Frontex ili ‘ples na rubu ovlasti’

Stručnjaci kažu da će Frontex poboljšati saradnju država regije (EPA)

Piše: Tomislav Šoštarić

Nadzor registracije izbjeglica, promatranje, stručna pomoć i podrška te izvještavanje – to bi, prema procjenama stručnjaka, trebale biti funkcije pripadnika Frontexa, koji bi uskoro trebali stići na granicu Hrvatske i Srbije i uključiti se u mehanizme kontrole, ili barem pokušaja kontrole, izbjegličke krize.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić je, nakon odluka donesenih u Bruxellesu, kazao da je riječ o manjem broju pripadnika Frontexa koji će biti raspoređeni po tzv. balkanskoj ruti, da će nadzor obavljati na željezničkom kolodvoru u Šidu te da će države na ruti međusobno komunicirati videovezom.

Detalja o djelovanju nema

No, detalja o njihovom dolasku i djelovanju još nema – srbijanska policija na naš je upit odgovorila da se “intenzivno radi na sprovođenju plana mera koji je dogovoren na sastanku održanom u nedelju 25. oktobra u Bruxellesu”, a hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo nas je na Frontex.

Do zaključenja teksta, odgovore na upite od agencije nismo dobili.

Netipičan zadatak

Agencija Frontex se bavi sigurnošću vanjskih granica EU-a na uglavnom savjetodavni, obrazovni i koordinativni način, kaže Tabak.

Veće akcije koje sada provodi su “Triton” na Mediteranu i “Poseidon Sea” između Turske i Grčke.

No, manevarski prostor nije velik i ovisi o suradnji i privoli pojedinih zemalja. U ovom je slučaju, navodi Tabak, zanimljivo da bi njihovi pripadnici navodno trebali živjeti u Hrvatskoj, a odlaziti na rad u Srbiju. 

“Time se očigledno ‘pleše’ na rubu postojećih mandata i ovlaštenja, koristeći i činjenicu da je Republika Srbija ipak aktivni kandidat za EU članstvo. Budući da ovo i nije posve tipično djelovanje ove agencije, još je prilično nejasno kako će taj posao u stvarnosti izgledati te će za niz detalja biti zanimljivo u praksi vidjeti kako stvari zapravo stoje.”

Hrvatski sigurnosni stručnjak Igor Tabak procjenjuje da će njihova zadaća biti usko vezana uz nadzor procesa registracije migranata i izbjeglica, čime se ta organizacija i ranije opsežno bavila.

Pritom, kaže kako, s obzirom na ovlasti, nema sumnje da na prostoru Hrvatske, kao suverene države i članice EU-a, pripadnik Frontexa, kao i svaki stranac, može biti samo suradnik ili savjetnik.

U skladu s tim, ni njihova opremljenost ne bi trebala biti ”spektakularna”.

“Agencija Frontex je prvenstveno zabavljena poslovima koji spadaju u domenu policijskih organizacija te nema veze s ikakvom vojskom. Zato je i vjerojatno da će im oprema biti usklađena s policijskim opisom poslova. Pri tome ovaj mali broj ljudi tu dolazi kao stručnjaci pa i zato nije vjerojatno da bi tu mogli gledati neku teško oklopljenu policiju, kakvu vidimo pri čuvanju priredbi visokog rizika”, kaže Tabak.

Stoga, kaže Tabak, ni njihov učinak neće biti prijeloman ni spektakularan – riječ je o malom broju ljudi koji će, bilo da rade kao savjetnici, nadzornici lokalnih resora unutarnjih poslova ili se i uključe u posao registracije izbjeglica, imati tek funkciju pomoći, a ne nekog vanjskog rješenja problema.

Podjela odgovornosti 

Tabak ocjenjuje da, unatoč općenitoj političkoj situaciji, predizbornom vremenu u Hrvatskoj i napetosti koje je u graničnim područjima na trenutke izazvao izbjeglički val, odnosi hrvatske i srbijanske policije nisu bili ozbiljno narušeni, a suradnja se očituje i u nesmetanom prolasku izbjeglica na ovom dijelu rute.

Ukoliko će pripadnici Frontexa biti angažirani i na samoj registraciji izbjeglica, to bi posao i suradnju dviju policija, koje se u svemu tome suočavaju s neugodnim situacijama, moglo još više olakšati.

Pitanje oružja

Pripadnici Frontexa, koliko je Cvrtili poznato, bit će uniformirani, ali bez naoružanja. “U slučaju naoružavanja, mislim da bi se trebali prilagođavati zakoni država u kojima će djelovati na način da se takvim promjenama omogući stranim policajcima, odnosno vojnicima, primjena sredstava prisile. To bi za sobom povlačilo niz drugih pitanja, poput tko će nadzirati primjenu njihove sile, tko će to istražiti, koji sudovi i državna odvjetništva bi za njih bili nadležni u slučaju prekoračenja prisile i pokretanja sudskih procesa… Naravno da se postavlja pitanje sustava hijerarhije i razine obučenosti kako se ne bi događalo da osobe znatno niže razine znanja rukovode djelatnicima više razine školske spreme i razine obučenosti.”

“Iako se u prošlosti moglo vidjeti da Frontex nije bio previše dirnut incidentima koje sa sobom nosi svako usporavanje toka migrantskoga vala, jasno je da u posljednje vrijeme javna osjetljivost na takve situacije jača. Takva bi podjela odgovornosti za moguće incidente tu opet mogla ponešto rasteretiti lokane aktere, ujedno doprinijevši intenziviranju diskusije o temi migracija u centralnim tijelima Europske unije”, smatra Tabak.

Srbijanski vojni i politički analitičar Aleksandar Radić smatra da su granične policije dviju zemalja, za razliku od dijela političara i medija, zadržale “hladne glave” i nastojale surađivati što bolje u obostranom interesu.

Autoritet EU-a

Radić kaže da je primarni zadatak Frontexa usko stručna podrška. Stoga se može očekivati daljnja profesionalna suradnja ne samo hrvatske i srbijanske policije, nego i policija iz drugih zemalja pod okriljem Frontexa jer je tu riječ o međunarodnoj organizaciji graničnih policija, a ne nekoj vrsti “nadpolicije” EU-a, koja ne dolazi naređivati, nego pomoći.

“Vrlo je važno da je Frontex na granicama kao poruka da Srbi i Hrvati i ostali u regionu nisu ostavljeni da se sami suočavaju sa vrlo ozbiljnim problemima koje je stvorila izbeglička kriza. Koordinacija granične policije Srbije i Hrvatske i do sada je tekla bez većih teškoća i cenim da će Frontex samo da se uklopi u već postojeći ambijent dobre saradnje”, ističe Radić.

Napominje i da tu nije riječ o “čudotvornoj” organizaciji koja će moći promijeniti prilike na terenu.

“Oni će poboljšati rad i podržati kolege, ali njihov domašaj je daleko od ozbiljnog uticaja na izbegličku krizu. Stranci na terenu biće svakako od koristi da se održi saradnja unutar regiona jer sada iza svega što se radi, nalazi se i autoritet EU-a.”

Politički odgovor

Dolazak pripadnika Frontexa u regiju, kaže Tabak, predstavlja tek jednu od tehničkih mjera kojima EU počinje ozbiljnije djelovanje na rješavanju migrantskih problema na ovim područjima.

Imajući u vidu opseg i raznolike učinke izbjegličkog vala, za ozbiljan zahvat u krizu potreban je politički dogovor na razini cijele Europske unije, za što će trebati vremena.

Radić, pak, ističe da se izbjeglička kriza ne može rješavati na granicama balkanskih zemalja. 

“Ona može da se reši samo tamo gde nastaje, u razrušenim zemljama Bliskog i Srednjeg istoka i centralne Azije. Samo prekid oružanih konflikta i stabilizacija država koje su uvučene u sukobe može da zaustavi priliv izbeglica. Sledeći korak je Turska koja ima ključnu ulogu u prijemu, ali i ‘slanju’ izbeglica prema EU”, kaže Radić.

Dodaje i da je Frontex suočen s najvećim izazovom od formiranja prije 11 godina, jer iako je bio involviran u velikom broju akcija, sada se prvi put suočava s masovnom navalom izbjeglica.

Ulogu Frontexa u regiji na sličan način procjenjuje i Željko Cvrtila, hrvatski kriminalist i sigurnosni stručnjak, ali dodaje i izvještajnu funkciju. 

“To znači da promatraju način rada i funkcioniranja naših službi i o tome izvještavaju nadređene u EU. Svakako može biti i savjetodavna, ali sumnjam da oni imaju više znanja od naših djelatnika koji se već duže vrijeme suočavaju s velikim valovima imigranata. Da su imali što pametno za ponuditi, već bi to davno osmislili u ime Europske komisije”, kaže Cvrtila.

Registriranje izbjeglica

Frontex, kaže, može djelovati na granici Hrvatske i Srbije, ali na području hrvatskog teritorija. Može djelovati i na području Srbije, ako se tako uredi posebnim ugovorom sa tom zemljom, ali to nije nužno kada je riječ o promatranju kretanja izbjeglica i postupanja prema njima.

Primarna zadaća Frontexa je, kaže, registracija i prikupljanje podatka, a operativno postupanje s izbjeglicama će i dalje biti prepušteno nacionalnim sustavima.

Frontex kao neovisno promatračko tijelo također može pomoći time što će ispraviti anomalije, slučajne ili namjerne, ukoliko neka strana prekrši dogovore ili pravila postupanja.

No, iako pripadnici Frontexa u početku neće sudjelovati u neposrednom izvršavanju policijskih zadaća, ovo bi, smatra Cvrtila, mogao biti začetak stvaranja granične službe EU-a.

“Ova kriza bi mogla biti iskorištena za dodatno centraliziranje EU-a, ovaj puta po pitanju graničnih kontrola. Pitanje je država na rubovima EU-a koliko su politički spremne još dio svoje suverenosti prenijeti na EU… Očito nekim državama tek sada postaje jasno da su ulaskom u EU izgubile veći dio svoje suverenosti pa sada, unatoč drugačijim sporazumima potpisanim s EU-om, pokušavaju braniti svoje granice”, zaključuje Cvrtila.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO