Hoće li Turska uskoro usvojiti novi ustav?

Erdogan kaže da Parlament treba dati prioritet raspravi o izmjenama Ustava, Davutoglu apelira na stranke da to učine zajedno (EPA)

Piše: Waseemah bin Saleh

ANKARA – Čini se da izmjena turskog Ustava postaje stvarnost nakon velike pobjede koju je ostvarila Partija pravde i razvoja, unatoč strahu turskih opozicionih stranaka da AK partija izmjenama Ustava želi izvršiti reforme političkog ustrojstva sa parlamentarnog na predsjednički sistem.

Međutim, stručnjaci i turski građani različitih usmjerenja složni su u tome da je neophodno sačiniti novi građanski Ustav koji će garantirati prava svim rasnim i etničkim komponentama u državi.  

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan naglasio je da Parlament treba dati prioritet raspravi o izmjenama i dopunama Ustava, dok je u isto vrijeme turski premijer Ahmet Davutoglu uputio poziv svim strankama u Parlamentu da to učine zajedničkim snagama.

AKP je osvojio 317 zastupničkih mjesta u Parlamentu i nedostaje mu još 13 kako bi bio u mogućnosti predložiti nacrt izmjena Ustava za koji bi turski narod glasao na referendumu, s obzirom da 175. član važećeg Ustava propisuje da „je za svaku izmjenu i dopunu Ustava neophodno ostvariti dvije trećine zastupničkih glasova u Parlamentu (odnosno 367 zastupničkih glasova od njih 500) ili raspisati referendum u slučaju izmjene Ustava sa 330 zastupničkih glasova“.

Zahtjevi opozicije

Pojedini analitičari smatraju da će vladajuća partija biti spremna na ustupke i prihvatanje pojedinih zahtjeva opozicije vezano za izmjene, te da će dopustiti prolazak takvih stvari samo da se osigura modifikacija Ustava, i na taj način dođe do uspostavljanja predsjedničkog sistema vlasti.

Turska pravna stručnjakinja Beybin Somuk tvrdi da AK partiji, koja je osvojila 317 zastupničkih mjesta u Parlamentu nakon posljednjih izbora, još nedostaje 13 mjesta kako bi mogla iznijeti svoj prijedlog izmjena Ustava pred turski narod.

Za Al Jazeeru dodaje da ukoliko AK partija ne uspije dobiti neophodne glasove, onda će postojati potreba da se barem dvije stranke usaglase na temu izmjene zakona kako bi se to provelo, naglašavajući da je Ustav najviši zakon kojim se uređuje svako društvo. Čak i ukoliko bi postojala mogućnost da jedna stranka samostalno radi na njegovoj izradi ili izmijeni, ipak bi zajedničko učešće svih političkih stranaka unutar Parlamenta u tom procesu predstavljalo najbolju opciju.

S druge strane, pravni stručnjak Hamid Gaylana koji podržava Demokratsku stranku naroda (HDP) sumnja u namjere vladajuće partije za izradu demokratskog Ustava kojim će se garantirati prava i slobode svim komponentama društva u Turskoj.

Za Al Jazeeru dodaje da AK partija može dopustiti da ustavna reforma prođe na referendum i to tako što će ubijediti 13 zastupnika u Parlamentu Stranke nacionalističkog pokreta (MHP) i Republikanske narodne stranke (CHP) jer su te dvije nacionalističke stranke složne u svom neprijateljstvu protiv kurdskog pokreta. 

Optužuje AK partiju da nastoji ostvariti ustavni interes kako bi uspostavili predsjednički sistem u zemlji, ali i ostvarili „vlastite i stranačke interese.“

Međutim, kaže da „Turskoj nisu potrebne izmjene sadašnjeg ‘zastarjelog i nekonzistentnog“ Ustava, nego joj je neophodan nov i sažet Ustav koji neće veličati državu nego će služiti interesima svih građana podjednako bez uvredljive prakse prema Kurdima“, prema njegovim riječima.

Građanski Ustav

Studentica Yasmin Sonmaz, pristalica opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) za Al Jazeeru kaže da „Turska treba Ustav na osnovu kojeg će se dozvoliti svim grupama koje čine tursko društvo da imaju svoje predstavnike u Parlamentu, i kojim će se jasno definirati funkcije i ovlasti svake osobe i institucije.“ 

Nastavlja da sadašnji Ustav sadrži veliki broj članova koji se tiču sloboda „te da ih svaki zvaničnik može interpretirati po svom hiru i ideologiji“, izrazivši nadu da će partije pod krovom Parlamenta uspjeti pronaći dodirne tačke kako bi se ovo pitanje uspješno riješilo.“   

S druge strane, Ufuk Karakolcu, pristalica vladajuće partije, optužuje „Ustav koji legitimira vojni udar“ da gura državu u stanje nestabilnosti, koje se dogodilo nakon izbora 7. juna ove godine, govoreći da je Ustav zastario i da „ne odgovara novoj Turskoj zbog čega se nužno mora mijenjati.“

Kazao je za Al Jazeeru da je Turskoj danas neophodan građanski Ustav kako bi bila u stanju donositi svoje odluke dinamičnije, i postati ekonomska i regionalna politička sila.

Podsjetio je da je Komisija za pripremu novog Ustava već formirana. Počela je sa svojim radom u maju 2012. godine i sačinjena je od predstavnika sve tri političke stranke zastupljene u turskom Parlamentu uz dva eksperta za ustavno pravo iz akademske zajednice.

Komisija nije ispunila svoj zadatak s obzirom na različite stavove o suštinskim pitanjima, a to su definiranje statusa građanina u Turskoj, predsjedničkog sistema, prava na obrazovanje na maternjem jeziku i administrativne decentralizacije.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO