ali i šikaniranje, kao bumerang vraća u glavu predsjednika HDZ-a”, smatra Nataša Božić, reporterka zagrebačkog RTL-a.

Podsjeća i kako je iz Prgometovih akcija nakon odlaska iz HDZ-a, navodeći kako je on napustio stranku i nije izbačen iz nje kao, primjerice, Jadranka Kosor, “bilo jasno da bi on s aktualnim vodstvom svoje bivše stranke teško mogao naći zajednički jezik”.

“Međutim, ne bih se čudila da Prgomet, koji je 20 godina proveo u HDZ-u, i dalje ima ambicije koje su vezane uz njegovu bivšu stranku i da, s nekim drugim članovima HDZ-a, ‘sapuna dasku’ Karamarku, ako ne uspije sklopiti vladu s Mostom”, prognozira Nataša Božić.

Nakon odlaska iz HDZ-a, Prgomet se tražio u drugim i drugačijim političkim kombinacijama, podsjeća Đurđica Klancir, glavna urednica tportala, navodeći kako je “koketirao” s Ivom Josipovićem, ali se na kraju uključio u Most. Prema njezinom mišljenju, “imao je dobar instinkt: izabrao je bolje rješenje, rješenje koje ga je katapultiralo u sâm centar političkih zbivanja nakon ovih izbora”.

“Taj trenutak, u kojem se opet našao u samoj žiži zbivanja, ogolio je i njegove ljudske slabosti. Mnogi novinari koji su imali prilike surađivati s njime još iz vremena dok je bio tiha opozicija unutar HDZ-a znaju kako je Prgomet volio tipkati SMS-ove, informirati o ovom i onom, te je ponekad i plesao na rubu spletke”, ukazuje Đurđica Klancir.

Spašavao srpske vojnike, ali i SDP-ovog ministra

Na blogu Drage Prgometa, koje je nazvao Razmišljanja i sjećanja, mogu se naći zanimljiva opažanja i komentari, ali i njegove priče.
Među njima je i ona o spašavanju dva srpska vojnika na zapadnoslavonskom bojištu ‘90-ih.
Jedne druge priče, ovog puta iz nedavnih mirnodopskih vremena, ipak nema.
Kad je u ljeto prošle godine SDP-ov ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, zbog teškog septičnog šoka, završio u bolnici, pomogao mu je upravo predstojnik Klinike za otorinolaringologiju i kirurgije glave i vrata na zagrebačkom Rebru Drago Prgomet.
Ostojić se javno zahvalio i ustvrdio da mu je Prgomet doslovno spasio život.

“Poželjno je da političar vješto komunicira, njegovi blogovi su bili odličan potez, ali ozbiljan političar će ipak veću prednost dati on the record komuniciranju nego offovima i slobodnijim konstrukcijama. A Prgometa je u jednom trenutku taj zov ležernijeg offa malo previše povukao”, nastavlja.

Rasvjeta i razmaknute zavjese

Navodi i kako je u noći velikog izbornog uspjeha, kad je postalo javno da će Most nezavisnih lista sa svojih 19 mandata držati ključ nove hrvatske vlasti, “upravo Prgomet bio taj koji je bio spremniji ‘šapnuti’ novinarima te je i sâm sudjelovao u stvaranju kojekakvih konstrukcija tko će s kime”. Pri tome je Petrov, dodaje Klancir, “bio i ostao mnogo suzdržaniji, mnogo čvršći u nastupu i nesklon konstrukcijama tko će s kime”.

“U trenutku kada se počelo postavljati pitanje čvrstoće Mosta bilo je jasno da će lijeva koalicija pokušati ‘napasti’ Prgometa. On je taj koji čezne za osvetom Karamarku, ali i osoba koja je ležernija u komuniciranju. Njegova politička naivnost očituje se i u tome da je ovako olako upao u SDP-ovu sačekušu: fotografiranje i snimanje u Kotromanovićevom stanu. Političar s više utakmica u nogama morao bi razumjeti da mu se sprema poniženje, ako ni zbog čega, onda zbog fantastične rasvjete i razmaknutih zavjesa”, primjećuje Klancir.

Upravo su ti pregovori, koje je Prgomet vodio s Milanovićem u stanu SDP-ovog ministra obrane Ante Kotromanovića, dok u isto vrijeme Nacionalno vijeće Mosta odlučuje kojoj se obali prikloniti, rezultirali prekidom suradnje i nastavkom zabavljanja hrvatske javnosti, odnosno onog dijela koji to i zanima. Mediji su prethodno već počeli nagađati kako se Most urušio, pa je 10-ak novoizabranih zastupnika, okupljenih oko Prgometa, sklonije SDP-u. No, priča se njegovim isključenjem nastavlja i bit će zanimljivo vidjeti hoće li mu se još netko priključiti.

Rasplet cijele postizborne priče slijedi uskoro, jer će jednog po jednog lidera lista koje ulaze u Hrvatski sabor predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pozivati sebi u ured. Ako je nitko ne uvjeri da ima većinu ili mandatar kojem je povjeren mandat za sastavljanje vlade ne uspije to učiniti u zakonskom roku, slijedi druga sezona izbornog serijala u vidu ponovljenih izbora.

Izvor: Al Jazeera